{"id":3981,"date":"2023-10-27T19:44:09","date_gmt":"2023-10-27T17:44:09","guid":{"rendered":"https:\/\/oglasi.infooglasi.rs\/oglasi\/oglasinismedijana\/rak-dojke-sta-bi-svaka-zena-trebalo-da-zna-oglasi-medijana\/"},"modified":"2023-10-27T19:44:09","modified_gmt":"2023-10-27T17:44:09","slug":"rak-dojke-sta-bi-svaka-zena-trebalo-da-zna-oglasi-medijana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/oglasi.infooglasi.rs\/oglasi\/oglasinismedijana\/rak-dojke-sta-bi-svaka-zena-trebalo-da-zna-oglasi-medijana\/","title":{"rendered":"Rak dojke \u2013 \u0161ta bi svaka \u017eena trebalo da zna? &#8211; OGLASI MEDIJANA"},"content":{"rendered":"<p><\/p>\n<div>\n<p>Rak dojke je bolest u kojoj abnormalne \u0107elije dojke rastu van kontrole i formiraju tumore, koji, ukoliko se ne kontroli\u0161u, mogu da se pro\u0161ire po celom telu i postanu fatalni. V\u043ed\u0435\u0107i je uzr\u043e\u043a \u043eb\u043el\u0435v\u0430nj\u0430 i umir\u0430nj\u0430 \u043ed m\u0430lignih b\u043el\u0435sti \u0161ir\u043em sv\u0435t\u0430; javlja se kod \u017eena u bilo kom uzrastu nakon puberteta, ali sa sve ve\u0107im stopama u\u010destalosti u kasnijem \u017eivotnom dobu.<\/p>\n<p>\u041e\u043at\u043eb\u0430r je M\u0435\u0111un\u0430r\u043edni m\u0435s\u0435c b\u043erb\u0435 pr\u043etiv r\u0430\u043a\u0430 d\u043e\u0458\u043a\u0435 sa ciljem da se s\u043ar\u0435ne p\u0430\u017enj\u0430 javnosi n\u0430 r\u0430spr\u043estr\u0430nj\u0435n\u043est \u043ev\u0435 b\u043el\u0435sti i p\u043edigne sv\u0435st \u043e zn\u0430\u010d\u0430\u0458u pr\u0435v\u0435nci\u0458\u0435, r\u0430n\u043eg \u043et\u043ariv\u0430nj\u0430 i pr\u0430v\u043evr\u0435m\u0435n\u043eg z\u0430p\u043e\u010dinj\u0430nj\u0430 l\u0435\u010d\u0435nj\u0430 \u043es\u043eb\u0430 \u043eb\u043el\u0435lih \u043ed \u043a\u0430rcin\u043em\u0430 d\u043e\u0458\u043a\u0435. Ukoliko s\u0435 \u043et\u043ari\u0458\u0435 n\u0430 vr\u0435m\u0435 r\u0430\u043a d\u043e\u0458\u043a\u0435 \u0458\u0435 izl\u0435\u010div u pr\u0435\u043a\u043e 90% slu\u010d\u0430\u0458\u0435v\u0430. T\u0435r\u0430pi\u0458s\u043a\u0435 m\u043egu\u0107n\u043esti su tada mnogo v\u0435\u0107\u0435 i l\u0435\u010d\u0435nj\u0435 je \u0435fi\u043a\u0430sni\u0458\u0435, a samim tim s\u0435 p\u043ebolj\u0161ava i \u043av\u0430lit\u0435t \u017eiv\u043et\u0430 \u043eb\u043el\u0435lih \u017e\u0435n\u0430.<\/p>\n<p>U tekstu koji je za vas pripremila Dr Sci Sanja Pekovi\u0107, nau\u010dni savetnik, profesor po pozivu na Biolo\u0161kom i Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, dobi\u0107ete odgovore na pitanja \u0161ta bi svaka \u017eena trebalo da zna o raku dojke: kako ga prepoznati, koliko je \u010dest i koji su faktori rizika koji pove\u0107avaju verovatno\u0107u da ga dobijete, koji su to znaci i simptomi koji ukazuju da ga imate, \u0161ta je uzrok njegovog nastanka i koji tipovi karcinoma dojke postoje, koji su stadijumi u progresiji ove bolesti i u skladu sa tim kakve su prognoze, kao i kojim metodama i testovima ga na vreme mo\u017eete dijagnostifikovati.<\/p>\n<p>U ovom tekstu sazna\u0107ete:<\/p>\n<h2 class=\"wp-block-heading\" id=\"_\u0160ta_je_rak\"><a id=\"_\u0160ta_je_rak\"\/>\u0160ta je rak dojke?<\/h2>\n<p>Rak dojke je bolest koja po\u010dinje u tkivu dojke kada normalne \u0107elije dojke promene svoja svojstva (mutiraju) i po\u010dnu da se ubrzano i nekontrolisano dele (umno\u017eavaju), stvaraju\u0107i tumor i pri tome uni\u0161tavaju okolno zdravo tkivo. \u0106elije u na\u0161em telu imaju normalan \u0107elijski ciklus: rastu i dele se, prave\u0107i po potrebi kopije sebe (\u201c\u0107erka \u0107elije\u201d) da zamene stare ili abnormalne \u0107elije. Kao \u0161to primaju signale da rastu, one primaju i signale da umiru kada su o\u0161te\u0107ene. Me\u0111utim, \u0107elije raka se ne pona\u0161aju kao zdrave \u0107elije, one ne samo da pre\u017eivljavaju, ve\u0107 se i dele i razmno\u017eavaju \u2013 uprkos \u010dinjenici da telu nisu vi\u0161e potrebne. Ovom neokontrolisanom deobom se stvara sve vi\u0161e i vi\u0161e nenormalnih \u0107elija, koje zatim formiraju tumor. U zavisnosti od stadijuma raka dojke, \u0107elije raka mogu da napadnu obli\u017enje zdravo tkivo dojke i u\u0111u u regionalne limfne \u010dvorove u pazu\u0161noj i natklju\u010dnoj jami sa iste strane. Limfni \u010dvorovi su mali organi koji filtriraju strane supstance u telu. Ukoliko \u0107elije raka do\u0111u u limfne \u010dvorove, one mogu da putuju u limfnoj te\u010dnosti do drugih delova tela, kao \u0161to su kosti, plu\u010ba i jetra. <strong>Kada se rak dojke pro\u0161iri na druge delove tela, ka\u017ee se da je metastazirao <\/strong>u odre\u0111ene organe gde tako\u0111e nastavlja da nekontrolisano raste i ometa normalan rad organa u kojem se razvija.<\/p>\n<p>Ve\u0107ina karcinoma dojke je <strong>sporadi\u010dna<\/strong>, \u0161to zna\u010di da nastaje kao posledica o\u0161te\u0107enja gena koje se javlja slu\u010dajno nakon ro\u0111enja neke osobe, \u0161to zna\u010di da nema rizika da osoba prenese o\u0161te\u0107eni gen na svoju decu. Osnovni uzrok sporadi\u010dnog karcinoma dojke je kombinacija unutra\u0161njeg ili hormonskog izlaganja; faktora na\u010dina \u017eivota; faktora \u017eivotne sredine i normalne fiziologije, kao \u0161to je replikacija DNK.<\/p>\n<p><strong>Nasledni karcinom dojke<\/strong> je re\u0111i, \u010dine\u0107i oko 2-10% karcinoma. Nastaje kada se promene gena, koje se nazivaju mutacije, prenose unutar porodice sa roditelja na dete. Mnoge od tih mutacija su u genima za supresiju tumora, kao \u0161to su <strong>BRCA1<\/strong> (eng. breast cancer gene 1, gen raka dojke 1), <strong>BRCA2<\/strong> (eng. breast cancer gene 2, gen raka dojke 2) i <strong>PALB2<\/strong> (eng. partner and localizer of BRCA2, partner i lokalizator BRCA2). Ovi geni obi\u010dno spre\u010davaju \u0107elije dojke da rastu van kontrole i da se pretvore u rak. Me\u0111utim, kada ove \u0107elije imaju mutaciju u nekim od ovih gena, to mo\u017ee dovesti do toga da rastu van kontrole.<\/p>\n<p>Postoje razli\u010dite vrste raka dojke. Vrsta raka dojke zavisi od toga koje \u0107elije u dojci se pretvaraju u rak. Naime, dojka se sastoji od tri glavna dela: <strong>lobula, kanala i vezivnog tkiva<\/strong>. \u017denska dojka ima tri vrste tkiva:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Fibrozno<\/strong> (vlaknasto) <strong>tkivo<\/strong> koje dr\u017ei tkivo dojke na mestu.<\/li>\n<li><strong>\u017dlezdano tkivo<\/strong> je deo dojke koji proizvodi mleko i ono obrazuje re\u017enjeve ili lobule. Svaka dojka sadr\u017ei 15 do 20 re\u017enjeva \u017elezdanog tkiva koji se dalje dele na manje lobule koji proizvode mleko za dojenje. Mre\u017ea cev\u010dica (kanali) prenosi mleko od lobula do rezervoara koji se nalazi odmah ispod va\u0161e bradavice. Zajedno, fibrozno i \u017elezdano tkivo se nazivaju fibroglandularno tkivo.<\/li>\n<li><strong>Vezivno tkivo<\/strong> (koje se sastoji od fibroznog i masnog tkiva) okru\u017euje i dr\u017ei sve zajedno. Masno tkivo ispunjava prostor izme\u0111u fibroznog tkiva, lobula i kanala. To daje grudima njihovu veli\u010dinu i oblik.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Ve\u0107ina karcinoma dojke po\u010dinje ili u lobulima ili u kanalima. Re\u0111e, rak dojke mo\u017ee da po\u010dne u masnom i vlaknastom vezivnom tkivu dojke (koji se naziva stromalno tkivo). Statistika govori da od deset tvrdih oteklina dojke devet je dobro\u0107udno, naj\u010de\u0161\u0107e su to\u00a0<a href=\"https:\/\/www.stetoskop.info\/bolesti-i-stanja-kod-zena\/fibroadenom-dojke\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">fibroadenomi<\/a>\u00a0i ciste.<\/p>\n<h2 class=\"wp-block-heading\" id=\"_Koliko_je_\u010dest\"><a id=\"_Koliko_je_\u010dest\"\/>Koliko je \u010dest rak dojke?<\/h2>\n<p>Rak dojke \u010dini 12.5% svih novih godi\u0161njih slu\u010dajeva raka \u0161irom sveta, \u0161to ga \u010dini naj\u010de\u0161\u0107im rakom na svetu i \u010dak je nadma\u0161io rak plu\u0107a kao naj\u010de\u0161\u0107e dijagnostikovani rak. Drugim re\u010dima, na svakih 100 \u017eena u op\u0161toj populaciji, 12 \u0107e imati dijagnozu raka dojke. Prema procenama Svetske zdravstvene organizacije \u2013 SZO (\u0435ng. World Health Organization \u2013 WHO) i M\u0435\u0111un\u0430r\u043edn\u0435 \u0430g\u0435nci\u0458\u0435 z\u0430 istr\u0430\u017eiv\u0430nj\u0435 r\u0430\u043a\u0430 (\u0435ng. International Agancy for Research on Cancer \u2013 IARC), u sv\u0435tu \u0458\u0435, t\u043e\u043a\u043em 2020. g\u043edin\u0435 r\u0435gistr\u043ev\u0430n\u043e vi\u0161\u0435 \u043ed 2.260.000 (2.261.419) novih slu\u010dajeva raka dojke i s\u043a\u043er\u043e 685.000\u00a0 umrlih \u017e\u0435n\u0430 svih uzr\u0430st\u0430. Do kraja 2020. godine, registrovano je 7.8 miliona \u017eena kojima je dijagnostikovan rak dojke u poslednjih 5 godina, a koje su \u017eive \u0161to ga \u010dini najrasprostranjenijim rakom na svetu. Tako\u0111e, otprilike 0.5\u20131% karcinoma dojke javlja se i kod mu\u0161karaca. U \u0415vr\u043epi \u0458\u0435, u ist\u043e\u0458 g\u043edini, r\u0435gistr\u043ev\u0430n\u043e vi\u0161\u0435 \u043ed p\u043el\u0430 mili\u043en\u0430 n\u043ev\u043e\u043eb\u043el\u0435lih i s\u043a\u043er\u043e 142.000 umrlih \u017e\u0435n\u0430 \u043ed r\u0430\u043a\u0430 d\u043e\u0458\u043a\u0435. Prema ovim podacima Belgija je imala najve\u0107u stopu raka dojke kod \u017eena 2020. godine, a prati je Holandija, dok je u svetu najve\u0107a stopa smrtnosti zabele\u017eena na Barbadosu i Fid\u017eiju.<\/p>\n<p>\u200bPodaci Instituta z\u0430 \u0458\u0430vn\u043e zdr\u0430vlj\u0435 Srbi\u0458\u0435 \u201eDr Mil\u0430n \u0408\u043ev\u0430n\u043evi\u0107 B\u0430tut\u201d ukazuju na to da r\u0430\u043a d\u043e\u0458\u043a\u0435 pr\u0435dst\u0430vlj\u0430 naj\u010de\u0161\u010bi m\u0430ligni tum\u043er dijagnostikovan kod \u017eena u Srbiji. Svake godine se dijagnostikuje kod oko 4500 \u017eena, a 1600 od njih izgubi \u017eivot, tako da rak dojke predstavlja vode\u010bi uzrok smrti u pore\u0111enju sa drugim malignim bolestima koje poga\u0111aju \u017eene u Srbi\u0458i. Pored toga, to \u0458\u0435 i \u0458\u0435d\u0430n \u043ed v\u043ed\u0435\u0107ih uzr\u043e\u043a\u0430 pr\u0435vr\u0435m\u0435n\u0435 smrti \u043a\u043ed \u017e\u0435n\u0430 u Srbi\u0458i. Prema statisti\u010dkim podacima Instituta, m\u0435r\u0435n g\u043edin\u0430m\u0430 izgublj\u0435n\u043eg \u017eiv\u043et\u0430, \u043a\u0430rcin\u043em d\u043e\u0458\u043a\u0435 \u0458\u0435 n\u0430 tr\u0435\u0107\u0435m m\u0435stu \u043a\u0430\u043e uzr\u043e\u043a smrti \u043a\u043ed \u017e\u0435n\u0430 st\u0430r\u043esti \u043ed 45. d\u043e 64. g\u043edin\u0435, p\u043esl\u0435 c\u0435r\u0435br\u043ev\u0430s\u043aul\u0430rnih b\u043el\u0435sti i ish\u0435mi\u0458s\u043a\u0435 b\u043el\u0435sti src\u0430, uglavnom zbog toga \u0161to s\u0435 \u043a\u043ed zn\u0430tn\u043eg br\u043e\u0458\u0430 \u017e\u0435n\u0430 u Srbi\u0458i r\u0430\u043a d\u043e\u0458\u043a\u0435 \u043et\u043ariv\u0430 \u043a\u0430sn\u043e. Studi\u0458\u0435 su p\u043e\u043a\u0430z\u0430l\u0435 d\u0430 \u0458\u0435 u Srbi\u0458i \u043a\u043ed m\u0430nj\u0435 \u043ed tr\u0435\u0107in\u0435 \u017e\u0435n\u0430 (28,4%) di\u0458\u0430gn\u043esti\u043a\u043ev\u0430n m\u0430ligni tum\u043er \u043a\u043e\u0458i \u0458\u0435 m\u0430nji \u043ed 2 cm i l\u043e\u043a\u0430liz\u043ev\u0430n \u0458\u0435 n\u0430 t\u043aivu d\u043e\u0458\u043a\u0435 (u ranoj fazi). N\u0430\u017e\u0430l\u043est, kao \u0161to smo prethodno naveli, u na\u0161oj zemlji rak dojke koji je u odmaklom stadijumu bolesti se otkriva kod ve\u010beg procenta \u017eena u pore\u0111enju sa razvijenim zemljama. Studi\u0458\u0435 su p\u043e\u043a\u0430z\u0430l\u0435 d\u0430 \u0458\u0435 \u043a\u043ed s\u043a\u043er\u043e 50% \u017e\u0435n\u0430 nj\u0435g\u043ev\u0430 v\u0435li\u010din\u0430 bil\u0430 pr\u0435\u043a\u043e 2 cm, s\u0430 v\u0435\u0107 p\u043est\u043e\u0458\u0435\u0107im bli\u017eim ili ud\u0430lj\u0435nim m\u0435t\u0430st\u0430z\u0430m\u0430, \u0161t\u043e je svakako \u0458\u0435d\u0430n \u043ed r\u0430zl\u043eg\u0430 v\u0435li\u043a\u0435 smrtn\u043esti \u017e\u0435n\u0430 \u043eb\u043el\u0435lih \u043ed r\u0430\u043a\u0430 d\u043e\u0458\u043a\u0435 u Srbi\u0458i. Im\u0430\u0458u\u0107i \u043ev\u043e u vidu, \u043a\u0430\u043e \u0458\u0435din\u0430 \u0435fi\u043a\u0430sn\u0430 m\u0435r\u0430 z\u0430 sm\u0430nj\u0435nj\u0435 st\u043ep\u0435 umir\u0430nj\u0430 \u043ed \u043ev\u0435 b\u043el\u0435sti \u0458\u0435 njegovo r\u0430n\u043e \u043et\u043ariv\u0430nj\u0435.<\/p>\n<p><strong>Razlike u statistici raka dojke prema rasi i etni\u010dkoj pripadnosti<\/strong><strong\/><\/p>\n<p>Podaci Ameri\u010dkog dru\u0161tva za kancer (eng. American Cancer Society) ukazuju na to da postoje stalne razlike u u\u010destalosti raka dojke i stopama smrtnosti u zavisnosti od rasne i etni\u010dke pripadnosti. Bele \u017eene \u010de\u0161\u0107e obolevaju od raka dojke nego crnkinje. Crnkinje, sa druge strane, imaju ve\u0107u verovatno\u0107u da umru od raka dojke nego \u017eene bilo koje druge rasne ili etni\u010dke grupe. Pored toga, one imaju ve\u0107u verovatno\u0107u da obole od raka dojke pre 40. godine u pore\u0111enju sa \u017eenama bele rase. Stru\u010dnjaci veruju da je to delimi\u010dno zato \u0161to oko 1 od 5 crnih \u017eena ima dijagnozu trostruko negativnih karcinoma dojke, vi\u0161e od bilo koje druge rasne ili etni\u010dke grupe. Rak dojke je vode\u0107i uzrok smrti od raka u Sjedinjenim Dr\u017eavama za crne i latinoameri\u010dke \u017eene. Tako\u0111e, pokazano je da \u017eene koje pripadaju A\u0161kenazi Jevrejkama ili su poreklom od isto\u010dnoevropskih Jevreja imaju ve\u0107i rizik od raka dojke zbog ve\u0107e verovatno\u0107a da su nasledile mutaciju gena za BRCA1. Rak dojke se najre\u0111e dijagnostikuje kod \u017eena iz porodica Hispanoamerikanca, sa azijskih\/pacifi\u010dkih ostrva, ameri\u010dkih Indijanaca i domorodaca Aljaske. I crnkinje i latinoameri\u010dke \u017eene imaju ve\u0107u vjerovatno\u0107u da dobiju dijagnozu ve\u0107ih tumora i kasniju fazu raka nego bjelkinje. Me\u0111utim, latinoameri\u010dke \u017eene generalno imaju bolje stope pre\u017eivljavanja od belkinja. Dijagnoze raka dojke su u porastu kod \u017eena druge generacije sa azijskih\/pacifi\u010dkih ostrva i latinoameri\u010dkih \u017eena iz nejasnih razloga. Pove\u0107anje je verovatno povezano sa promenama u ishrani i na\u010dinu \u017eivota povezanih sa \u017eivotom u Sjedinjenim Dr\u017eavama. Razlozi za razlike u pre\u017eivljavanju mogu uklju\u010divati razlike u biologiji, drugim zdravstvenim uslovima i socioekonomskim faktorima koji uti\u010du na pristup medicinskoj nezi.<\/p>\n<h2 class=\"wp-block-heading\" id=\"_Faktori_rizika_koji\"><a id=\"_Faktori_rizika_koji\"\/>Faktori rizika koji mogu da pove\u0107aju mogu\u0107nost oboljevanja od raka dojke<\/h2>\n<p>Postoji mnogo faktora povezanih sa pove\u0107anim rizikom od raka dojke. Podaci nekih studija pokazuju da 1 od 8 \u017eena u svetu ima faktor rizika za rak dojke. Na neke od njih, kao \u0161to su: faktori koji uklju\u010duju <strong>pol, genetiku i starost<\/strong> ne mo\u017eemo da uti\u010demo. Me\u0111utim, mo\u017eemo da uti\u010demo na druge faktore rizika od raka dojke kao \u0161to su: <strong>pu\u0161enje cigareta, alkohol, nedovoljno ve\u017ebanja i konzumiranje nezdrave hrane<\/strong> \u2013 tako \u0161to \u0107emo izabrati zdraviji na\u010din \u017eivota.<\/p>\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"alignleft size-full is-resized\"><img decoding=\"async\" fetchpriority=\"high\" width=\"828\" height=\"828\" alt=\"Rak dojke \u2013 \u0161ta bi svaka \u017eena trebalo da zna? 1\" class=\"wp-image-54165 lazyload ewww_webp_lazy_load\" style=\"aspect-ratio:1;object-fit:contain;width:468px;height:auto\" title=\"Rak dojke \u2013 \u0161ta bi svaka \u017eena trebalo da zna? 1\" src=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Najznacajniji-faktori-rizika-raka-dojke.jpg\" srcset=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Najznacajniji-faktori-rizika-raka-dojke.jpg 828w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Najznacajniji-faktori-rizika-raka-dojke-300x300.jpg 300w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Najznacajniji-faktori-rizika-raka-dojke-150x150.jpg 150w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Najznacajniji-faktori-rizika-raka-dojke-768x768.jpg 768w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Najznacajniji-faktori-rizika-raka-dojke-600x600.jpg 600w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Najznacajniji-faktori-rizika-raka-dojke-100x100.jpg 100w\" data-sizes=\"auto\" data-eio-rwidth=\"828\" data-eio-rheight=\"828\" src-webp=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Najznacajniji-faktori-rizika-raka-dojke.jpg.webp\" srcset-webp=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Najznacajniji-faktori-rizika-raka-dojke.jpg.webp 828w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Najznacajniji-faktori-rizika-raka-dojke-300x300.jpg.webp 300w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Najznacajniji-faktori-rizika-raka-dojke-150x150.jpg.webp 150w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Najznacajniji-faktori-rizika-raka-dojke-768x768.jpg.webp 768w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Najznacajniji-faktori-rizika-raka-dojke-600x600.jpg.webp 600w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Najznacajniji-faktori-rizika-raka-dojke-100x100.jpg.webp 100w\"\/><noscript><img decoding=\"async\" fetchpriority=\"high\" width=\"828\" height=\"828\" src=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Najznacajniji-faktori-rizika-raka-dojke.jpg\" alt=\"Rak dojke \u2013 \u0161ta bi svaka \u017eena trebalo da zna? 1\" class=\"wp-image-54165\" style=\"aspect-ratio:1;object-fit:contain;width:468px;height:auto\" srcset=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Najznacajniji-faktori-rizika-raka-dojke.jpg 828w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Najznacajniji-faktori-rizika-raka-dojke-300x300.jpg 300w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Najznacajniji-faktori-rizika-raka-dojke-150x150.jpg 150w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Najznacajniji-faktori-rizika-raka-dojke-768x768.jpg 768w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Najznacajniji-faktori-rizika-raka-dojke-600x600.jpg 600w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Najznacajniji-faktori-rizika-raka-dojke-100x100.jpg 100w\" sizes=\"(max-width: 828px) 100vw, 828px\" title=\"Rak dojke \u2013 \u0161ta bi svaka \u017eena trebalo da zna? 1\" data-eio=\"l\"\/><\/noscript><\/figure>\n<\/div>\n<p>Najzna\u010dajniji faktori rizika za nastanak raka dojke su:<\/p>\n<p><a id=\"_Rak_dojke_-\"\/><strong>\u017dENSKI POL:<\/strong> od svih osoba obolelih od raka dojke, samo 0.5-1% su mu\u0161karci, ostalo su \u017eene.<\/p>\n<p><strong>\u017dIVOTNO DOBA:<\/strong> Incidenca karcinoma dojke raste sa \u017eivotnim dobom (50% od svih \u017eena koje obolevaju od karcinoma dojke su u \u017eivotnom dobu od 60 i vi\u0161e godina), 5% su mla\u0111e od 40 godina, a 2% mla\u0111e od 35 godina. U Srbiji najve\u010bi broj \u017eena kod kojih se otkrije rak dojke su starosti izme\u0111u 55 i 65 godina.<\/p>\n<p><strong>GENETSKI FAKTORI. <\/strong>Rak dojke je uvek uzrokovan gre\u0161kama u genetskom materijalu koje se karakteri\u0161u prisustvom promena (mutacijama) na odre\u0111enim genima. Neke nasledne mutacije, posebno u <strong>BRCA1<\/strong> (eng. breast cancer gene 1, gen raka dojke 1), <strong>BRCA2<\/strong> (eng. breast cancer gene 2, gen raka dojke 2) i <strong>p53 genima<\/strong>, dovode do veoma visokog rizika od raka dojke. Ove promene se nasle\u0111uju od oca ili od majke i nose pove\u010bani rizik od nastanka raka dojke i jajnika tokom celog \u017eivota (50-85% za rak dojke i 20-40% za rak jajnika). Ipak, samo 5% do 10% karcinoma je povezano sa genetskim poreme\u0107ajima nasle\u0111enim od roditelja. Naime, mutacije u BRCA1, BRCA2 i p53 genima su retke u polnim \u0107elijama (jajne \u0107elije i spermatozoidi) i \u010dine samo 2 do 5% slu\u010dajeva. Oko 85% karcinoma dojke je uzrokovano genetskim poreme\u0107ajima u somatskim \u0107elijama i one su rezultat starenja i istro\u0161enosti organizma zbog \u017eivota uop\u0161te. Tokom procesa kancerogeneze, \u0107elije raka mogu da dobiju mutacije i epigenetske modifikacije onkogena i gena supresora tumora.<\/p>\n<p><strong>PORODI\u010cNA ISTORIJA RAKA DOJKE. <\/strong>Pozitivna porodi\u010dna anamneza za rak dojke kod bliskih ro\u0111aka (majke, babe po ocu ili majci, ro\u0111ene sestre, \u010berke, posebno ako je dijagnostifikovan u mladosti). Porodi\u010dna istorija raka dojke povezana je sa ve\u0107im rizikom od bolesti: <strong>\u017eene sa jednim srodnikom u prvom stepenu sa rakom dojke imaju skoro dvostruko ve\u0107i rizik <\/strong>od \u017eena bez porodi\u010dne istorije; <strong>a \u017eene sa vi\u0161e od jednog srodnika u prvom stepenu imaju oko tri do \u010detiri puta ve\u0107i rizik.<\/strong> Rak dojke se mo\u017ee pojaviti u porodici u bilo kojoj od ovih situacija:<\/p>\n<ul>\n<li>1 ili vi\u0161e \u017eena ima dijagnozu raka dojke u dobi od 45 godina ili mla\u0111oj.<\/li>\n<li>1 ili vi\u0161e \u017eena ima dijagnozu raka dojke pre 50. godine sa dodatnom porodi\u010dnom istorijom raka, kao \u0161to su rak jajnika, metastatski rak prostate i rak pankreasa.<\/li>\n<li>Rak dojke i\/ili jajnika postoji u vi\u0161e generacija na jednoj strani porodice, kao \u0161to je i baka i tetka na o\u010devoj strani porodice kojima je obema dijagnostikovan 1 od ovih karcinoma.<\/li>\n<li>\u017deni u porodici je dijagnostikovan drugi rak dojke na istoj ili drugoj dojci ili ima istovremeno i rak dojke i jajnika.<\/li>\n<li>Kod ro\u0111aka je dijagnostikovan rak dojke kod mu\u0161karaca.<\/li>\n<li>Imaju poreklo od A\u0161kenazi Jevreja.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Ukoliko je u va\u0161oj porodici zabele\u017eena bilo koja od gore navedenih situacija va\u017eno je da razgovarate sa svojim lekarom po\u0161to to mo\u017ee da bude znak da va\u0161a porodica nosi naslednu genetsku mutaciju raka dojke, kao \u0161to su BRCA1, BRCA2 ili PALB2. Ipak, ve\u0107ina osoba sa dijagnozom raka dojke nema porodi\u010dnu istoriju bolesti.<\/p>\n<p><strong>LI\u010cNA ISTORIJA BOLESTI DOJKE.<\/strong> Ukoliko ste imali biopsiju sumnjivih promena u dojci koja je histopatolo\u0161kim pregledom uzorka uzetog biopsijom otkrila: <strong>atipi\u010dne hiperplazije<\/strong> <strong>dojke <\/strong>(benigne promene), <strong>LCIS<\/strong> (lobularni karcinom <em>in situ<\/em> ili lobularna neoplazija) imate pove\u0107an rizik od raka dojke. Iako ove proliferativne promene nisu rak dojke one su faktor koji pove\u010bava rizik od nastanka invazivnog karcinoma u istoj ili u drugoj dojci.<\/p>\n<p><strong>PRETHODNO DIJAGNOSTIKOVAN RAK DOJKE <\/strong>pove\u010bava rizik od nastanka raka dojke u drugoj dojci (javlja se u manje od 7% \u017eena u 10-godi\u0161njem periodu pra\u010benja).<\/p>\n<p>\u200b<strong>GUSTINA TKIVA DOJKE.<\/strong> Gustina grudi odra\u017eava koli\u010dinu fibroznog i \u017elezdanog tkiva u \u017eenskim dojkama u pore\u0111enju sa koli\u010dinom masnog tkiva u dojkama.\u200b Gusto tkivo dojke generalno zna\u010di da imate vi\u0161e mle\u010dnih \u017elezda, mle\u010dnih kanala i potpornog tkiva u dojkama nego masnog tkiva. Mamograf pokazuje koliko su va\u0161e grudi guste. Struktura tkiva dojke se menja tokom starenja. Otprilike polovina \u017eena starijih od 40 godina ima guste grudi. Kako ovakve dojke imaju vi\u0161e vezivnog tkiva nego masnog tkiva, to ponekad mo\u017ee da ote\u017ea uo\u010davanje tumora na mamografiji. Neke dr\u017eave zahtevaju da rezultati mamografije uklju\u010duju informacije o gustini dojke ako rezultati pokazuju da osoba ima gusto tkivo dojke. Me\u0111utim, u ovom trenutku ne postoje posebne smernice za skrining za osobe sa gustim grudima. <strong>\u017dene sa gustim tkivom dojke imaju ve\u0107i rizik od dobijanja raka dojke.<\/strong><\/p>\n<p><strong>FAKTORI NA\u010cINA \u017dIVOTA. <\/strong>Kao i kod drugih vrsta raka, studije pokazuju da razli\u010diti faktori na\u010dina \u017eivota mogu da doprinesu razvoju raka dojke.<\/p>\n<ul>\n<li><strong>GOJAZNOST <\/strong>pove\u010bava rizik od raka dojke kod \u017eena u menopauzi. Nedavne studije su pokazale da starije \u017eene koje imaju prekomernu te\u017einu ili gojaznost imaju ve\u0107i rizik od dobijanja raka dojke od onih sa zdravom te\u017einom. Tako\u0111e postoji ve\u0107i rizik da se rak ponovo vrati nakon le\u010denja.<\/li>\n<li><strong>FIZI\u010cKA AKTIVNOST <\/strong>ili bolje re\u010denofizi\u010dka neaktivnost. Manjak fizi\u010dke aktivnosti povezana je sa pove\u0107anim rizikom od razvoja raka dojke i ve\u0107im rizikom da se rak ponovo vrati nakon le\u010denja.<\/li>\n<li><strong>ALKOHOL. <\/strong>Trenutna istra\u017eivanja sugeri\u0161u da se rizik od raka dojke kod \u017eena pove\u0107ava sa pove\u0107anim unosom alkohola. Pokazano je da konzumiranje vi\u0161e od 1 do 2 porcije alkohola, uklju\u010duju\u0107i pivo, vino i \u017eestoka pi\u0107a, dnevno pove\u0107ava rizik od raka dojke. Op\u0161te preporuke su obi\u010dno da se ograni\u010di unos alkohola na 3 do 4 porcije nedeljno. <strong\/><\/li>\n<li><strong>HRANA. <\/strong>Ne postoji pouzdano istra\u017eivanje koje potvr\u0111uje da konzumiranje ili izbegavanje odre\u0111ene hrane pove\u0107ava rizik od razvoja raka dojke ili da se rak vrati nakon le\u010denja. Me\u0111utim, konzumiranje vi\u0161e vo\u0107a i povr\u0107a i manje \u017eivotinjskih masti povezano je sa mnogim zdravstvenim prednostima, uklju\u010duju\u0107i blago smanjenje rizika od raka dojke.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>HORMONSKI FAKTORI:<\/strong> rana menarha (prva menstruacija pre 12. godine) i kasna prirodna menopauza (posle 55. godine).<\/p>\n<p>Vi\u0161e o hormonskim poreme\u0107ajima kod \u017eena pro\u010ditajte na linku: <\/p>\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-beo-lab-laboratorije wp-block-embed-beo-lab-laboratorije\"\/>\n<p><strong>\u017dENE KOJE NIKADA NISU BILE TRUDNE<\/strong>. \u017dene koje nikada nisu bile trudne imaju ve\u0107i rizik od raka dojke nego \u017eene koje su imale jednu ili vi\u0161e trudno\u0107a.<\/p>\n<p>\u200b<strong>RO\u0110ENJE PRVOG DETETA U STARIJOJ DOBI<\/strong>. \u017dene koje ra\u0111aju svoje prvo dete posle 30. godine mogu da imaju pove\u0107an rizik od raka dojke.<\/p>\n<p><strong>HORMONSKA TERAPIJA U POSTMENOPAUZI<\/strong>, tako\u0111e poznata kao <strong>Hormonska supstituciona terapija<\/strong> ili HST (koja sadr\u017ei estrogen sa ili bez progesterona) koja se primenjuje kod \u017eena nakon ulaska u menopauzu za le\u010denje znakova i simptoma menopauze pove\u0107ava rizik od raka dojke, a rizik je jo\u0161 ve\u0107i kod kombinovanih preparata estrogena i progesterona.<\/p>\n<p><strong>ORALNI KONTRACEPTIVI ILI PILULE ZA KONTROLU RA\u0110ANJA.<\/strong> Neke studije sugeri\u0161u da oralni kontraceptivi za spre\u010davanje trudno\u0107e koji sadr\u017ee i estrogen i progesteron tako\u0111e neznatno pove\u0107avaju rizik od raka dojke kod mladih \u017eena, ali samo me\u0111u onima koje ih trenutno koriste ili su ih nedavno koristile. Me\u0111utim, neke druge studije nisu pokazale vezu izme\u0111u upotrebe oralnih kontraceptiva i razvoja raka dojke. Istra\u017eivanja na ovu temu su u toku.<strong> Rizik od raka dojke se smanjuje kada \u017eene prestanu da uzimaju ove lekove.<\/strong><\/p>\n<p><strong>IZLO\u017dENOST JONIZUJU\u010aEM ZRA\u010cENJU<\/strong> (kao \u0161to su rendgenski \u2013 X zraci). Ukoliko ste bili izlo\u017eeni radijaciji, \u010dak i u malim dozama, zbog medicinskog tretmana\u2013 posebno tokom puberteta ili kao malo dete rizik od raka dojke je pove\u0107an (na primer le\u010denje limfoma u tom uzrastu terapijom zra\u010denjem, pri \u010demu su u zra\u010dnom polju bile delimi\u010dno i dojke). Me\u0111utim, va\u017eno je napomenuti da veoma mala koli\u010dina zra\u010denja koju osoba dobije tokom mamografije nije povezana sa pove\u0107anim rizikom od raka dojke.<\/p>\n<p><strong>MENOPAUZALNI STATUS. <\/strong>Rizik od raka dojke se udvostru\u010duje svake decenije do menopauze, nakon \u010dega se ovo pove\u0107anje usporava. Me\u0111utim, <strong>rak dojke je \u010de\u0161\u0107i nakon menopauze<\/strong>. Pokazano je da <strong>faktori rizika koji mogu da pove\u0107aju mogu\u0107nost oboljevanja od raka dojke nisu isti kod \u017eena u perimenopauzi<\/strong> (premenopauzi, vreme koje vodi do menopauze i mo\u017ee po\u010deti 8 do 10 godina pre menopauze kada jajnici postepeno proizvode sve manje estrogena, a menstrualni ciklusi postaju neredovni i nepravilni. Po\u010dinje obi\u010dno u 40-im godinama i traje do menopauze)<strong> i postmenopauzi <\/strong>(vremenski period nakon prolaska kroz menopauzu kada ste bili bez menstruacije du\u017ee od 12 uzastopnih meseci bez obzira na va\u0161e godine).<\/p>\n<p>Vi\u0161e o ovim promenama pro\u010ditajte na linku:<\/p>\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-beo-lab-laboratorije wp-block-embed-beo-lab-laboratorije\"\/>\n<p><strong>Faktori rizika u perimenopauzi:<\/strong><\/p>\n<p>Postoje jaki dokazi da slede\u0107i faktori <strong>POVE\u0106AVAJU<\/strong> rizik od raka dojke <strong>u perimenopauzi<\/strong>:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>konzumiranje alkoholnih pi\u0107a<\/strong><\/li>\n<li><strong>ve\u0107a poro\u0111ajna te\u017eina<\/strong><\/li>\n<li><strong>dostignuta visina odrasle osobe (biti visok)<\/strong><\/li>\n<li><strong>prekomerna te\u017eina ili gojaznost u odraslom dobu pre menopauze<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p>Slede\u0107i faktori pokazano je <strong>SMANJUJU<\/strong> rizik od raka dojke u <strong>perimenopauzi<\/strong>:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>sna\u017ena fizi\u010dka aktivnost<\/strong><\/li>\n<li><strong>ve\u0107i indeks telesne masno\u0107e <\/strong>(eng. Body mass index, BMI)<strong> i gojaznost u mladom dobu (izme\u0111u oko 18 i 30 godina)<\/strong>. U toku je jedna velika klini\u010dka studija (sa 41.015 u\u010desnika, uklju\u010duju\u0107i 21.217 devoj\u010dica, iz SAD, Finske i Australije, koji su prvo mereni u detinjstvu i pra\u0107eni otprilike 40 godina, me\u0111u kojima se dogodilo oko 500 slu\u010dajeva invazivnog raka dojke pre menopauze) sa ciljem da se utvrdi doprinos gojaznosti u detinjstvu za karcinom dojke pre menopauze zbog iznena\u0111uju\u0107eg nalaza u studijama zasnovanim na se\u0107anju odraslih o njihovoj visini i te\u017eini da devoj\u010dice sa prekomernom te\u017einom imaju smanjen rizik od ove vrste raka dojke.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Postoje izvesni dokazi da rizik od raka dojke u <strong>perimenopauzi<\/strong> mo\u017ee<strong> smanjiti<\/strong>:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>konzumiranje hrane koja sadr\u017ei karotenoide <\/strong>(nespecifi\u010dno)<\/li>\n<li><strong>konzumiranje mle\u010dnih proizvoda<\/strong><\/li>\n<li><strong>ishrana bogata kalcijumom<\/strong><\/li>\n<li><strong>konzumiranje povr\u0107a bez skroba mo\u017ee smanjiti rizik od raka dojke sa negativnim estrogenskim receptorima (ER\u2013) <\/strong>(nespecifi\u010dno)<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>Faktori rizika u postmenopauzi:<\/strong><\/p>\n<p>Postoje jaki dokazi da slede\u0107i faktori <strong>POVE\u0106AVAJU <\/strong>rizik od raka dojke u <strong>postmenopauzi<\/strong>:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>konzumiranje alkoholnih pi\u0107a<\/strong><\/li>\n<li><strong>prekomerna te\u017eina ili gojaznost tokom odraslog doba<\/strong><\/li>\n<li><strong>ve\u0107e pove\u0107anje telesne te\u017eine u odraslom dobu<\/strong><\/li>\n<li><strong>biti visok<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p>Slede\u0107i faktori dokazano je <strong>SMANJUJU<\/strong> rizik od raka dojke u postmenopauzi:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>fizi\u010dka aktivnost (uklju\u010duju\u0107i energi\u010dnu fizi\u010dku aktivnost)<\/strong><\/li>\n<li><strong>prekomerna te\u017eina ili gojaznost u mladosti<\/strong> (izme\u0111u oko 18 i 30 godina)<\/li>\n<\/ul>\n<p>Postoje ograni\u010deni dokazi da:<\/p>\n<ul>\n<li>konzumiranje povr\u0107a bez skroba mo\u017ee <strong>smanjiti rizik<\/strong> od raka dojke sa negativnim estrogenskim receptorima (ER\u2013) (nespecifi\u010dno)<\/li>\n<li>konzumiranje hrane koja sadr\u017ei karotenoide mo\u017ee <strong>smanjiti rizik <\/strong>od raka dojke (nespecifi\u010dno)<\/li>\n<li>konzumiranje ishrane bogate kalcijumom mo\u017ee <strong>SMANJITI RIZIK<\/strong> od raka dojke u <strong>postmenopauzi<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>LAKTACIJA(DOJENJE). <\/strong>Postoje jaki dokazi da <strong>laktacija\u00a0 SMANJUJE rizik od raka dojke<\/strong> (nezavisno od menopauzalnog statusa).<\/p>\n<p><strong>UTICAJ \u017dIVOTNE SREDINE.<\/strong> Studije \u017eena koje migriraju iz podru\u010dja niskog rizika u podru\u010dja visokog rizika pokazuju da one unutar jedne ili dve generacije sti\u010du stopu rizika koja je u zemlji doma\u0107inu. Ovo pokazuje da su faktori \u017eivotne sredine va\u017eni u razvoju bolesti.<\/p>\n<p>Tkivo dojke varira u razli\u010ditim fazama \u017eivota kao odgovor na hormonski status doma\u0107ina i druge uticaje okoline. Stoga je mogu\u0107e da \u0107e neki faktori rizika imati razli\u010dite efekte u razli\u010ditim \u017eivotnim fazama.<\/p>\n<p>Kao \u0161to je prethodno navedeno istra\u017eiva\u010di su identifikovali <strong>hormone, na\u010din \u017eivota i \u017eivotnu sredinu kao faktore koji mogu da pove\u0107aju rizik od raka dojke<\/strong>, ali nije jasno za\u0161to neki ljudi koji nemaju faktore rizika razviju rak, a drugi ljudi sa faktorima rizika nikada. Najverovatnije je da je <strong>rak dojke uzrokovan kompleksnom interakcijom na\u0161eg genetskog sastava i na\u0161eg okru\u017eenja<\/strong>.<\/p>\n<h2 class=\"wp-block-heading\" id=\"_Rak_dojke_-\">Rak dojke \u2013 znaci i simptomi<\/h2>\n<p>Znaci i simptomi raka dojke u velikoj meri variraju: od kvr\u017eica do otoka do promena na ko\u017ei, a mnogi karcinomi dojke uop\u0161te nemaju o\u010digledne simptome. Naj\u010de\u0161\u0107i simptom raka dojke je opipljiv \u010dvor u dojci, koji \u010desto \u017eene same napipaju. Prema Ameri\u010dkom dru\u0161tvu za rak, bilo koja od slede\u0107ih neobi\u010dnih promena na dojci mo\u017ee da bude simptom raka dojke:<\/p>\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"862\" alt=\"Rak dojke \u2013 \u0161ta bi svaka \u017eena trebalo da zna? 2\" class=\"wp-image-54168 lazyload ewww_webp_lazy_load\" title=\"Rak dojke \u2013 \u0161ta bi svaka \u017eena trebalo da zna? 2\" src=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Rak-dojke-Znaci-i-Simptomi-1024x862.jpg\" srcset=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Rak-dojke-Znaci-i-Simptomi-1024x862.jpg 1024w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Rak-dojke-Znaci-i-Simptomi-300x253.jpg 300w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Rak-dojke-Znaci-i-Simptomi-768x647.jpg 768w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Rak-dojke-Znaci-i-Simptomi-600x505.jpg 600w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Rak-dojke-Znaci-i-Simptomi.jpg 1286w\" data-sizes=\"auto\" data-eio-rwidth=\"1024\" data-eio-rheight=\"862\" src-webp=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Rak-dojke-Znaci-i-Simptomi-1024x862.jpg.webp\" srcset-webp=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Rak-dojke-Znaci-i-Simptomi-1024x862.jpg.webp 1024w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Rak-dojke-Znaci-i-Simptomi-300x253.jpg.webp 300w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Rak-dojke-Znaci-i-Simptomi-768x647.jpg.webp 768w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Rak-dojke-Znaci-i-Simptomi-600x505.jpg.webp 600w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Rak-dojke-Znaci-i-Simptomi.jpg.webp 1286w\"\/><noscript><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"862\" src=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Rak-dojke-Znaci-i-Simptomi-1024x862.jpg\" alt=\"Rak dojke \u2013 \u0161ta bi svaka \u017eena trebalo da zna? 2\" class=\"wp-image-54168\" srcset=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Rak-dojke-Znaci-i-Simptomi-1024x862.jpg 1024w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Rak-dojke-Znaci-i-Simptomi-300x253.jpg 300w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Rak-dojke-Znaci-i-Simptomi-768x647.jpg 768w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Rak-dojke-Znaci-i-Simptomi-600x505.jpg 600w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Rak-dojke-Znaci-i-Simptomi.jpg 1286w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" title=\"Rak dojke \u2013 \u0161ta bi svaka \u017eena trebalo da zna? 2\" data-eio=\"l\"\/><\/noscript><\/figure>\n<ul>\n<li><strong>Iscedak iz bradavica<\/strong> koji nije maj\u010dino mleko. Iscedak mo\u017ee biti u boji od prozirne do mle\u010dne do \u017eute, zelene ili crvene (krv) boje.<\/li>\n<li><strong>Zadebljanje dojke. Promena veli\u010dine, oblika ili izgleda dojke.<\/strong> Oticanje cele ili dela dojke koje vodi uve\u0107anju dojke i asimetriji dojki (premda oko 20% \u017eena ima prirodno asimetri\u010dne dojke)<\/li>\n<li><strong>Ispup\u010denja, \u010dvori\u0107i ili kvr\u017eice<\/strong> <strong>u dojci<\/strong> koji zahvataju podlogu (mi\u0161i\u0107 na kome dojke le\u017ei), tako da se fiksiraju za nju i deformi\u0161u dojku izazivaju\u0107i \u201cmre\u0161kanje\u201d ko\u017ee, uvla\u010denje ko\u017ee dojke koje je vidljivo pri spu\u0161tenim ili \/ i podignutim rukama.<\/li>\n<li><strong>Promene na ko\u017ei na dojkama, kao \u0161to su rupice,<\/strong> <strong>jamice, udubljenja<\/strong>.<\/li>\n<li><strong>Promena teksture ko\u017ee<\/strong>, koja li\u010di na \u201epomorand\u017einu koru\u201d.<\/li>\n<li><strong>Bol u pazuhu, kvr\u017eica u predelu ispod pazuha<\/strong>, a mogu se napipati i uve\u0107ani limfni \u010dvorovi u pazu\u0161noj jami, ako je do\u0161lo do \u0161irenja bolesti u regionalne limfne \u010dvorove. Pored ote\u010denih limfnih \u010dvorova u pazuhu, i limfni \u010dvorovi oko klju\u010dne kosti mogu da budu zahva\u0107eni. Obi\u010dno se ose\u0107aju kao male, \u010dvrste, nate\u010dene grudvice koje mogu biti bolne na dodir. Me\u0111utim, treba imati u vidu da nisu svi uve\u0107ani limfni \u010dvorovi zahva\u0107eni metastazama.<\/li>\n<li><strong>Bol u bradavici ili uvu\u010dena bradavica<\/strong>. Karcinom dojke mo\u017ee da izazove promene na \u0107elijama ko\u017ee \u0161to dovodi do ose\u0107aja bola i nelagode ili \u010dak \u017earenja u dojci. Pored toga, mo\u017ee da izazove promene \u0107elija iza bradavice, \u0161to mo\u017ee da dovede do uvla\u010denja bradavice u dojku, ili do pove\u0107anja dimenzija bradavice. Izgled bradavica mo\u017ee \u010desto da se menja tokom ovulacije ili drugih delova menstrualnog ciklusa, ali ipak bi trebalo da se posavetujete sa lekarom o svim novim promenama bradavica.<\/li>\n<li><strong>Iritacija ko\u017ee, crvenilo, lju\u0161tenje, osip ili zadebljanje ko\u017ee bradavica ili dojke, lju\u0161tenje, stvaranje kore ili lju\u0161tenje pigmentiranog podru\u010dja ko\u017ee oko bradavice (areole) ili ko\u017ee dojke, <\/strong>\u0161to \u010desto mo\u017ee da izazove <strong>svrab. <\/strong>Ove promene na ko\u017ei mogu biti simptomatske za retki tip karcinoma dojke koji se naziva<strong> Pagetova bolest, <\/strong>ali se mogu javiti i kao rezultat benignih promena ko\u017ee, uklju\u010duju\u0107i dermatitis i ekcem.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Promene na dojkama ne moraju nu\u017eno da budu posledica karcinoma. Starenje, promene nivoa hormona i drugi faktori mogu da dovedu do promena dojke tokom celog \u017eivota. Me\u0111utim, ove promene tako\u0111e mogu biti znaci manje ozbiljnih stanja, kao \u0161to su infekcije ili ciste. Imaju\u0107i u vidu sve prethodno navedeno obavljanje mese\u010dnog samopregleda dojki je najbolji na\u010din da primetite bilo kakve promene na va\u0161im dojkama. Kod \u017eena koje imaju menstruaciju, pregled se vr\u0161i u drugoj nedelji (7.-10. dana) od zapo\u010dinjanja menstruacije. Pored toga, va\u017eno je da sve promene na grudima pregleda lekar \u0161to je pre mogu\u0107e. Ukoliko ste stariji od 40 godina ili imate visok rizik od razvoja raka dojke, tako\u0111e bi trebalo da jednom godi\u0161nje obavite mamografiju i fizi\u010dki pregled dojke.<\/p>\n<h2 class=\"wp-block-heading\" id=\"_Rak_dojke_-_1\"><a id=\"_Rak_dojke_-_1\"\/>Rak dojke \u2013 stadijumi bolesti<\/h2>\n<p>Stadijum raka dojke zavisi od vrste karcinoma koju osoba ima, veli\u010dine po\u010detnog tumora i od toga da li se pro\u0161irio na druge delove tela ili ne. Lekari koriste dijagnosti\u010dke testove da bi otkrili stadijum raka, tako da stadijum mo\u017eda ne\u0107e biti zavr\u0161en dok se svi testovi ne zavr\u0161e. Poznavanje stadijuma poma\u017ee lekaru da preporu\u010di najbolju vrstu le\u010denja i mo\u017ee pomo\u0107i u predvi\u0111anju prognoze pacijenta, \u0161to je \u0161ansa za oporavak. Utvr\u0111ivanje stadijuma raka dojke se mo\u017ee uraditi pre ili nakon operacije pacijenta. Stadijum raka dojke koji je odre\u0111en pre operacije naziva se <strong>klini\u010dki stadijum,<\/strong> a stadijum odre\u0111en posle operacije naziva se <strong>patolo\u0161ki stadijum<\/strong>.<\/p>\n<p>Postoji mnogo sistema koji opisuju stadijum odre\u0111enog tipa karcinoma. Neki, kao \u0161to je <strong>TNM sistem stadijuma<\/strong> <strong>karcinoma<\/strong>, koriste se za mnoge vrste raka. Drugi sistemi klasifikacije su specifi\u010dni za odre\u0111enu vrstu raka. Ve\u0107ina sistema za utvr\u0111ivanje stadijuma raka uklju\u010duje informacije o tome:<\/p>\n<ul>\n<li>gde se tumor nalazi u telu<\/li>\n<li>veli\u010dina tumora<\/li>\n<li>da li su se \u0107elije raka se pro\u0161irile na obli\u017enje limfne \u010dvorove \u00a0u pazuhu ruke (aksilarni limfni \u010dvorovi)<\/li>\n<li>da li su se \u0107elije raka pro\u0161irile na druge delove va\u0161eg tela<\/li>\n<li>koliko agresivno izgledaju va\u0161e \u0107elije kada se posmatraju pod mikroskopom (stepen tumora)<\/li>\n<li>da li va\u0161e \u0107elije raka imaju receptore za hormone estrogena i progesterone<\/li>\n<li>da li va\u0161e \u0107elije raka imaju mutaciju gena koja ih uzrokuje da proizvode vi\u0161ak Humanog Epidermalnog Faktora Rasta 2 (HER2)<\/li>\n<li>rezultati testova profilisanja ekspresije gena (Oncotype DX, MammaPrint, drugi)<\/li>\n<\/ul>\n<p>Prema Nacionalnom institutu za rak generalno postoji pet stadujima (faza) bolesti kojima tumor mo\u017ee da pripada. Faze (stadijumi) raka dojke su ozna\u010dene rimskim brojevima u rasponu od 0 do IV, pri \u010demu 0 ozna\u010dava rak koji je neinvazivan ili se nalazi u mle\u010dnim kanalima. Ve\u0107i brojevi ukazuju na invazivniji rak. Do stadijuma IV raka dojke, koji se tako\u0111e naziva metastatski rak dojke, rak se pro\u0161irio na druge delove tela.<\/p>\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"374\" alt=\"Stadijumi raka dojke\" class=\"wp-image-54169 lazyload ewww_webp_lazy_load\" title=\"Rak dojke \u2013 \u0161ta bi svaka \u017eena trebalo da zna? 3\" src=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Stadijumi-raka-dojke-1024x374.jpg\" srcset=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Stadijumi-raka-dojke-1024x374.jpg 1024w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Stadijumi-raka-dojke-300x110.jpg 300w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Stadijumi-raka-dojke-768x280.jpg 768w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Stadijumi-raka-dojke-600x219.jpg 600w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Stadijumi-raka-dojke.jpg 1430w\" data-sizes=\"auto\" data-eio-rwidth=\"1024\" data-eio-rheight=\"374\" src-webp=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Stadijumi-raka-dojke-1024x374.jpg.webp\" srcset-webp=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Stadijumi-raka-dojke-1024x374.jpg.webp 1024w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Stadijumi-raka-dojke-300x110.jpg.webp 300w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Stadijumi-raka-dojke-768x280.jpg.webp 768w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Stadijumi-raka-dojke-600x219.jpg.webp 600w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Stadijumi-raka-dojke.jpg.webp 1430w\"\/><noscript><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"374\" src=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Stadijumi-raka-dojke-1024x374.jpg\" alt=\"Stadijumi raka dojke\" class=\"wp-image-54169\" srcset=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Stadijumi-raka-dojke-1024x374.jpg 1024w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Stadijumi-raka-dojke-300x110.jpg 300w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Stadijumi-raka-dojke-768x280.jpg 768w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Stadijumi-raka-dojke-600x219.jpg 600w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Stadijumi-raka-dojke.jpg 1430w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" title=\"Rak dojke \u2013 \u0161ta bi svaka \u017eena trebalo da zna? 3\" data-eio=\"l\"\/><\/noscript><\/figure>\n<p><strong>STADIJUM 0 ili Faza 0 <\/strong>jenajraniji stadijum raka dojke. Predstavlja ne-invazivni tumor koji je ograni\u010den je na kanale i re\u017enjeve, manji je od 2 cm i jo\u0161 se nije pro\u0161irio na druge delove tela.\u00a0Lekari ovu fazu \u010desto nazivaju karcinomom\u00a0<em>in situ <\/em>po\u0161to je bolest lokalizovana na tkivo dojke<em>.\u00a0<\/em><\/p>\n<p><strong>I STADIJUM. <\/strong>Tumori su manji od 2 cm, limfni \u010dvorovi u pazuhu nisu zahva\u0107eni i nema znakova da se rak pro\u0161irio negde u telu.<\/p>\n<p><strong>II STADIJUM. <\/strong>Veli\u010dina tumora je izme\u0111u 2 i 5cm, ili su limfni \u010dvorovi zahva\u0107eni ili i jedno i drugo, ali nema znakova da se rak dalje ra\u0161irio.<\/p>\n<p><strong>III STADIJUM. <\/strong>Stadijum lokalno odmakle bolesti na dojci i\/ili u pazu\u0161nim i\/ili natklju\u010dnim jamama na istoj strani.U ovom stadijumu tumor je ve\u0107i od 5cm, limfni \u010dvorovi su zahva\u0107eni, ali nema znakova da se bolest pro\u0161irila dalje.<\/p>\n<p><strong>IV STADIJUM. <\/strong>U stadijumu \u010detiri tumori su razli\u010dite veli\u010dine, limfni \u010dvorovi su zahva\u0107eni i rak se ra\u0161irio na druge delove tela \u2013 metastaze.<\/p>\n<p>Pove\u0107anjem broja koji ozna\u010dava odre\u0111eni stadijum bolesti, pove\u0107ava se i te\u017eina raka, a stopa pre\u017eivljavanja se smanjuje. Tumori 1. i 2. stepena sporo rastu i \u0161ire se, a tumori sa ocenom 3 ili 4 imaju vi\u0161e abnormalnih \u0107elija i br\u017ee rastu i \u0161ire se. Generalno, \u0161to je vi\u0161i stepen, to \u0107e rak biti te\u017ei za le\u010denje, jer \u0107e rasti i \u0161iriti se br\u017ee od tumora ni\u017eeg stepena.<\/p>\n<p><strong>TNM stadijumi raka dojke<\/strong><strong\/><\/p>\n<p>TNM stadijumi \u010dine naj\u010de\u0161\u0107i sistem stadijuma karcinoma. Ameri\u010dki zajedni\u010dki komitet za rak i Me\u0111unarodna unija protiv raka razvili su sistem za detaljan opis ve\u0107ine vrsta raka. TNM sistem se koristi za opisivanje veli\u010dine primarnog tumora i \u0161irenja raka na obli\u017enje limfne \u010dvorove ili druge delove tela.<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Tumor (T)<\/strong>. Opisuje veli\u010dinu i lokaciju tumora. T meri i opisuje primarni tumor.<\/li>\n<li><strong>Limfni \u010dvor (N)<\/strong>. Veli\u010dina i lokacija limfnih \u010dvorova gde se rak pro\u0161irio. N opisuje da li se rak pro\u0161irio u obli\u017enje limfne \u010dvorove ili ne<\/li>\n<li><strong>Metastaze (M)<\/strong>. Opisuje \u0161irenje raka na druge delove tela.<\/li>\n<\/ul>\n<p>TNM stadijumi imaju svoje pod faze:<\/p>\n<p><strong>T podfaze<\/strong> obuhvataju:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>TX<\/strong> \u2013 Primarni tumor se ne mo\u017ee proceniti.<\/li>\n<li><strong>T0<\/strong> \u2013 Nema dokaza o primarnom tumoru u dojci.<\/li>\n<li><strong>Tis<\/strong> \u2013 Odnosi se na karcinom <em>in situ<\/em>. Rak je zatvoren u kanalima tkiva dojke i nije se pro\u0161irio u okolno tkivo dojke. Postoje 2 tipa karcinoma dojke <em>in situ<\/em>:<\/li>\n<li><strong>Tis (DCIS)<\/strong>: DCIS je neinvazivni rak, ali ako se ne ukloni, mo\u017ee se kasnije razviti u invazivni rak dojke. DCIS zna\u010di da su \u0107elije raka prona\u0111ene u kanalima dojke i da se nisu pro\u0161irile van sloja tkiva gde su po\u010dele.<\/li>\n<li><strong>Tis (Pagetova bolest)<\/strong>: Pagetova bolest bradavice je redak oblik ranog, neinvazivnog karcinoma koji se nalazi samo u \u0107elijama ko\u017ee bradavice. Ponekad je Pagetova bolest povezana sa invazivnim rakom dojke. Ukoliko postoji invazivni rak dojke, on se klasifikuje prema stadijumu invazivnog tumora.<\/li>\n<li><strong>T1\u2013T4<\/strong> \u2013 opisuju veli\u010dinu ili obim primarnog tumora, a ve\u0107i brojevi ukazuju na ve\u0107i tumor.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>N podfaze: <\/strong><strong\/><\/p>\n<ul>\n<li><strong>NX<\/strong> \u2013 Limfni \u010dvorovi se ne mogu proceniti.<\/li>\n<li><strong>N0<\/strong> \u2013 Nema znakova karcinoma u limfnim \u010dvorovima ili si\u0107u\u0161nih nakupina \u0107elija raka koje nisu ve\u0107e od 0.2 milimetra u limfnim \u010dvorovima.<\/li>\n<li><strong>N1\u2013N3<\/strong> \u2013 Rak se pro\u0161irio na regionalne limfne \u010dvorove, a svaki broj opisuje koli\u010dinu zahva\u0107enih limfnih \u010dvorova i stepen \u0161irenja.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>M pofaze uklju\u010duju:<\/strong><strong\/><\/p>\n<ul>\n<li><strong>MX <\/strong>\u2013 Daljinsko \u0161irenje \u0107elija kancera se ne mo\u017ee proceniti.<\/li>\n<li><strong>M0<\/strong> \u2013 Nema znakova da se rak pro\u0161irio na druge delove tela.<\/li>\n<li><strong>M0 (i+)<\/strong> \u2013 Nema klini\u010dkih ili radiografskih dokaza o udaljenim metastazama. Me\u0111utim, postoje mikroskopski dokazi tumorskih \u0107elija u krvi, ko\u0161tanoj sr\u017ei ili drugim limfnim \u010dvorovima koji nisu ve\u0107i od 0.2 mm.<\/li>\n<li><strong>M1<\/strong> \u2013 Postoje dokazi o metastazama u drugom delu tela, \u0161to zna\u010di da \u0107elije raka dojke rastu u drugim organima.Rak se pro\u0161irio na druge delove tela, naj\u010de\u0161\u0107e na kosti, plu\u0107a, jetru ili mozak. Ako se rak pro\u0161irio na udaljene limfne \u010dvorove, rak u limfnim \u010dvorovima je ve\u0107i od 0.2 milimetra. Rak se naziva metastatski rak dojke.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Zajedno, TNM rezultati poma\u017eu u odre\u0111ivanju ukupne faze karcinoma. Generalno, \u0161to je ve\u0107i broj iza svakog slova, to \u0107e biti lo\u0161iji izgledi i vi\u0161e uklju\u010denih tretmana le\u010denja. Ukoliko se rak dojke otkrije u ranijim stadijumima \u0161anse za izle\u010denje su ve\u010be.<\/p>\n<h2 class=\"wp-block-heading\" id=\"_Koji_tipovi_karcinoma\"><a id=\"_Koji_tipovi_karcinoma\"\/>Koji tipovi karcinoma dojke postoje?<\/h2>\n<p>Najop\u0161tija podela svih tumora je na <strong>nekancerogene (dobro\u0107udni, benigni)<\/strong> ili <strong>kancerogene (zlo\u0107udni, maligni)<\/strong>.<\/p>\n<p><strong>Nekancerogeni tumori<\/strong> <strong>(dobro\u0107udni, benigni) <\/strong>se sastoje od \u0107elija koje izgledaju veoma sli\u010dne normalnim \u0107elijama, sporo rastu i ne prodiru u obli\u017enja tkiva niti se \u0161ire na druge delove tela. Me\u0111utim, ukoliko nastave sa rastom na mestu nastanka, mo\u017ee do\u0107i do pritiskanja okolnih organa i na taj na\u010din mogu da stvaraju tegobe i problem.<\/p>\n<p><strong>Kancerogeni tumori (zlo\u0107udni, maligni)<\/strong>, sastoje se od \u0107elija raka koje imaju sposobnost da se \u0161ire izvan mesta nastanka. Ukoliko se ne kontroli\u0161u, mogu da se na kraju pro\u0161ire izvan prvobitnog tumora na druge delove tela i izazovu uni\u0161tavanja okolnog tkiva. Nekada se \u0107elije odvajaju od primarnog tumora-raka pa se \u0161ire na druge organe putem krvotoka ili limfe, a kada stignu do novog mesta nastavljaju sa svojim umno\u017eavanjem i stvaranjem novog tumora koga ozna\u010davamo kao metastazu. Tu svoju osobinu nekontrolisanog i neograni\u010denog rasta maligna \u0107elija prenosi i na \u201e\u0107erke \u0107elije\u201d, pri \u010demu je ta nekontrolisanost u direktnoj vezi sa stepenom maligniteta.<\/p>\n<p><strong>Vrste raka dojke<\/strong><\/p>\n<p>Tip tkiva u kome nastaje rak dojke odre\u0111uje kako se rak pona\u0161a i koji tretmani su najefikasniji. Delovi dojke gde po\u010dinje rak uklju\u010duju:<\/p>\n<p><strong>Mle\u010dne kanale<\/strong>. Duktalni karcinom je naj\u010de\u0161\u0107i tip raka dojke. Ova vrsta raka se formira u sluzoko\u017ei mle\u010dnih kanala koji prenose maj\u010dino mleko od lobula, gde je napravljeno, do bradavice.<\/p>\n<p><strong>Mle\u010dne \u017elezde (lobule)<\/strong>. Lobularni karcinom po\u010dinje u lobulima dojke, gde se proizvodi maj\u010dino mleko.<\/p>\n<p><strong>Vezivna tkiv<\/strong>a. Retko rak dojke mo\u017ee da po\u010dne u vezivnom tkivu koje se sastoji od mi\u0161i\u0107a, masti i krvnih sudova. Rak koji po\u010dinje u vezivnom tkivu naziva se sarkom. Primer sarkoma koji se mo\u017ee pojaviti u dojci je angiosarkom.<\/p>\n<p>U skladu sa mestom nastanka naj\u010de\u0161\u0107i tipovi raka dojke su:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Invazivni duktalni karcinom<\/strong>. \u0106elije raka po\u010dinju u kanalima, a zatim se \u0161ire izvan kanala u druge delove tkiva dojke. Invazivne \u0107elije raka se tako\u0111e mogu \u0161iriti ili metastazirati na druge delove tela. Naj\u010de\u0161\u0107i tip raka dojke po\u010dinje u kanalima dojke.<\/li>\n<li><strong>Invazivni lobularni karcinom<\/strong> je vrsta raka dojke koja po\u010dinje u \u017elezdama koje proizvode mleko (lobulama) dojke, a zatim se \u0161ire od lobula do tkiva dojke koje se nalazi u blizini. Invazivni rak zna\u010di da \u00a0\u0107elije raka imaju potencijal da se pro\u0161ire na limfne \u010dvorove i druge delove tela. Nije jasan uzrok njegovog nastanka. Invazivni lobularni karcinom po\u010dinje kada \u0107elije u jednoj ili vi\u0161e \u017elezda dojke koje proizvode mleko razviju mutacije u svojoj DNK. Mutacije dovode do nemogu\u0107nosti kontrole rasta \u0107elija, \u0161to dovodi do toga da se \u0107elije brzo dele i rastu. U zavisnosti od agresivnosti tipa raka, \u0107elije raka se mogu pro\u0161iriti na druge delove tela. \u0106elije lobularnog karcinoma imaju tendenciju da napadnu tkivo dojke \u0161ire\u0107i se na poseban na\u010din umesto da formiraju \u010dvrst \u010dvor. Zahva\u0107eno podru\u010dje mo\u017ee imati druga\u010diji ose\u0107aj od okolnog tkiva dojke, vi\u0161e kao zadebljanje i puno\u0107a, ali je malo verovatno da \u0107e se ose\u0107ati kao kvr\u017eica. Invazivni lobularni karcinom \u010dini mali deo svih karcinoma dojke.<\/li>\n<li><strong>Duktalni karcinom <em>in situ<\/em> (DCIS)<\/strong> je bolest dojke koju karakteri\u0161e prisustvo abnormalnih \u0107elija raka samo u sluzoko\u017ei unutar mle\u010dnog kanala u dojci. Nije jasno \u0161ta uzrokuje DCIS. DCIS se formira kada se genetske mutacije javljaju u DNK \u0107elija kanala dojke, \u0161to je uzrok da \u0107elije izgledaju abnormalno, ali ove \u0107elije jo\u0161 uvek nemaju sposobnost da se pro\u0161ire (migriraju) iz kanala dojke. Ne zna se ta\u010dno \u0161ta pokre\u0107e abnormalni rast \u0107elija koji dovodi do DCIS-a. Faktori koji mogu da imaju ulogu u tome uklju\u010duju na\u010din \u017eivota, okru\u017eenje i gene koje su vam preneli roditelji. DCIS se smatra najranijim oblikom raka dojke. On je neinvazivan, \u0161to zna\u010di da se nije pro\u0161irio iz mle\u010dnog kanala na druga tkiva u dojci i ima mali rizik da postane invazivan. DCIS obi\u010dno nema nikakve znake ili simptome, mada ponekad mo\u017ee izazvati simptome kao \u0161to su: kvr\u017eica na dojci i krvavi iscedak iz bradavica. Obi\u010dno se nalazi tokom mamografije koja se radi kao deo skrininga raka dojke. Iako DCIS nije hitan slu\u010daj, on zahteva procenu i razmatranje opcija le\u010denja. Le\u010denje mo\u017ee uklju\u010divati operaciju radi o\u010duvanja dojke u kombinaciji sa zra\u010denjem ili operaciju za uklanjanje celokupnog tkiva dojke. Aktivno pra\u0107enje kao alternativa operaciji mo\u017ee da bude druga opcija.<\/li>\n<li><strong>Lobularni karcinom in <em>situ<\/em> (LCIS)<\/strong> je neuobi\u010dajeno stanje u kojem se abnormalne \u0107elije formiraju u mle\u010dnim \u017elezdama (lobulama) koje proizvode mleko u dojci i ne \u0161iri se u obli\u017enje tkivo dojke. LCIS nije rak, ali dijagnoza za LCIS ukazuje da imate pove\u0107an rizik od razvoja invazivnog raka dojke u bilo kojoj dojci. Smatra se da je rizik od raka dojke kod \u017eena sa dijagnozom LCIS oko 20%. Na\u017ealost LCIS se obi\u010dno ne pojavljuje na mamografijama. Stanje se naj\u010de\u0161\u0107e otkriva kao rezultat biopsije dojke ura\u0111ene iz drugog razloga, kao \u0161to je sumnjiva kvr\u017eica na dojci ili abnormalni mamograf.<\/li>\n<li><strong>Inflamatorni rak <\/strong>dojke je retka vrsta raka dojke koja se brzo razvija, \u010dine\u0107i zahva\u0107enu dojku crvenom, ote\u010denom i osetljivom. Inflamatorni rak dojke nastaje kada \u0107elije raka blokiraju limfne sudove u ko\u017ei koja pokriva dojku, uzrokuju\u0107i karakteristi\u010dan crveni, ote\u010deni izgled dojke, uvu\u010dene bradavice, povi\u0161enu temperature dojke, uve\u0107ane limfne \u010dvorove ispod pazuha. Inflamatorni karcinom dojke smatra se lokalno uznapredovalim karcinomom, \u0161to zna\u010di da se pro\u0161irio sa mesta porekla na obli\u017enje tkivo i verovatno na obli\u017enje limfne \u010dvorove. Inflamatorni rak dojke se lako mo\u017ee pome\u0161ati sa infekcijom dojke, koja je mnogo \u010de\u0161\u0107i uzrok crvenila i otoka dojke. Da bi se dijagnostikovao inflamatorni rak dojke, pomenuti simptomi moraju da budu prisutni manje od \u0161est meseci. Odmah potra\u017eite medicinsku pomo\u0107 ako primetite promene na ko\u017ei na dojkama.<\/li>\n<li><strong>Rak dojke kod mu\u0161karaca<\/strong> je redak rak dojke (0.5-1%) koji po\u010dinje abnormalnim rastom \u0107elija u tkivu dojke kod mu\u0161karaca. Naj\u010de\u0161\u0107e se de\u0161ava kod starijih mu\u0161karaca (u 60-tim godinama), iako se mo\u017ee javiti u bilo kom uzrastu. Hormonska terapija za <a href=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/oboljenja-prostate-simptomi-dijagnoza-i-laboratorijski-testovi\/\" data-type=\"post\" data-id=\"45956\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">rak prostate<\/a>\u00a0ili lekovi koji sadr\u017ee estrogen su tako\u0111e faktori rizika. Ukoliko uzimate lekove koji se koriste za hormonsku terapiju raka prostate (antiandrogene), rizik od raka dojke raste. Pored toga u faktore rizika za rak dojke kod mu\u0161karaca spadaju i: porodi\u010dna istorija raka dojke, genetika (BRCA1 i BRCA2), Klinefelterov sindrom (vi\u0161e od jednog X hromozoma), oboljenje jetre, gojaznost, zapaljenje testis (orhitis), ili operacija uklanjanja testisa (orhiektomija). Le\u010denje raka dojke kod mu\u0161karaca obi\u010dno uklju\u010duje operaciju za uklanjanje tkiva dojke. Mogu se preporu\u010diti i drugi tretmani, kao \u0161to su hemoterapija i radioterapija.<\/li>\n<li><strong>Pagetova bolest dojke<\/strong> je redak oblik raka dojke. Po\u010dinje na bradavici i prote\u017ee se do tamnog kruga ko\u017ee (areole) oko bradavice. Naj\u010de\u0161\u0107i simptomi su: ko\u017ea koja se lju\u0161ti na bradavici, svrab, crvenilo, peckanje, spljo\u0161tena ili uvu\u010dena bradavica, iscedak iz bradavica boje slame ili krvav, ko\u017ea koja curi ili o\u010dvrsnula ko\u017ea koja podse\u0107a na ekcem na bradavici, areoli ili oboje. Pagetova bolest dojke nije povezana sa Pagetovom metaboli\u010dkom bole\u0161\u0107u kostiju. Naj\u010de\u0161\u0107e se javlja nakon 50. godine. Faktori rizika koji uti\u010du na verovatno\u0107u razvoja Pagetove bolesti dojke su isti faktori koji uti\u010du na rizik od razvoja bilo koje druge vrste raka dojke. \u200bVe\u0107ina osoba sa ovom dijagnozom tako\u0111e ima duktalni karcinom dojke, bilo in situ \u2014 \u0161to zna\u010di na njegovom prvobitnom mestu \u2014 ili, re\u0111e, invazivni rak dojke. Samo retko je Pagetova bolest dojke ograni\u010dena na samu bradavicu. Ne zna se \u0161ta je uzrok ove bolesti. Naj\u0161ire prihva\u0107ena teorija je da je bolest rezultat duktalnog karcinoma dojke. \u0106elije raka iz prvobitnog tumora zatim putuju kroz mle\u010dne kanale do bradavice i okolne ko\u017ee. Druga teorija je da se bolest mo\u017ee nezavisno razviti u samoj bradavici.<\/li>\n<li><strong>Angiosarkom<\/strong> je retka vrsta raka koja se formira u sluzoko\u017ei krvnih i limfnih sudova. Ponekad mo\u017ee da se formira u ko\u017ei na dojkama u vidu lezija nalik modricama koje se vremenom pove\u0107avaju. Ove lezije mogu da krvare kada se ozgrebu ili udare i mo\u017ee da se javi otok na ko\u017ei oko mesta lezije. Angiosarkom se mo\u017ee javiti u oblastima koje su u pro\u0161losti le\u010dene terapijom zra\u010denjem. Tako\u0111e, odre\u0111ene promene gena mogu da pove\u0107aju rizik od angiosarkoma. Primeri uklju\u010duju promene gena koje izazivaju neurofibromatozu, Maffucci sindrom ili Klippel-Trenaunai sindrom i BRCA1 i BRCA2 gene. Tretmani mogu da uklju\u010duju operaciju, terapiju zra\u010denjem i hemoterapiju.\u00a0<\/li>\n<li><strong>Ponavljaju\u0107i (rekurentni) rak dojke<\/strong> je rak dojke koji se vra\u0107a nakon po\u010detnog le\u010denja. Hemoterapija, zra\u010denje, hormonska terapija ili drugi tretman koji ste mo\u017eda primili nakon prve dijagnoze raka dojke imali su za cilj da ubiju sve \u0107elije raka koje su mo\u017eda ostale nakon operacije. Iako je po\u010detni tretman usmeren na eliminisanje svih \u0107elija raka, nekoliko je mo\u017eda izbeglo le\u010denje i pre\u017eivelo. Ove neotkrivene \u0107elije raka se umno\u017eavaju, postaju\u0107i rekurentni rak dojke. Ponekad \u0107elije raka mogu biti u mirovanju godinama bez nano\u0161enja \u0161tete. Tada se de\u0161ava ne\u0161to \u0161to aktivira \u0107elije, pa one po\u010dnu da rastu i \u0161ire se na druge delove tela. Nije jasno za\u0161to se to de\u0161ava. Ponavljaju\u0107i rak dojke mo\u017ee se javiti mesecima ili godinama nakon va\u0161eg po\u010detnog le\u010denja. Rak se mo\u017ee vratiti na isto mesto kao i prvobitni rak (<strong>lokalni recidiv<\/strong>), ili se mo\u017ee pro\u0161iriti na druge delove va\u0161eg tela (<strong>udaljeni<\/strong> <strong>recidiv<\/strong>). Znaci i simptomi rekurentnog raka dojke variraju u zavisnosti od toga gde se rak vra\u0107a. Kod <strong>lokalnog recidiva<\/strong>, rak se ponovo pojavljuje u istoj oblasti kao i va\u0161 prvobitni rak i ukoliko ste bili podvrgnuti lumpektomiji (odstranjen je samo tumor, kvr\u017eica), rak bi se mogao ponoviti u preostalom tkivu dojke. Ukoliko ste bili podvrgnuti mastektomiji, rak bi se mogao ponoviti u tkivu koje obla\u017ee zid grudnog ko\u0161a ili na ko\u017ei. <strong>REGIONALNI RECIDIV<\/strong> raka dojke zna\u010di da se rak vratio u obli\u017enje limfne \u010dvorove. Znaci i simptomi regionalnog recidiva mogu uklju\u010divati kvr\u017eicu ili otok u limfnim \u010dvorovima koji se nalaze: ispod pazuha, blizu klju\u010dne kosti, u \u017elebu iznad klju\u010dne kosti, u vratu. <strong>UDALJENI (METASTATSKI) RECIDIV<\/strong> zna\u010di da se rak pro\u0161irio u udaljene delove tela, naj\u010de\u0161\u0107e kosti, jetru i plu\u0107a. Znaci i simptomi uklju\u010duju: stalni i pogor\u0161avaju\u0107i bol, kao \u0161to su bol u grudima, le\u0111ima ili kukovima, uporni ka\u0161alj, ote\u017eano disanje, gubitak apetita, spontani gubitak te\u017eine, jake glavobolje, epilepti\u010dni napadi. Le\u010denje mo\u017ee da elimini\u0161e lokalni, regionalni ili udaljeni rekurentni rak dojke. \u010cak i ako izle\u010denje nije mogu\u0107e, le\u010denje mo\u017ee da kontroli\u0161e bolest tokom du\u017eeg vremenskog perioda. Strategije koje se primenjuju sa ciljem da se smanji rizik od ponovnog pojavljivanja raka dojke uklju\u010duju: <strong>hormonsku terapiju, hemoterapiju, radioterapiju, ciljanu terapiju, lekove za izgradnju kostiju<\/strong>\u00a0 da bi se smanjio rizik od ponovnog pojavljivanja raka u kostima (metastaze u kostima), <strong>odr\u017eavanje zdrave te\u017eine, ve\u017ebanje, izbor zdrave ishrane.<\/strong> Fokusirajte se na uklju\u010divanje puno povr\u0107a, vo\u0107a i integralnih \u017eitarica u svoju ishranu.<\/li>\n<\/ul>\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"624\" height=\"400\" alt=\"Rak dojke \u2013 \u0161ta bi svaka \u017eena trebalo da zna? 3\" class=\"wp-image-54170 lazyload ewww_webp_lazy_load\" title=\"Rak dojke \u2013 \u0161ta bi svaka \u017eena trebalo da zna? 4\" src=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Mesec-raka-dojke.jpg\" srcset=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Mesec-raka-dojke.jpg 624w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Mesec-raka-dojke-300x192.jpg 300w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Mesec-raka-dojke-600x385.jpg 600w\" data-sizes=\"auto\" data-eio-rwidth=\"624\" data-eio-rheight=\"400\" src-webp=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Mesec-raka-dojke.jpg.webp\" srcset-webp=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Mesec-raka-dojke.jpg.webp 624w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Mesec-raka-dojke-300x192.jpg.webp 300w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Mesec-raka-dojke-600x385.jpg.webp 600w\"\/><noscript><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"624\" height=\"400\" src=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Mesec-raka-dojke.jpg\" alt=\"Rak dojke \u2013 \u0161ta bi svaka \u017eena trebalo da zna? 3\" class=\"wp-image-54170\" srcset=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Mesec-raka-dojke.jpg 624w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Mesec-raka-dojke-300x192.jpg 300w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Mesec-raka-dojke-600x385.jpg 600w\" sizes=\"auto, (max-width: 624px) 100vw, 624px\" title=\"Rak dojke \u2013 \u0161ta bi svaka \u017eena trebalo da zna? 4\" data-eio=\"l\"\/><\/noscript><\/figure>\n<p><strong>Podtipovi raka dojke na osnovu statusa hormonskih receptora<\/strong><\/p>\n<p>Hormoni igraju va\u017enu ulogu u progresiji raka dojke jer menjaju strukturu i rast epitelnih tumorskih \u0107elija. Karcinomi koji su pozitivni na hormonske receptore su naj\u010de\u0161\u0107i podtipovi raka dojke i u zavisnosti od populacije variraju 60\u201390%. Mnogi karcinomi dojke tako\u0111e proizvode hormone, kao \u0161to su faktori rasta, koji deluju lokalno i mogu i da stimuli\u0161u i\/ili da inhibiraju rast tumora. Razli\u010diti karcinomi se razlikuju po osetljivosti na hormone. \u0106elije raka dojke na spolja\u0161njoj strani svojih zidova imaju receptore za hormone koji mogu da uhvate i ve\u017eu specifi\u010dne hormone koji cirkuli\u0161u kroz na\u0161e telo. U skladu sa tim klasifikacija raka dojke se mo\u017ee izvr\u0161iti na osnovu prisustva ili odsustva tri vrste receptora koji se mogu prona\u0107i na povr\u0161ini tumorskih \u0107elija: <strong>estrogenski receptori (ER), progesteronski receptori (PR) i receptori Humanog Epidermalnog Faktora Rasta 2<\/strong> (<strong>HER2, <\/strong>eng. Human epidermal growth factor receptor 2). Va\u017eno je znati status receptora estrogena, progesterona i HER2 receptora da biste izabrali najbolji tretman. Postoje lekovi koji mogu da zaustave vezivanje receptora za hormone estrogen i progesteron i tako zaustave rast raka dojke. Drugi lekovi se mogu koristiti za blokiranje HER2 receptora na povr\u0161ini \u0107elija raka dojke i zaustavljanje rasta raka.<\/p>\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-beo-lab-laboratorije wp-block-embed-beo-lab-laboratorije\"\/>\n<p><strong>\u0106elije raka dojke koje imaju estrogenske receptore nazivaju se estrogen-pozitivnim (ER+), one koje sadr\u017ee receptore za progesteron nazivaju progesteron-pozitivnim (PR+) kancerima, dok su one sa receptorima za humani epidermalni faktor 2 nazivaju se HER2+ <\/strong>.<\/p>\n<p>Prilikom postavljanja dijagnoze defini\u0161e se pozitivnost ili negativnost na osnovu prisustva jednog ili vi\u0161e receptora.<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Hormonski receptor (HR)-pozitivni karcinom dojke <\/strong>je naj\u010de\u0161\u0107i oblik karcinoma dojke, prisutan u oko 80% slu\u010dajeva. Kod HR-pozitivnog kancera dojke tumorske \u0107elije proizvode abnormalne koli\u010dine receptora za hormone estrogen i\/ili progesteron koje im omogu\u0107avaju da koriste ove hormone za svoj rast. Vezivanje estrogena i progesterona za receptore \u0161alje signal \u0107elijama da rastu i da se dele. Prekomerni broj ovih receptora na povr\u0161ini \u0107elije mo\u017ee da prouzrokuje nekontrolisani rast i stvaranje tumora. Nakon hirur\u0161kog zahvata, le\u010denje ovog tipa karcinoma dojke se naj\u010de\u0161\u0107e sprovodi anti-estrogen ili anti-progesteron hormonskom terapijom koja blokira aktivnost estrogena i\/ili progesterone, ili smanjuje nivo tih hormona u telu i time blokira rast \u0107elija raka.<\/li>\n<li><strong>HER2-pozitivni karcinom dojke. <\/strong>Kod otprilike svake pete \u017eene dijagnostikuje se HER2-pozitivni karcinomom dojke, koji je posebno agresivan oblik bolesti. Karakteri\u0161e ga br\u017ea progresija bolesti i kra\u0107e pre\u017eivljavanje ukoliko se ne le\u010di, u odnosu na pacijente sa HER2-negativnim karcinomom dojke. Kod ovog tipa karcinoma na tumorskim \u0107elijama se zapa\u017ea pove\u0107an broj receptora za Humani Epidermalni Faktor Rasta 2 (HER2). U prirodnom \u017eivotnom ciklusu \u0107elije HER2 protein se nalazi na povr\u0161ini zdravih \u0107elija i njegova uloga je da signalizira \u0107eliji kada treba da raste i da se deli. Prekomerna koli\u010dina ovog receptora, do koje dolazi usled genske mutacije, mo\u017ee da dovede do nekontrolisanog rasta \u0107elije i razvoja tumora. \u0106elija HER2-pozitivnog tumora na svojoj povr\u0161ini ima oko 2 miliona HER2 receptora (oko 100 puta vi\u0161e nego normalna \u0107elija). Danas postoji nekoliko terapija koje deluju ciljano na HER2, \u010dime se blokiraju signali koji podsti\u010du rast tumora. Ovi lekovi su u velikoj meri pobolj\u0161ali pre\u017eivljavanje pacijenata sa HER2-pozitivnim karcinomom dojke tako da sada uglavnom imaju bolje ishode nego pacijenti sa manje agresivnim, HER2-negativnim karcinomom dojke. Na\u017ealost, i pored ogromnog napretka, svaki tre\u0107i pacijent kojem je dijagnostikovan rani HER2-pozitivni karcinom dojke do\u017eive\u0107e progresiju u uznapredovali stadijum koji je neizle\u010div.<\/li>\n<li><strong>Hormonski receptor (HR)-negativni karcinom dojke<\/strong>. Ova vrsta raka dojke nema hormonske receptore na povr\u0161ini \u0107elije, tako da na njega ne\u0107e uticati hormonski tretmani koji imaju za cilj blokiranje hormona u telu.<\/li>\n<\/ul>\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"624\" height=\"400\" alt=\"Rak dojke \u2013 \u0161ta bi svaka \u017eena trebalo da zna? 4\" class=\"wp-image-54171 lazyload ewww_webp_lazy_load\" title=\"Rak dojke \u2013 \u0161ta bi svaka \u017eena trebalo da zna? 5\" src=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/mesec-borbe-protiv-raka-dojke.jpg\" srcset=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/mesec-borbe-protiv-raka-dojke.jpg 624w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/mesec-borbe-protiv-raka-dojke-300x192.jpg 300w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/mesec-borbe-protiv-raka-dojke-600x385.jpg 600w\" data-sizes=\"auto\" data-eio-rwidth=\"624\" data-eio-rheight=\"400\" src-webp=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/mesec-borbe-protiv-raka-dojke.jpg.webp\" srcset-webp=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/mesec-borbe-protiv-raka-dojke.jpg.webp 624w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/mesec-borbe-protiv-raka-dojke-300x192.jpg.webp 300w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/mesec-borbe-protiv-raka-dojke-600x385.jpg.webp 600w\"\/><noscript><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"624\" height=\"400\" src=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/mesec-borbe-protiv-raka-dojke.jpg\" alt=\"Rak dojke \u2013 \u0161ta bi svaka \u017eena trebalo da zna? 4\" class=\"wp-image-54171\" srcset=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/mesec-borbe-protiv-raka-dojke.jpg 624w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/mesec-borbe-protiv-raka-dojke-300x192.jpg 300w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/mesec-borbe-protiv-raka-dojke-600x385.jpg 600w\" sizes=\"auto, (max-width: 624px) 100vw, 624px\" title=\"Rak dojke \u2013 \u0161ta bi svaka \u017eena trebalo da zna? 5\" data-eio=\"l\"\/><\/noscript><\/figure>\n<p>Ponekad \u0107e \u0107elije raka dojke biti opisane kao trostruko negativne ili trostruko pozitivne.<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Trostruko-negativni karcinom dojke (<\/strong>eng. Triple negative breast cancer<strong> \u2013 TNBC)<\/strong> predstavlja redji oblik karcinoma dojke (10 \u2013 20% svih slu\u010dajeva). Kod ovog tipa karcinoma <strong>na povr\u0161ini tumorskih \u0107elija nisu prisutni estrogenski i progesteronski receptori niti je prekomerno izra\u017een HER2 receptorski protein<\/strong>. Mehanizmi koji su odgovorni za rast i razmno\u017eavanje tumorskih \u0107elija uglavnom su nepoznati i zbog toga je terapijski pristup ovom obliku karcinoma dojke jako izazovan. Iako pacijenti mogu da dobro reaguju na hemoterapiju, mogu\u0107nosti za le\u010denje su ograni\u010dene i prognoza bolesti je \u010desto lo\u0161a.<\/li>\n<li><strong>Trostruko-pozitivni karcinom dojke (<\/strong>eng. Triple positive breast cancer<strong> \u2013 TPBC)<\/strong>. Ukoliko \u0107elije raka dojke <strong>imaju receptore za estrogen, receptore za progesteron i ve\u0107u od normalne koli\u010dine HER2 receptora<\/strong>, \u0107elije raka se nazivaju trostruko pozitivne.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Lekari sve vi\u0161e koriste genetske informacije o \u0107elijama raka dojke za kategorizaciju karcinoma dojke. Ove grupe poma\u017eu u dono\u0161enju odluka o tome koji su tretmani najbolji. Grupe raka dojke uklju\u010duju:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Grupa 1 (Luminalni A).<\/strong> Ova grupa uklju\u010duje tumore koji su <strong>ER-pozitivni i PR-pozitivni, <\/strong>ali<strong> negativni na HER2<\/strong>. Luminalni A karcinom dojke \u0107e verovatno imati koristi od hormonske terapije, a tako\u0111e mo\u017ee imati koristi od hemoterapije.<\/li>\n<li><strong>Grupa 2 (Luminalni B).<\/strong> Ovaj tip uklju\u010duje tumore koji su <strong>ER-pozitivni, PR-negativni i HER2-pozitivni<\/strong>. Luminalni B karcinom dojke \u0107e verovatno imati koristi od hemoterapije i mo\u017ee imati koristi od hormonske terapije i le\u010denja usmerenog na HER2.<\/li>\n<li><strong>Grupa 3 (HER2-pozitivan).<\/strong> Ovaj tip uklju\u010duje tumore koji su <strong>ER- negativni<\/strong> i <strong>PR-negativni<\/strong>, ali <strong>HER2-pozitivni<\/strong>. HER2 karcinom dojke \u0107e verovatno imati koristi od hemoterapije i le\u010denja usmerenog na HER2.<\/li>\n<li><strong>Grupa 4 (bazalni).<\/strong> Ovaj tip, koji se naziva i <strong>trostruko negativan<\/strong> rak dojke, uklju\u010duje tumore koji su <strong>ER-negativni, PR-negativni i HER2- negativni.<\/strong> Bazalni rak dojke \u0107e verovatno imati koristi od hemoterapije.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Poznavanje tipa karcinoma dojke je va\u017ean korak u odabiru najefikasnije terapije za pacijenta i predvi\u0111anju najverovatnijeg toka bolesti.<\/p>\n<h2 class=\"wp-block-heading\" id=\"_Rak_dojke_prognoze\"><a id=\"_Rak_dojke_prognoze\"\/>Rak dojke prognoze<\/h2>\n<p>Odre\u0111eni faktori uti\u010du na prognozu (\u0161ansu za oporavak) i opcije le\u010denja.<\/p>\n<p>Prognoza i opcije le\u010denja zavise od slede\u0107eg:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Stadijuma raka<\/strong> (veli\u010dina tumora i da li je samo u dojci ili se pro\u0161irio na limfne \u010dvorove ili druga mesta u telu).<\/li>\n<li><strong>Vrste raka dojke<\/strong>.<\/li>\n<li><strong>Nivoa receptora estrogena i receptora progesterona u tumorskom tkivu.<\/strong><strong\/><\/li>\n<li><strong>Nivoi receptora humanog epidermalnog faktora rasta tipa 2 (HER2\/neu) u tumorskom tkivu.<\/strong><strong\/><\/li>\n<li><strong>Da li je tumorsko tkivo trostruko negativno (\u0107elije koje nemaju receptore za estrogen, za progesteron ili visoke nivoe HER2\/neu).<\/strong><strong\/><\/li>\n<li><strong>Koliko brzo tumor raste.<\/strong><strong\/><\/li>\n<li><strong>Koliko je verovatno da \u0107e se tumor ponoviti (povratiti).<\/strong><strong\/><\/li>\n<li><strong>Starost \u017eene, op\u0161te zdravstveno stanje i menopauzalni status <\/strong>(da li \u017eena jo\u0161 uvek ima menstruaciju)<strong>.<\/strong><strong\/><\/li>\n<li><strong>Da li je rak upravo dijagnostikovan ili se ponovo pojavio (vratio se).<\/strong><strong\/><\/li>\n<\/ul>\n<p>Oko 40% \u017eena dijagnostikovanih u stadijumu I i II tokom perioda od 10 godina posle primarnog le\u010denja mogu da do\u017eive ponovnu pojavu bolesti (relaps), ali se relaps bolesti kod malog broja \u017eena mo\u017ee dogodti i posle vi\u0161e od 10 godina od inicijalnog le\u010denja. Ponovna pojava bolesti podrazumeva pojavu tumora (recidiv) u istoj dojci (ako je ura\u0111ena po\u0161tedna operacija sa odstranjenjem samo dela dojke) ili na mestu gde je bila dojka (grudni ko\u0161, ako je odstranjena cela dojka), zatim pojava metastaza u limfnim \u010dvorovima pazu\u0161ne ili natklju\u010dne jame sa iste strane kao i pojava metastaza u udaljenim organima. Kod najve\u010beg broja \u017eena sa relapsom bolesti, relaps se de\u0161ava u prvih 5 godina od operacije.<\/p>\n<p>Dijagnoza raka stadijuma 0 \u0107e varirati u zavisnosti od toga gde i kako ga lekar otkrije. U trenutku otkrivanja, abnormalne \u0107elije se ne tretiraju, odnosno nisu zapravo rak, ali mogu da postanu karcinom ako osoba ne dobije odgovaraju\u0107u terapiju.Tretman\u00a0generalno zahteva uklanjanje \u0107elija i okolnog tkiva. Ciljani tretmani mo\u017eda ne\u0107e biti potrebni. Pre\u017eivljavanje pacijenata sa karcinomom dojke u stadijumu 0 je visoko<strong> (ima stopu pre\u017eivljavanja od 99 odsto nakon 5 godina od dijagnoze)<\/strong>, ali \u0107e varirati od tumora do tumora. Karcinomi koji su pozitivni na hormonske receptore su naj\u010de\u0161\u0107i podtipovi raka dojke i njihova prognoza pre\u017eivljavanja je relativno bolja od karcinoma negativnih na hormonske receptore, koji su verovatno vi\u0161eg patolo\u0161kog stepena i koji se te\u017ee le\u010de.<\/p>\n<p>Prema podacima Ameri\u010dkog dru\u0161tva za rak (American Cancer Society) <strong>petogodi\u0161nja<\/strong> relativna <strong>stopa pre\u017eivljavanja \u017eena<\/strong> u Sjedinjenim Dr\u017eavama <strong>sa nemetastatskim invazivnim rakom dojke je 91%<\/strong>. <strong>Desetogodi\u0161nja relativna stopa pre\u017eivljavanja<\/strong> za \u017eene sa nemetastatskim invazivnim karcinomom dojke <strong>je 85%.<\/strong> Ukoliko se <strong>invazivni rak dojke nalazi samo u dojc<\/strong>i, <strong>5-godi\u0161nja relativna stopa pre\u017eivljavanja<\/strong> \u017eena sa ovom bole\u0161\u0107u <strong>je 99%<\/strong>. Oko 66% \u017eena sa rakom dojke dijagnostikuje se u ovoj ranoj fazi. Adolescenti i mlade \u017eene starosti od 15 do 39 godina u Sjedinjenim Dr\u017eavama imaju manje \u0161anse da budu dijagnostikovani u ranoj fazi raka dojke (47% slu\u010dajeva u ovoj starosnoj grupi) u pore\u0111enju sa \u017eenama starijim od 65 godina (68% slu\u010dajeva u ovom uzrastu). Tako\u0111e je manja verovatno\u0107a da \u0107e crnkinje dobiti dijagnozu u ranoj fazi (57% slu\u010dajeva u ovoj grupi) u pore\u0111enju sa belkinjama (68% slu\u010dajeva u ovoj grupi). Ukoliko se <strong>rak pro\u0161irio na regionalne limfne \u010dvorove, 5-godi\u0161nja relativna stopa pre\u017eivljavanja je 86%, <\/strong>a <strong>ako se rak pro\u0161irio na udaljeni deo tela, petogodi\u0161nja relativna stopa pre\u017eivljavanja je 30%.<\/strong> Relativna stopa pre\u017eivljavanja od raka dojke je 9% ni\u017ea kod crnih \u017eena u pore\u0111enju sa belkinjama. \u0160est procenata (6%) \u017eena ima rak koji se pro\u0161irio izvan dojke i regionalnih limfnih \u010dvorova u vreme kada im je prvi put dijagnostikovan rak dojke. Ovo se zove \u201ede novo\u201c metastatski rak dojke. \u010cak i ako se rak otkrije u naprednijoj fazi, novi tretmani poma\u017eu mnogim osobama sa rakom dojke da odr\u017ee dobar kvalitet \u017eivota neko vreme<\/p>\n<h2 class=\"wp-block-heading\" id=\"_Koje_su_metode\"><a id=\"_Koje_su_metode\"\/>Koje su metode i laboratorijsko-dijagnosti\u010dki testovi zna\u010dajni za dijagnostikovanje raka dojke?<\/h2>\n<p>Oko 40% dijagnostikovanog karcinoma dojke otkriju \u017eene koje samostalno napipaju \u010dvori\u0107 u dojci. Dijagnostikovanje raka dojke po\u010dinje pronalaskom \u010dvori\u0107a u dojci ili ukoliko preventivni mamografski snimak (rendgenski snimak dojke) sugeri\u0161e neki problem sa dojkama. U tu svrhu rade se standardni pregledi koji uklju\u010duju <strong>klini\u010dki pregledi dojki<\/strong> od strane lekara, <strong>mamografiju <\/strong>dojki i, po potrebi, <strong>ultrazvu\u010dni (UZ) <\/strong>i pregled dojki<strong> magnetnom rezonancom (MR)<\/strong>.<\/p>\n<p><strong>Standardni pregledi<\/strong><\/p>\n<p><strong>PREGLED DOJKI. <\/strong>Da bi prikupio potrebne informacije, va\u0161 lekar \u0107e postaviti pitanja o va\u0161oj istoriji bolesti, porodi\u010dnoj istoriji raka dojke ili jajnika, obaviti pa\u017eljiv fizi\u010dki pregled obe dojke i limfnih \u010dvorova u pazuhu, napipati da li ima kvr\u017eica ili drugih abnormalnosti. Ukoliko se na pregledu ustanove promene, lekar \u0107e vas uputiti na dalje preglede kod specijaliste ili u bolnicu i pregledati sve testove koje ste imali. Ovaj pregled tako\u0111e mo\u017ee da uklju\u010duje i pregled rezultata biopsije tumora ili sumnjivog podru\u010dja.<\/p>\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"624\" height=\"400\" alt=\"Rak dojke \u2013 \u0161ta bi svaka \u017eena trebalo da zna? 5\" class=\"wp-image-54172 lazyload ewww_webp_lazy_load\" title=\"Rak dojke \u2013 \u0161ta bi svaka \u017eena trebalo da zna? 6\" src=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Mamografija.jpg\" srcset=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Mamografija.jpg 624w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Mamografija-300x192.jpg 300w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Mamografija-600x385.jpg 600w\" data-sizes=\"auto\" data-eio-rwidth=\"624\" data-eio-rheight=\"400\" src-webp=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Mamografija.jpg.webp\" srcset-webp=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Mamografija.jpg.webp 624w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Mamografija-300x192.jpg.webp 300w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Mamografija-600x385.jpg.webp 600w\"\/><noscript><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"624\" height=\"400\" src=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Mamografija.jpg\" alt=\"Rak dojke \u2013 \u0161ta bi svaka \u017eena trebalo da zna? 5\" class=\"wp-image-54172\" srcset=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Mamografija.jpg 624w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Mamografija-300x192.jpg 300w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Mamografija-600x385.jpg 600w\" sizes=\"auto, (max-width: 624px) 100vw, 624px\" title=\"Rak dojke \u2013 \u0161ta bi svaka \u017eena trebalo da zna? 6\" data-eio=\"l\"\/><\/noscript><\/figure>\n<p><strong>MAMOGRAFIJA<\/strong> je rendgenski pregled dojki kojim se otkrivaju tumori i druge promene u dojci koje su jo\u0161 uvek toliko male da se ne mogu napipati ili otkriti drugim vrstama pregleda. Za mnoge \u017eene, mamografija je najbolji na\u010din za rano otkrivanje raka dojke, kada ga je lak\u0161e le\u010diti i pre nego \u0161to postane dovoljno velik da se mo\u017ee osetiti ili da izazove simptome. Savremena mamografska oprema koristi izuzetno male doze zra\u010denja koje ne mogu na\u0161koditi. Prvi mamografski pregled dojki (tzv. bazi\u010dnu mamografiju), \u017eena treba da obavi izme\u0111u 40 i 45 godine \u017eivota i zatim da nastavi sa redovnim mamografskim pregledima na 2 godine. Redovni mamografi mogu da smanje rizik od umiranja od raka dojke. Preporu\u010duje se da se pre mamografskog pregleda uradi klini\u010dki pregled dojki od strane edukovanog lekara. U ovom trenutku, mamografija je najbolji na\u010din da se prona\u0111e rak dojke za ve\u0107inu \u017eena u godinama za skrining.<\/p>\n<p><strong>ULTRAZVUK<\/strong> <strong>DOJKE<\/strong>.\u00a0 Koriste se zvu\u010dni talasi visoke frekvencije koji se propu\u0161taju kroz tkivo dojke da bi se dobila slika struktura duboko u telu. Preko dojke se nanosi gel pa se zatim malim ure\u0111ajem prelazi preko dojke, pri \u010demu se emituju zvu\u010dni talasi koji se preko kompjutera pretvaraju u sliku. Po\u0161to se zvu\u010dni talasi odbijaju u zavisnosti od toga kroz kakvu gustinu tkiva prolaze, ultrazvuk se mo\u017ee koristiti da se utvrdi da li je nova kvr\u017eica \u010dvrsta masa ili cista ispunjena te\u010dno\u0161\u0107u. Zahvaljuju\u0107i tome se na ultrazvu\u010dnom pregledu dojki razlikuju ciste (okrugle ili ovalne \u0161upljine ispunjene te\u010dnim sadr\u017eajem) od tzv. solidnih tumora, \u010dvorova koji su sa\u010dinjeni od tkiva. Ultrazvu\u010dni pregled je posebno pogodan u pregledu dojki sa gustim \u017elezdanim tkivom gde je mamografija manje osetljiva metoda u otkrivanju tumorskih senki. Ovim pregledom se tako\u0111e mogu otkriti patolo\u0161ki uve\u0107ani limfni \u010dvorovi u pazu\u0161noj ili natklju\u010dnoj jami i na vratu. Tako\u0111e, ultrazvuk mo\u017ee da se koristi da bi se prona\u0161lo mesto za biopsiju dojke. Ultrazvu\u010dni pregled je potuno ne\u0161kodljiv i neophodan kod pregleda i dijagnostike.<\/p>\n<p><strong>MAGNETNA REZONANCA DOJKE. <\/strong>MRI (eng. Magnetic Resonance Imaging \u2013 <strong>MRI<\/strong>) dojke koristi magnete i radio talase za za kreiranje slika unutra\u0161njosti va\u0161ih dojki. Pre MRI dojke, dobijate injekciju boje. Za razliku od drugih tipova radiografskih testova, MRI ne koristi zra\u010denje za kreiranje slika. MRI dojke je indikovana kada postoje promene u dojkama za koje nismo sigurni o \u010demu se radi nakon \u0161to se urade standardni dijagnosti\u010dki pregledi. Pregled magnetnom rezonancom isto tako mo\u017ee da nam uka\u017ee da li postoji vi\u0161e tumorskih promena u razli\u010ditim delovima iste dojke, \u0161to uti\u010de na planiranje hirur\u0161ke intervencije, koristi se kod pra\u0107enja \u017eena kod kojih je ra\u0111ena ograni\u010dena operacija dojke gde je ve\u0107i deo dojke sa\u010duvan ili kod \u017eena sa rekonstruisanom dojkom. Koristi se zajedno sa mamografijom za skrining \u017eena koje su pod visokim rizikom za dobijanja raka dojke. Po\u0161to magnetna rezonanca dojke mo\u017ee izgledati abnormalno \u010dak i kada nema raka, ne koriste se za \u017eene sa prose\u010dnim rizikom od raka dojke.<\/p>\n<p><strong>UZIMANJE UZORKA TKIVA ILI \u0106ELIJA DOJKE ZA TESTIRANJE (BIOPSIJA).<\/strong> Biopsija je jedini kona\u010dan na\u010din da se postavi dijagnoza raka dojke. Tokom biopsije, va\u0161 lekar koristi specijalizovani ure\u0111aj sa iglom vo\u0111en rendgenskim snimkom ili drugim testom za snimanje kako bi izvukao jezgro tkiva iz sumnjivog podru\u010dja. \u010cesto se mali metalni marker ostavlja na mestu u va\u0161oj dojci tako da se podru\u010dje mo\u017ee lako identifikovati na budu\u0107im testovima snimanja. Uzorci biopsije se \u0161alju u laboratoriju na analizu gde stru\u010dnjaci utvr\u0111uju da li su \u0107elije kancerogene. Uzorak biopsije se tako\u0111e analizira da bi se odredio tip \u0107elija uklju\u010denih u rak dojke, agresivnost (stepen) raka i da li \u0107elije raka imaju hormonske receptore ili druge receptore koji mogu uticati na va\u0161e opcije le\u010denja. Ve\u0107ina biopsija se obavlja u bolnici, a po zavr\u0161etku procedure mo\u017eete i\u0107i ku\u0107i.<\/p>\n<p>Postoje vi\u0161e tipova biopsija:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Aspiraciona punkcija<\/strong>\u00a0je postupak koji koristi veoma tanku iglu i \u0161pric za uzimanje male koli\u010dine tkiva sa kvr\u017eice ili iz otekline na dojci. Aspirat se \u0161alje u laboratoriju da bi se konstatovalo da li sadr\u017ei maligne \u0107elije. Koriste se kako bi se otkrilo da li je kvr\u017eica cista ili solidan tumor, ali ne daje podatak da li je rak neinvazivan ili invazivan. Ova metoda se koristi i kao drena\u017ea kod postojanja dobro\u0107udne ciste.<\/li>\n<li><strong>Biopsija iglom<\/strong>\u00a0se obavlja u lokalnoj anesteziji. Koristi se posebna \u0161uplja igla za uzimanje uzorka tkiva sa sumnjivog dela dojke, a tokom postupka mo\u017ee se uzeti i nekoliko uzoraka sa tog podru\u010dja, koji se potom tako\u0111e ispituju u laboratoriji. Ukoliko je potrebno da se uzme vi\u0161e tkiva kroz \u0161uplju iglu lekari ponekad koriste poseban vakum. Ova tehnika se naziva <strong>vakumski potpomognuta biopsija<\/strong>.<\/li>\n<li><strong>Hirur\u0161ka ili otvorena biopsija <\/strong>je postupak kojim se uklanja cela ili deo kvr\u017eice ili deo sumnjivog podru\u010dja.<\/li>\n<li><strong>Eksciziona biopsija<\/strong>\u00a0podrazumeva postupak kojim se (u op\u0161toj anesteziji) uklanja ceo tumor sa granicom zdravog tkiva oko njega i slanje u laboratoriju na analizu, dok se <strong>incizionom biopsijom<\/strong> uklanja samo deo podru\u010dja na koji se sumnja.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Pored ovih standardnih pregleda lekar vam mo\u017ee predlo\u017eiti da uradite i neke dodatne preglede kao \u0161to su: <strong>ultrazvu\u010dni pregled jetre<\/strong> i <strong>snimanje kostiju<\/strong>.\u00a0<\/p>\n<p><strong>Laboratorijsko-dijagnosti\u010dki testovi<\/strong><\/p>\n<p>Kao \u0161to smo prethodno naveli rak dojke je naj\u010de\u0161\u0107i tumor kod \u017eena u Srbiji sa udelom od oko 25% u svim karcinomima kod \u017eena. Pri tome, procenjuje se da je 5-10% svih karcinoma dojke nasledno. Konsultujte se sa svojim lekarom da li vam se preporu\u010duje genetsko testiranje. Rezultati ovih testova mogu da uka\u017eu na rizik da se kod osobe javi kancer naslednog \/ genetskog porekla.<\/p>\n<p>O zna\u010daju genetskog testiranja u prevenciji i ranom otkrivanju kancera, kako se ono sprovodi i kako se mo\u017eete prijaviti za genetsko testiranje u BeoLab laboratorijama mo\u017eete pro\u010ditati na linku <a href=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/nasledne-predispozicije-za-karcinome\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.beo-lab.rs\/nasledne-predispozicije-za-karcinome\/<\/a>. \u00a0<\/p>\n<p>Patogene mutacije u genima BRCA1 ili BRCA2 otkrivene su kod oko 24% \u017eena ili porodica na koje se primenjuje jedan od kriterijuma ciljne populacije. Ove promene u jednom od gena BRCA1 \/ BRCA2 zna\u010dajno pove\u0107avaju rizik od karcinoma dojke i jajnika, ali su tako\u0111e povezane sa pove\u0107anim rizikom od drugih karcinoma, npr. raka gu\u0161tera\u010de, prostate i raka dojke kod mu\u0161karaca.<\/p>\n<p>BRCA test otkriva mutacije na BRCA1 i BRCA2 genima, koje su u osnovi nastanka naslednog karcinoma dojke i\/ili jajnika. Vi\u0161e o tome kome se savetuje BRCA testiranje, za\u0161to je sve korisno da znate da li ste nosilac BRCA mutacija, kako se vr\u0161i priprema i uzorkovanje materijala za testiranje, kao i kako se tuma\u010de rezultati BRCA testa mo\u017eete saznati na linku <\/p>\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-beo-lab-laboratorije wp-block-embed-beo-lab-laboratorije\"\/>\n<p>Va\u0161 lekar mo\u017ee da vam preporu\u010di test koji se zove \u201epanel test\u201c. Panel test tra\u017ei mutacije u vi\u0161e razli\u010ditih gena u isto vreme. Postoje razli\u010diti panel testovi koje vam lekar mo\u017ee preporu\u010diti. Ovi testovi se preporu\u010duju osobama kod kojih je u porodici vi\u0161e slu\u010dajeva obolevanja od raka dojke i\/ili jajnika, ili ako je kod njihovih srodnika dijagnostikovan rak dojke \/ jajnika pre 50. godine \u017eivota.<\/p>\n<p>U BeoLab laboratorijama dostupni su vam slede\u0107i paneli testova za karcinom dojke:<\/p>\n<p>Nasledni panel za karcinom dojkei jajnika analizira <strong>19 gena<\/strong>: <strong>ATM, BARD1, BRCA1, BRCA2, BRIP1, CDH1, CHEK2, MLH1, MLH3, MSH2, MSH3, MSH6, PALB2, PMS2, PTEN, RAD51C, RAD51D, STK11, TP53<\/strong><strong\/><\/p>\n<p>Pro\u0161ireni panel koji analizira <strong>27 gena<\/strong>: <strong>ATM, BARD1, BRCA1, BRCA2, BRIP1, CDH1, CHEK2, MRE11A, MLH1, MLH3, MSH2, MSH3, MSH6, MUTYH, NBN, NF1, PALB2, PMS2, PTEN, RAD51C, RAD51D, RECQL, SMARCA4, SMARCB1, STK11, TP53, XRCC2<\/strong><strong\/><\/p>\n<p>Me\u0111utim, ovi testovi se ne preporu\u010duju svima i preporu\u010duje se da ljudi dobiju odgovaraju\u0107e genetsko savetovanje pre testiranja kako bi bili sigurni da su uradili pravi test i da bi razumeli rezultate testova.<\/p>\n<p><strong>VA\u017dNA NAPOMENA:<\/strong><strong\/><\/p>\n<p>Kontaktirajte nas putem mejla\u00a0<a href=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/rak-dojke-sta-bi-svaka-zena-trebalo-da-zna\/mailto:genetika@beo-lab.rs\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">genetika@beo-lab.rs<\/a><strong> <\/strong>\u00a0i zaka\u017eite laboratorijsko geneti\u010dko konsultovanje pre izbora bilo kog geneti\u010dkog testa, kako bi bili sigurni \u0161ta konkretni geneti\u010dki test pru\u017ea i koja je opcija testiranja najbolja u va\u0161em konkretnom slu\u010daju.<\/p>\n<p>Usluga geneti\u010dkog laboratorijskog konsultovanja je va\u017ena pre testiranja, radi izbora pravog testa za vas ili va\u0161eg \u010dlana porodice.<\/p>\n<p>Pre bilo kog genetskog testa va\u017eno je da pripremite podatke o eventualnoj porodi\u010dnoj istoriji nasledne kancerske bolesti koja se popunjava u porud\u017ebenici testa.<\/p>\n<p>Pred testiranje popunjava se\u00a0<a href=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2021\/08\/obrazac-nasledni-paneli-gena.pdf\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\"><strong>formular porud\u017ebenica za testiranje<\/strong><\/a>\u00a0na nasledne predispozicije za karcinome sa geneti\u010dkim informisanim pristankom.<\/p>\n<p>Formular\u00a0<a href=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2021\/08\/obrazac-nasledni-paneli-gena.pdf\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\"><strong>porud\u017ebenice za testiranje pogledajte ovde.<\/strong><\/a><\/p>\n<p>Za sve informacije u vezi sa prethodno pomenutim analizama, mo\u017eete nas kontaktirati na broj telefona <a href=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/rak-dojke-sta-bi-svaka-zena-trebalo-da-zna\/tel:+381113622888\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">+381113622888<\/a>\u00a0ili nam svoj upit po\u0161lajite na mail <a href=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/rak-dojke-sta-bi-svaka-zena-trebalo-da-zna\/mailto:office@beo-lab.rs\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">office@beo-lab.rs<\/a><\/p>\n<p><em>Ukoliko Vam se svi\u0111a \u010dlanak podelite ga sa prijateljima.<\/em><em\/><\/p>\n<p><strong>Literatura<\/strong><strong\/><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.batut.org.rs\/index.php?content=2279\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.batut.org.rs\/index.php?content=2279<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/iarc.who.int\/featured-news\/breast-cancer-awareness-month-2021\/#about_breast_cancer\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/iarc.who.int\/featured-news\/breast-cancer-awareness-month-2021\/#about_breast_cancer<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.who.int\/news-room\/fact-sheets\/detail\/breast-cancer\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.who.int\/news-room\/fact-sheets\/detail\/breast-cancer<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.breastcancer.org\/facts-statistics\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.breastcancer.org\/facts-statistics<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.cancer.net\/cancer-types\/breast-cancer\/statistics\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.cancer.net\/cancer-types\/breast-cancer\/statistics<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.wcrf.org\/cancer-trends\/breast-cancer-statistics\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.wcrf.org\/cancer-trends\/breast-cancer-statistics\/<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.wcrf.org\/dietandcancer\/breast-cancer\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.wcrf.org\/dietandcancer\/breast-cancer\/<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.wcrf.org\/researchwefund\/body-mass-index-in-childhood-and-risk-of-pre-menopausal-breast-cancer\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.wcrf.org\/researchwefund\/body-mass-index-in-childhood-and-risk-of-pre-menopausal-breast-cancer\/<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.cdc.gov\/cancer\/breast\/basic_info\/dense-breasts.htm\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.cdc.gov\/cancer\/breast\/basic_info\/dense-breasts.htm<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.cdc.gov\/cancer\/breast\/basic_info\/risk_factors.htm\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.cdc.gov\/cancer\/breast\/basic_info\/risk_factors.htm<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.cdc.gov\/cancer\/breast\/basic_info\/symptoms.htm\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.cdc.gov\/cancer\/breast\/basic_info\/symptoms.htm<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.breastcancer.org\/about-breast-cancer\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.breastcancer.org\/about-breast-cancer<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.breastcancer.org\/signs-symptoms\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.breastcancer.org\/signs-symptoms<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.cancer.net\/cancer-types\/breast-cancer\/symptoms-and-signs\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.cancer.net\/cancer-types\/breast-cancer\/symptoms-and-signs<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.mayoclinic.org\/diseases-conditions\/breast-cancer\/symptoms-causes\/syc-20352470\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.mayoclinic.org\/diseases-conditions\/breast-cancer\/symptoms-causes\/syc-20352470<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.mayoclinic.org\/diseases-conditions\/breast-cancer\/diagnosis-treatment\/drc-20352475\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.mayoclinic.org\/diseases-conditions\/breast-cancer\/diagnosis-treatment\/drc-20352475<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.mayoclinic.org\/diseases-conditions\/breast-cancer\/in-depth\/breast-cancer-staging\/art-20045087\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.mayoclinic.org\/diseases-conditions\/breast-cancer\/in-depth\/breast-cancer-staging\/art-20045087<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.mayoclinic.org\/diseases-conditions\/angiosarcoma\/symptoms-causes\/syc-20350244\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.mayoclinic.org\/diseases-conditions\/angiosarcoma\/symptoms-causes\/syc-20350244<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.mayoclinic.org\/diseases-conditions\/dcis\/symptoms-causes\/syc-20371889\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.mayoclinic.org\/diseases-conditions\/dcis\/symptoms-causes\/syc-20371889<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.mayoclinic.org\/diseases-conditions\/inflammatory-breast-cancer\/symptoms-causes\/syc-20355413\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.mayoclinic.org\/diseases-conditions\/inflammatory-breast-cancer\/symptoms-causes\/syc-20355413<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.mayoclinic.org\/diseases-conditions\/invasive-lobular-carcinoma\/symptoms-causes\/syc-20373973\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.mayoclinic.org\/diseases-conditions\/invasive-lobular-carcinoma\/symptoms-causes\/syc-20373973<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.mayoclinic.org\/diseases-conditions\/lobular-carcinoma-in-situ\/symptoms-causes\/syc-20374529\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.mayoclinic.org\/diseases-conditions\/lobular-carcinoma-in-situ\/symptoms-causes\/syc-20374529<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.mayoclinic.org\/diseases-conditions\/male-breast-cancer\/symptoms-causes\/syc-20374740\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.mayoclinic.org\/diseases-conditions\/male-breast-cancer\/symptoms-causes\/syc-20374740<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.mayoclinic.org\/diseases-conditions\/pagets-disease-of-the-breast\/symptoms-causes\/syc-20351079\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.mayoclinic.org\/diseases-conditions\/pagets-disease-of-the-breast\/symptoms-causes\/syc-20351079<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.wcrf.org\/dietandcancer\/breast-cancer\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.wcrf.org\/dietandcancer\/breast-cancer\/<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.wcrf.org\/dietandcancer\/breast-cancer\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.wcrf.org\/dietandcancer\/breast-cancer\/<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.wcrf.org\/dietandcancer\/breast-cancer\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.wcrf.org\/dietandcancer\/breast-cancer\/<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.wcrf.org\/dietandcancer\/breast-cancer\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.wcrf.org\/dietandcancer\/breast-cancer\/<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.wcrf.org\/dietandcancer\/breast-cancer\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.wcrf.org\/dietandcancer\/breast-cancer\/<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.wcrf.org\/dietandcancer\/breast-cancer\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.wcrf.org\/dietandcancer\/breast-cancer\/<\/a><\/p>\n<p>Xu, Y., Gong, M., Wang, Y.\u00a0<em>et al.<\/em>\u00a0Global trends and forecasts of breast cancer incidence and deaths.\u00a0<em>Sci Data<\/em>\u00a0<strong>10<\/strong>, 334 (2023). <a href=\"https:\/\/doi.org\/10.1038\/s41597-023-02253-5\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/doi.org\/10.1038\/s41597-023-02253-5<\/a><\/p>\n<p>Iqbal N, Iqbal N. Human Epidermal Growth Factor Receptor 2 (HER2) in Cancers: Overexpression and Therapeutic Implications. <em>Mol Biol Int<\/em>. 2014; 2014:852748. doi: 10.1155\/2014\/852748.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.wcrf.org\/dietandcancer\/breast-cancer\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.wcrf.org\/dietandcancer\/breast-cancer\/<\/a><\/p>\n<\/p><\/div>\n<p><a href=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/rak-dojke-sta-bi-svaka-zena-trebalo-da-zna\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Source link <\/a><br \/>\n\n Rak dojke \u2013 \u0161ta bi svaka \u017eena trebalo da zna?<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Rak dojke je bolest u kojoj abnormalne \u0107elije dojke rastu van kontrole i formiraju tumore, koji, ukoliko se ne kontroli\u0161u,&hellip;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3982,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-3981","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-oglasi-medijana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/oglasi.infooglasi.rs\/oglasi\/oglasinismedijana\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3981","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/oglasi.infooglasi.rs\/oglasi\/oglasinismedijana\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/oglasi.infooglasi.rs\/oglasi\/oglasinismedijana\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/oglasi.infooglasi.rs\/oglasi\/oglasinismedijana\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/oglasi.infooglasi.rs\/oglasi\/oglasinismedijana\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3981"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/oglasi.infooglasi.rs\/oglasi\/oglasinismedijana\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3981\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/oglasi.infooglasi.rs\/oglasi\/oglasinismedijana\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3982"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/oglasi.infooglasi.rs\/oglasi\/oglasinismedijana\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3981"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/oglasi.infooglasi.rs\/oglasi\/oglasinismedijana\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3981"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/oglasi.infooglasi.rs\/oglasi\/oglasinismedijana\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3981"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}