<\/p>\n
Dijelovi 45. divizije Jugoslovenske narodno-oslobodila\u010dke vojske oslobodili su 30. aprila 1945. godine koncentracioni logor Jasenovac, u kojem su hrvatske usta\u0161e likvidirale, prema navodima jugoslovenske poslijeratne komisije, oko 700.000 mahom Srba te Jevreja, Roma i protivnika re\u017eima.<\/p>\n
Pri povla\u010denju usta\u0161e su napravile jo\u0161 jedan zvjerski masakr. Logora\u0161i su 22. aprila 1945. godine izveli o\u010dajni\u010dki juri\u0161 na stra\u017eare da se dokopaju slobode, ali je u tome uspjelo samo 169 od njih 1.073.<\/p>\n
Koncentracioni logor Jasenovac bio je najve\u0107i logor smrti u tada\u0161njoj fa\u0161isti\u010dkoj Nezavisnoj dr\u017eavi Hrvatskoj, na prostoru okupirane Jugoslavije za vrijeme Drugog svjetskog rata.<\/p>\n
Formiran je u avgustu 1941. godine, a osmislio ga je jedan od najve\u0107ih ratnih zlo\u010dinaca tog doba usta\u0161a Vjekoslav Maks Luburi\u0107, koji bio i prvi komandant logora. Mu\u010dili\u0161te su uni\u0161tile usta\u0161e aprila 1945. godine, da bi sakrile svoje zlo\u010dine.<\/p>\n
\u201c Radni logor Jasenovac\u201d , kako ga naziva usta\u0161ka administracija, bio je strati\u0161te za Srbe, Rome i Jevreje, svih uzrasta, polova, \u017eivotne dobi, socijalnih, obrazovnih i drugih profila, kao i za sve duge koji su bili protivnici re\u017eima. Sistem logora bio je zloglasan po varvarskim metodama i velikom broju \u017ertava.<\/p>\n
Profesor Gideon Grajf, istori\u010dar specijalizovan za holokaust, autor izuzetno zna\u010dajne monografije \u201cJasenovac \u2013 Au\u0161vic Balkana \u2013 Usta\u0161ka imperija okrutnosti\u201d, navodi da je \u201cJasenovac bio daleko brutalniji od Au\u0161vica\u201d. U procesu \u201cpro\u010di\u0161\u0107enja hrvatske nacije\u201d srpska djeca su ubijana, zajedno sa odraslima.<\/p>\n
Tokom \u010detiri godine, izme\u0111u aprila 1941. i maja 1945, 73.316 mali\u0161ana ubijeno je u usta\u0161koj NDH. Tokom Drugog svjetskog rata jedino mjesto u cijeloj Evropi u kojem su postojali specijalni logori za djecu bila je Hrvatska. Samo od decembra 1941. do aprila 1942. usta\u0161e su ubile 19.544 dje\u010daka i djevoj\u010dica srpske nacionalnosti, a njihovi identiteti utvr\u0111ivani su kasnije. Ubijani su, prema svjedo\u010denjima, na najstra\u0161nije na\u010dine, i umirali su vi\u0161e nego odrasli, od bolesti, izgladnjelosti, \u017ee\u0111i i smrzavanja. Mnoga djeca poklana su u Jasenovcu sredinom septembra 1942. Djeca su dovo\u0111ena u 15 zapre\u017enih kola u ciglanu i spaljivana. Sli\u010dna sudbina zadesila je 300 djece koja su pogubljena u Gradini u oktobru 1942.<\/p>\n
Ogroman broj djece, oko 12.000, spasen je od usta\u0161kog pogroma, a za tu akciju najzaslu\u017enija je Diana Budisavljevi\u0107 i desetine plemenitih ljudi koji su joj pomogli. Broj \u017ertava u koncentracionom logoru Jasenovac nikada nije ta\u010dno utvr\u0111en. Logorska arhiva je dva puta uni\u0161tavana \u2013 po\u010detkom 1943. i aprila 1945. godine. Zemaljska komisija Hrvatske, osnovana 1945. godine, konstatovala je u izvje\u0161taju Me\u0111unarodnom vojnom sudu u Nirnbergu da je broj \u017ertava izme\u0111u 500.000 i 700.000.<\/p>\n
Nakon Drugog svjetskog rata, s namjerom da izjedna\u010de \u017ertve i zasluge za oslobo\u0111enje zemlje, komunisti\u010dke vlasti su \u010dinile sve da se ovaj logor pominje \u0161to manje. O najve\u0107em strati\u0161tu u NDH-a nisu snimani filmovi niti ra\u0111eni serijali, a lider komunista Josip Broz Tito nikada nije oti\u0161ao u Jasenovac.<\/p>\n
Za rezoluciju 12.000 potpisa<\/strong><\/p>\n Za usvajanje rezolucije o genocidu nad srpskim narodom u fa\u0161isti\u010dkoj Nezavisnoj dr\u017eavi Hrvatskoj do sada je prikupljeno oko 12.000 potpisa, rekao je predsjednik Pokreta Srba Kraji\u0161nika Mile Bosni\u0107. Naveo je da je cilj da peticiju potpi\u0161e 100.000 ljudi, a potom \u0107e biti dostavljena Skup\u0161tini Srbije sa tekstom prijedloga rezolucije.<\/p>\n \u2013 Predla\u017eemo da se genocid nazove zatiranje i pokolj, \u0161to zna\u010di totalno uni\u0161tenje-zatiranje i klanje, kao naj\u010de\u0161\u0107i na\u010din ubijanja. Predlo\u017ei\u0107emo i da Dan sje\u0107anja bude 28. april, kada su u Gudovcu kod Bjelovara pale prve \u017ertve 200 Srba. Do sada bila ti\u0161ina zbog mira. Cilj rezolucije je da nakon 80 godina istina kona\u010dno iza\u0111e na vidjelo i da je svijet \u010duje, da su Srbi \u017ertve genocida, a ne genocidan narod \u2013 rekao je Bosni\u0107.<\/p>\n Podaci Nijemaca<\/strong><\/p>\n Njema\u010dki generali iz Drugog svjetskog rata davali su veoma razli\u010dite podatke o broju ubijenih Srba u NDH, ali zajedni\u010dko im je to da svi pominju stotine hiljada stradalih.<\/p>\n Aleksander Ler je jo\u0161 1943. godine govorio o 400.000 ubijenih Srba, Lotar Renduli, njema\u010dki general-pukovnik, navodi da je ubijeno oko \u201c500.000 pravoslavaca\u201d, general Herman Nojbaher pominje \u201cvi\u0161e od 750.000 ubijenih\u201d, Ernst Fik \u2013 600.000 \u2026<\/p>\n<\/div>\n