Ja \u017eivim ovdje, ve\u0107 17 godina ima kako sam se vratio. Istina je da se neki ljudi nisu ni najmanje promijenili od rata naovamo. Slu\u0161am \u0161ta govore, \u010ditam komentare na dru\u0161tvenim mre\u017eama. Otkako sam se vratio u Srebrenicu, pa sve negdje do 2015., nisam ni rije\u010di rekao nikome o tome \u0161ta mi se desilo. O tome \u0161ta sam do\u017eivio i pre\u017eivio govorio sam tamo gdje treba, i tada sam mislio da je to bilo dovoljno. Danas, skoro 30 godina nakon genocida, jasno je da nije \u2013 pri\u010da Ned\u017ead Avdi\u0107<\/span>, jedan od dvojice Srebreni\u010dana koji su pre\u017eivjeli masakr kod brane u Petkovcima nadomak Zvornika, gdje je u no\u0107i izme\u0111u 14. i 15. jula 1995. pogubljeno preko 800 zarobljenika iz Srebrenice u sklopu genocidne akcije vojske bosanskih Srba pod komandom\u00a0Ratka Mladi\u0107a<\/span>. Ned\u017ead je imao 17 godina.<\/p>\n U Srebrenici razgovaramo s njim u blizini memorijalnog mezarja \u017ertava srebreni\u010dkog genocida, na kojem je ukopano vi\u0161e desetaka \u010dlanova Ned\u017eadove porodice, bliskih ro\u0111aka i prijatelja, uklju\u010duju\u0107i i njegovog oca.<\/p>\n \u201cAtmosfera je takva da mi ponekad nije svejedno \u0161to sam tu. Obi\u010dni svijet nije problem. Problem je politika koja konstantno insistira na podjelama i koja \u010dini sve da povratnicima \u0161to vi\u0161e zagor\u010da \u017eivot\u201d, ka\u017ee Ned\u017ead Avdi\u0107 koji je pre\u017eivio masovnu egzekuciju<\/p>\n Tijekom 1995., \u0161tab 6. bataljona Zvorni\u010dke brigade Vojske Republike Srpske (VRS) bio je smje\u0161ten u Petkovcima, zaselku udaljenom otprilike \u0161est do sedam kilometara zapadno od glavnog puta Konjevi\u0107 Polje-Zvornik-Bijeljina, u blizini brane Crveni mulj, poznate kao \u201cbrana u Petkovcima\u201d. Nakon pada za\u0161ti\u0107ene enklave Srebrenica, 11. jula, stotine bosanskih muslimana koji su bili zato\u010deni na raznim lokacijama u Bratuncu dovedeno je \u0161kolu u Petkovcima, gdje su dr\u017eani u pretrpanim u\u010dionicama na oba sprata \u0161kole. Stra\u017eari su od zato\u010denika tra\u017eili novac, a na hodniku je bila skupljena gomila li\u010dnih isprava i ode\u0107e. Uprkos vru\u0107ini, zato\u010denicima je davano malo ili nimalo vode i nije im bilo dopu\u0161teno da otvore prozore, niti da koriste toalet, pa su bili primorani da uriniraju na pod u\u010dionica.<\/p>\n Na su\u0111enju generalu VRS-a\u00a0Radislavu Krsti\u0107u<\/span>, Ned\u017ead je, kao za\u0161ti\u0107eni svjedok \u201cO\u201d, ispri\u010dao kako je vidio da neke zato\u010denike odvode iz u\u010dionica, posle \u010dega bi se \u010dula paljba iz vatrenog oru\u017eja, premla\u0107ivanja i jauci. Pucnjava se \u010dula u \u010ditavoj zgradi, sve do pono\u0107i. Sutradan u ranim jutarnjim \u010dasovima zato\u010denici su svezanih ruku natovareni na kamione koji su pripadali 6. bataljonu Zvorni\u010dke brigade. Prevezeni su na poljanu blizu brane u Petkovcima. Jedan od kamiona zaustavio se nekoliko puta. Nekim zato\u010denicima bilo bi nare\u0111eno da si\u0111u, nakon \u010dega bi se \u010duli rafali.<\/p>\n Na poljani je ve\u0107 bilo mnogo mrtvih tijela, koja su le\u017eala licem prema zemlji. Zato\u010denicima je nare\u0111eno da izlaze u grupama, a pripadnici vojske bosanskih Srba potom su im pucali u le\u0111a i glave. Ned\u017ead se zajedno sa jo\u0161 jednim pre\u017eivjelim, \u010diji identitet ne\u0107emo otkriti, pretvarao da je mrtav, dok se strijeljanje nastavilo do jutra. U zoru su uspjeli otpuzati na sigurno, kao jedini pre\u017eivjeli. Nekoliko sati kasnije, utovariva\u010d i rovokopa\u010d iz In\u017einjerske \u010dete Zvorni\u010dke brigade prevezli su tijela ubijenih.<\/p>\n Ned\u017ead, jedan od dvojice pre\u017eivjelih; Foto: Jelena Had\u017eovi\u0107<\/span><\/em><\/span><\/p>\n Tri godine kasnije ekshumirana je primarna masovna grobnica u blizini brane, u kojoj su prona\u0111ene tkanine koje su prema vjerovanju istra\u017eitelja kori\u0161tene za vezivanje ruku zato\u010denika i kao povezi za o\u010di. Forenzi\u010dki dokazi povezuju pet sekundarnih masovnih grobnica du\u017e puta za Liplje s primarnom masovnom grobnicom kod brane u Petkovcima. Me\u0111u posmrtnim ostacima ekshumiranim iz primarne grobnice kod brane u Petkovcima i sekundarnih grobnica koje su s njom povezane, identificirano je 815 tijela osoba koje su prijavljene kao nestale nakon pada Srebrenice.<\/p>\n Ned\u017ead se 2007. vratio u Srebrenicu gdje je na\u0161ao posao i zasnovao porodicu. Vratio se, ka\u017ee, jer nije \u017eelio dopustiti da pobijedi politika koja je dovela do genocida i \u010diji je krajnji cilj bio eliminacija Bo\u0161njaka iz Podrinja.<\/p>\n \u201cSrebrenica je poraz. Jednostavno, pobili su nas bez ikakvog razloga. Moj povratak je neki vid otpora. Naprosto ne bih mogao \u017eivjeti mirno, negdje u Kanadi, ili Norve\u0161koj, kao biljka. Ipak sam ljudsko bi\u0107e\u201d, ka\u017ee, dodaju\u0107i da se ne sla\u017ee sa tvrdnjama da je povratak izraz hrabrosti.<\/p>\n U gradu nema ni mesnice ni pekare, posljednja je zatvorena pro\u0161le godine, nakon samo \u010detiri mjeseca. Sve pekare u Srebrenici otvorene su u istoj ulici, koja do pravosna\u017enosti odluke SO Srebrenica i dalje nosi ime mar\u0161ala Tita, dok i zvani\u010dno ne postane Ulica Republike Srpske<\/p>\n \u201d Nisam ja hrabar, ja sam \u010dovjek kao i svi ostali. U gradu je atmosfera takva da mi ponekad nije svejedno \u0161to sam tu. Da se razumijemo \u2013 obi\u010dni svijet nije problem. Problem je politika koja konstantno insistira na podjelama, koja zava\u0111a ljude, i koja \u010dini sve da povratnicima \u0161to vi\u0161e zagor\u010da \u017eivot. Tu ubrajam posljednje poteze srebreni\u010dkih vlasti\u201d, ka\u017ee Ned\u017ead komentiraju\u0107i odluku srpskih odbornika u SO Srebrenica da promijeni nazive nekoliko ulica u gradu.<\/p>\n Prema spornom prijedlogu usvojenom u Skup\u0161tini Op\u0161tine Srebrenica, izme\u0111u ostalih, Ulica mar\u0161ala Tita treba od sada nositi naziv Ulica Republike Srpske, Trga Mihajla Bjelakovi\u0107a mijenja se u Trg Republike Srpske, Gradski park Srebrenica u Park majora Koste Todorovi\u0107a, a za ulicu Reufa Selmanagi\u0107a Crnog predlo\u017een je naziv Dubrova\u010dka ulica.<\/p>\n \u201d Zato mislim da je va\u017eno da u Generalnoj skup\u0161tini UN-a bude usvojena rezolucija o Srebrenici, da 11. juli postane me\u0111unarodni dan sje\u0107anja na genocid, kako bi neljudska praksa negiranja i glorificiranja zlo\u010dina i zlo\u010dinaca napokon prestala\u201d, ka\u017ee Ned\u017ead.<\/p>\n Generalna skup\u0161tina Ujedinjenih nacija sredinom ovoga mjeseca trebala bi odlu\u010divati o rezoluciji kojom se 11. juli progla\u0161ava me\u0111unarodnim danom sje\u0107anja na genocid u Srebrenici i tra\u017ei uvr\u0161tavanje sudski utvr\u0111enih \u010dinjenica o genocidu u obrazovne programe. A \u010dinjenice su odavno poznate i utvr\u0111ene u ekstenzivnim presudama MKSJ u Hagu: u julu 1995. godine, Srebrenica je pala pod kontrolu bosanskih Srba predvo\u0111enih generalom Ratkom Mladi\u0107em. Hiljade bosanskih muslimana, unutar \u201csigurne zone\u201d UN-a, izlo\u017eeni su masovnom progonu, mu\u010denju i ubijanju. Mu\u0161karci i dje\u010daci odvojeni su od \u017eena i djevoj\u010dica, a preko osam hiljada njih je sistematski ubijeno. Mnoge su \u017ertve zavr\u0161ile u masovnim grobnicama, dok su drugi izgubili \u017eivote u bijegu. Srebrenica je postala sinonim za genocid tokom ratnih sukoba u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n Posjetiteljica u Memorijalnom centru u Poto\u010darima; Foto: Jelena Had\u017eovi\u0107<\/span><\/em><\/span><\/p>\n Tekst rezolucije jo\u0161 uvijek nije usagla\u0161en, ali je na osnovu dijelova nacrta rezolucije objavljenih u mnogim medijima, poznato da rezolucija predvi\u0111a uspostavljanje 11. jula kao Me\u0111unarodnog dana sje\u0107anja na genocid u Srebrenici te poziv svim \u010dlanicama UN-a da obilje\u017eavaju taj dan. Drugi cilj jeste bezrezervno osu\u0111ivanje svakog poricanja genocida u Srebrenici.<\/p>\n U prvi plan tu su stavljene sudski utvr\u0111ene \u010dinjenice o genocidu te je nagla\u0161ena potreba da budu osu\u0111ene sve radnje koje veli\u010daju osu\u0111ene za ratne zlo\u010dine, zlo\u010dine protiv \u010dovje\u010dnosti i genocid, uklju\u010duju\u0107i i odgovorne za genocid u Srebrenici. Ovakve akcije u rezoluciji predvi\u0111ene su kako bi sprije\u010dile ponavljanje genocida i revizionizam, odnosno novu i pogre\u0161nu interpretaciju \u010dinjenica o genocidu.<\/p>\n Vrlo brzo nakon objave da \u0107e UN odlu\u010divati o rezoluciji, sna\u017ena zagovara\u010dka kampanja protiv usvajanja pokrenuta je iz Srbije i Republike Srpske.\u00a0Aleksandar Vu\u010di\u0107<\/span>, predsjednik Srbije i\u00a0Milorad Dodik<\/span>, predsjednik bosanskohercegova\u010dkog entiteta Republika Srpska, predvode tu kampanju koja uklju\u010duje negiranje genocida i sudski utvr\u0111enih \u010dinjenica, veli\u010danje ratnih zlo\u010dina te presu\u0111enih ratnih zlo\u010dinaca.<\/p>\n Gotovo puste ulice Srebrenice; Foto: Jelena Had\u017eovi\u0107<\/span><\/em><\/p>\n Biv\u0161i gradona\u010delnik Srebrenice, a dana\u0161nji potpredsjednik Republike Srpske\u00a0\u0106amil Durakovi\u0107<\/span>, ne sumnja da \u0107e rezolucija biti usvojena u Generalnoj skup\u0161tini UN-a. Smatra da je jo\u0161 uvijek najve\u0107i problem konstantno negiranje po\u010dinjenih zlo\u010dina, i nada se da \u0107e ona pokazati stav ve\u0107ine svijeta naspram politike negiranja genocida.<\/p>\n \u201d Nevjerovatno je da o tome moramo uop\u0107e i govoriti, da moramo raspravljati o sudski utvr\u0111enim \u010dinjenicama. Na\u017ealost, to je na\u0161a realnost, umjesto da se okrenemo \u017eivotnim problemima gra\u0111ana, koji svakodnevno napu\u0161taju Bosnu i Hercegovinu\u201d, rekao nam je Durakovi\u0107.<\/p>\n I zaista, ulice Srebrenice, izvan komemoracije godi\u0161njice genocida 11. jula, sablasno su puste, i njima patroliraju samo psi lutalice i poneka patrola MUP-a Republike Srpske. U gradu nema ni mesnice ni pekare, posljednja je zatvorena pro\u0161le godine, nakon samo \u010detiri mjeseca rada. Sve pekare u Srebrenici otvorene su u istoj ulici, koja do pravosna\u017enosti odluke SO Srebrenica i dalje nosi ime mar\u0161ala Tita, dok i zvani\u010dno ne postane Ulica Republike Srpske. Tabla na ulazu u jedan oronuli ugostiteljski objekat ilustrira \u0161aljivu inicijativu da se ta ulica preimenuje u Ulicu zatvorenih pekara.<\/p>\n Ulica mar\u0161ala Tita, budu\u0107a Ulica Republike Srpske, a zapravo ulica zatvorenih pekara; Foto: Jelena Had\u017eovi\u0107<\/span><\/em><\/span><\/p>\n Memorijalni centar u Poto\u010darima, na putu od Srebrenice prema Bratuncu, pokazuje vi\u0161e \u017eivosti \u2013 posjetitelji iz svih dijelova svijeta obilaze muzejske postave, u hodnicima nekada\u0161nje baze UN-a, \u010diji vojnici nisu ispunili zadatak za\u0161tite civilnog stanovni\u0161tva, \u0161apu\u0107e se na nizozemskom, engleskom, njema\u010dkom, srpskom i mnogim drugim jezicima. Svi oni u jednom trenutku zanijeme pred dokumentima, fotografijama i izlo\u017eenim li\u010dnim stvarima \u017ertava iz masovnih grobnica, svjedo\u010denjima sistematskog zlo\u010dina.<\/p>\n Iako je optimisti\u010dan u pogledu opstanka i napretka Bosne i Hercegovine, Durakovi\u0107 je ogor\u010den na vlasti RS-a, ali i Federacije, koji Srebrenicu koriste uglavnom kao monetu za politi\u010dko potkusurivanje, dok u stvarnosti do Srebrenice i Srebreni\u010dana nikome nije stalo.<\/p>\n \u201d Mi smo ni\u010diji\u201d, zaklju\u010duje Durakovi\u0107.<\/p>\n Eldin Had\u017eovi\u0107\/portalnovosti<\/a><\/p>\n<\/p><\/div>\n![\"Ned\u017ead,](\"https:\/\/www.portalnovosti.com\/system\/image\/image\/3625\/full_2ned%C5%BEad.jpg\")
<\/p>\n![\"Posjetiteljica](\"https:\/\/www.portalnovosti.com\/system\/image\/image\/3626\/full_3poto%C4%8Dari.jpg\")
<\/p>\n![\"Gotovo](\"https:\/\/www.portalnovosti.com\/system\/image\/image\/3628\/full_5pusto.jpg\")
<\/p>\n![\"Ulica](\"https:\/\/www.portalnovosti.com\/system\/image\/image\/3627\/full_4ulica.jpg\")
<\/p>\n