{"id":4075,"date":"2024-01-29T07:42:03","date_gmt":"2024-01-29T06:42:03","guid":{"rendered":"https:\/\/oglasi.infooglasi.rs\/oglasi\/oglasinismedijana\/rak-stitne-zlezde-klinicka-i-laboratorijska-dijagnostika-oglasi-medijana\/"},"modified":"2024-01-29T07:42:03","modified_gmt":"2024-01-29T06:42:03","slug":"rak-stitne-zlezde-klinicka-i-laboratorijska-dijagnostika-oglasi-medijana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/oglasi.infooglasi.rs\/oglasi\/oglasinismedijana\/rak-stitne-zlezde-klinicka-i-laboratorijska-dijagnostika-oglasi-medijana\/","title":{"rendered":"Rak \u0161titne \u017elezde, klini\u010dka i laboratorijska dijagnostika &#8211; OGLASI MEDIJANA"},"content":{"rendered":"<p><\/p>\n<div>\n<p>Rak \u0161titne \u017elezde je bolest u kojoj se u tkivima \u0161titne \u017elezde formiraju maligne (kancerogene) \u0107elije. \u200bRak \u0161titne \u017elezde je naj\u010de\u0161\u0107i karcinom endokrinog sistema i predstavlja oko 2% svih karcinoma kod ljudi. \u0160irom sveta broj obolelih je u stalnom porastu u poslednje tri decenije.<\/p>\n<p>U ovom tekstu sazna\u0107ete vi\u0161e o raku \u0161titne \u017elezde, tipovima i po \u010demu se razlikuju, faktorima rizika, simptomima, uzrocima i prevenciji, dijagnosti\u010dkim metodama i testovima, prognozi, le\u010denju, nasle\u0111ivanju, karcinomu \u0161titne \u017elezde kod dece, tumor markerima, ulozi kalcitonina, na\u010dinu ishrane i suplementaciji, laboratorijskim testovima za dijagnozu raka \u0161titne \u017elezde. Tekst je pripremila Dr Sci Sanja Pekovi\u0107, nau\u010dni savetnik, profesor po pozivu na Biolo\u0161kom i Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu.<\/p>\n<p>U ovom tekstu sazna\u0107ete:<\/p>\n<h2 class=\"wp-block-heading\" id=\"\u0160ta-je-rak-\u0161titne-\u017elede?\"><a id=\"_\u0160ta_je_rak\"\/>\u0160ta je rak \u0161titne \u017elede?<\/h2>\n<p>Rak \u0161titne \u017elezde je rast \u0107elija koji po\u010dinje u \u0161titnoj \u017elezdi i on obuhvata sve izrasline koje se razvijaju u \u0161titnoj \u017elezdi i koje se mogu pro\u0161iriti na druga tkiva i druge delove tela. Rak po\u010dinje kada \u0107elije po\u010dnu da rastu van kontrole. Odre\u0111ene promene u DNK osobe mogu biti uzrok da \u0107elije \u0161titne \u017elezde postanu kancerogene. Kada \u0107elije \u0161titne \u017elezde mutiraju, promene u njihovoj DNK izazivaju njihov rast i umno\u017eavanje. Tamo gde zdrave \u0107elije obi\u010dno umiru, ove abnormalne \u0107elije rastu i na kraju formiraju tumor. Ponekad ove \u0107elije napadaju obli\u017enje tkivo i mogu se pro\u0161iriti ili metastazirati na druge delove tela.<\/p>\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"alignleft size-full is-resized\"><img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" width=\"865\" height=\"734\" alt=\"Rak \u0161titne \u017elezde, klini\u010dka i laboratorijska dijagnostika 1\" class=\"wp-image-56730 lazyload ewww_webp_lazy_load\" style=\"width:427px;height:auto\" title=\"Rak \u0161titne \u017elezde, klini\u010dka i laboratorijska dijagnostika 1\" src=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Stitna-zlezda.jpg\" srcset=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Stitna-zlezda.jpg 865w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Stitna-zlezda-300x255.jpg 300w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Stitna-zlezda-768x652.jpg 768w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Stitna-zlezda-600x509.jpg 600w\" data-sizes=\"auto\" data-eio-rwidth=\"865\" data-eio-rheight=\"734\" src-webp=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Stitna-zlezda.jpg.webp\" srcset-webp=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Stitna-zlezda.jpg.webp 865w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Stitna-zlezda-300x255.jpg.webp 300w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Stitna-zlezda-768x652.jpg.webp 768w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Stitna-zlezda-600x509.jpg.webp 600w\"\/><noscript><img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" width=\"865\" height=\"734\" src=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Stitna-zlezda.jpg\" alt=\"Rak \u0161titne \u017elezde, klini\u010dka i laboratorijska dijagnostika 1\" class=\"wp-image-56730\" style=\"width:427px;height:auto\" title=\"Rak \u0161titne \u017elezde, klini\u010dka i laboratorijska dijagnostika 1\" srcset=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Stitna-zlezda.jpg 865w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Stitna-zlezda-300x255.jpg 300w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Stitna-zlezda-768x652.jpg 768w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Stitna-zlezda-600x509.jpg 600w\" sizes=\"(max-width: 865px) 100vw, 865px\" data-eio=\"l\"\/><\/noscript><\/figure>\n<\/div>\n<p><a href=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/stitna-zlezda\/\" data-type=\"post\" data-id=\"11925\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">\u0160titna \u017elezda<\/a>, koja je poznata jo\u0161 i pod nazivima \u0161titasta ili tiroidna \u017elezda, \u0161titnja\u010da (latinski naziv je <em>Glandula thyreoidea<\/em>) je najve\u0107a endokrina \u017elezda u ljudskom organizmu. Nalazi se u prednjem delu grla, blizu osnove vrata ispod Adamove jabu\u010dice, du\u017e prednjeg dela du\u0161nika. Kod ve\u0107ine ljudi, \u0161titna \u017elezda se ne mo\u017ee videti ili osetiti. U obliku je leptira i ima dva re\u017enja \u2013 desni i levi koji su u sredini povezani uskom trakom \u017elezdanog tkiva, mostom (istmusom) (pogledajte sliku). Direktno uz nju se naj\u010de\u0161\u0107e nalaze \u010detiri para\u0161titaste \u017elezde, koje lu\u010de parathormon koji je odgovoran za metabolizam kalcijuma. Osnovna funkcija tiroidne \u017elezde je sinteza i sekrecija tiroidnih hormona koji kontroli\u0161u mnoge vitalne funkcije u na\u0161em telu, kao \u0161to su metabolizam, rad srca i broj otkucaja srca, krvni pritisak, telesna temperatura i te\u017eina.<\/p>\n<p>U \u0161titinoj \u017elezdi prisutne su dve glavne vrste \u0107elija, koje obavljaju razli\u010dite funkcije, i to:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Folikularne<\/strong>. Folikularne \u0107elije su dominantne i one koriste jod iz krvi za proizvodnju tiroidnih hormona koji sard\u017ee jod. One izlu\u010duju hormone: trijodtironin \u2013 T3 i tetrajodtironin ili tiroksin \u2013 T4. Shodno tome, \u0107elije ove \u017elezde imaju sposobnost da iz krvi preuzmu velike koli\u010dine joda. Hormoni koje one proizvode reguli\u0161u metabolizam, krvni pritisak i rad srca. Previ\u0161e hormona \u0161titne \u017elezde (<strong>hipertireoza<\/strong>) mo\u017ee da izazove ubrzan ili nepravilan rad srca, probleme sa spavanjem, nervozu, glad, gubitak te\u017eine i ose\u0107aj da vam je previ\u0161e toplo. Premalo hormona (<strong>hipotireoza<\/strong>) uzrokuje da osoba usporava, ose\u0107a se umorno i dobija na te\u017eini. Koli\u010dinu hormona \u0161titne \u017elezde koju osloba\u0111a \u0161titna \u017elezda <a href=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/zasto-je-hipotalamo-hipofizno-tiroidna-osovina-vazna-za-zdravlje-zena\/\" data-type=\"post\" data-id=\"39834\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">reguli\u0161e hipofiza<\/a>\u00a0koja se nalazi u bazi mozga, preko supstance koja se zove hormon koji stimuli\u0161e \u0161titastu \u017elezdu (TSH).<\/li>\n<li><strong>Parafolikularne<\/strong>. Parafolikularne ili C \u0107elije proizvode hormon kalcitonin, koji u\u010destvuje u regulaciji koncentracije kalcijuma u organizmu i zajedno sa parathormonom i vitaminom D reguli\u0161e oko\u0161tavanje kosti.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>Bilo koja od ovih \u0107elija mo\u017ee da mutira u \u0107elije raka.<\/strong>\u00a0Rak \u0161titne \u017elezde tako\u0111e mo\u017ee da se razvije i iz drugih \u0107elija prisutnih u \u0161titnoj \u017elezdi \u2013\u00a0 <strong>limfomi iz limfocita i sarkomi iz stromalnih \u0107elija.<\/strong> Me\u0111utim, ovo su retki tipovi tumora i \u010dine manje od 4% karcinoma \u0161titne \u017elezde. U zavisnosti od toga koje \u0107elije \u0107e postati karcinom odredi\u0107e koju vrstu raka \u0161titne \u017elezde neko ima.\u00a0 Razli\u010dite vrste izraslina i karcinoma \u0161titne \u017elezde imaju razli\u010dite simptome i prognoze.<\/p>\n<h2 class=\"wp-block-heading\" id=\"Koji-tipovi-karcinoma-\u0161titne-\u017elezde-postoje?\"><a id=\"_Koji_tipovi_karcinoma\"\/>Koji tipovi karcinoma \u0161titne \u017elezde postoje?<\/h2>\n<p>Rak \u0161titne \u017elezde je klasifikovan u tipove na osnovu vrste \u0107elija koje se nalaze u tumoru. Me\u0111utim, nisu sve izrasline u \u0161titnoj \u017elezdi (koje su ina\u010de \u010deste i u medicini se nazivaju nodusi \u2013 \u010dvorovi) maligne. Ve\u0107ina nodusa su benigni tumori. U oko 5 do 15% slu\u010dajeva, \u010dvorovi u \u0161titnoj \u017elezdi mogu da se razviju u rak, ali ve\u0107ina ne. Odnosno, pokazano je da se samo za oko 3 od 20 \u010dvorova u \u0161titnoj \u017elezdi ispostavi da su kancerogeni (maligni). Priroda tumora, i benignih i malignih, se odre\u0111uje kada se uzorak tumorskog tkiva pregleda pod mikroskopom, nakon \u0161to se dobije uzorak tkiva biopsijom ili hirur\u0161kim uklanjanjem, odnosno operacijom. Ovaj pregled obavlja patolog. Tip karcinoma \u0161titne \u017elezde se uzima u obzir pri odre\u0111ivanju le\u010denja i prognoze. Prema pravilu i benigni i maligni tumori \u0161titne \u017elezde se operi\u0161u, a odluku o tome donose endokrinolog i hirurg.<\/p>\n<p>Postoji nekoliko tipova karcinoma \u0161titne \u017elezde, a naj\u010de\u0161\u0107e se dele prema stepenu agresivnosti (opasnosti, rizika) \u2013 na diferencirane, srednje diferencirane, slabo diferencirane i nediferencirane.<\/p>\n<p><strong>Diferencirani karcinomi \u0161titne \u017elezde<\/strong><\/p>\n<p>Ve\u0107ina karcinoma \u0161titne \u017elezde su diferencirani karcinomi (preko 90%). Ova \u0161iroka kategorija uklju\u010duje tipove karcinoma \u0161titne \u017elezde koji po\u010dinju u \u0107elijama koje proizvode i skladi\u0161te tiroidne hormone \u2013 folikularnim \u0107elijama. \u0106elije u ovim vrstama raka izgledaju kao normalno tkivo \u0161titne \u017elezde kada se posmatraju pod mikroskopom. U diferencirane karcinome \u0161titne \u017elezde spada:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Papilarni kancer \u0161titne \u017elezde<\/strong> (koji se naziva i papilarni karcinomi ili papilarni adenokarcinom). Oko 8 od 10 karcinoma \u0161titne \u017elezde su papilarni karcinomi, odnosno, ovaj tip \u010dini oko 80-85% karcinoma \u0161titnja\u010de. Ovi karcinomi imaju tendenciju da rastu veoma sporo i obi\u010dno se razvijaju samo u jednom re\u017enju \u0161titne \u017elezde. Me\u0111utim, mo\u017ee do\u0107i i do nastanka vi\u0161e tumora, koji se mogu javiti u oba re\u017enja \u0161titne \u017elezde, (multifokalnost). \u010cesto se \u0161ire (metastaziraju) na limfne \u010dvorove u vratu (i do 80%). Sre\u0107om, \u010dak i kada se ovi karcinomi pro\u0161ire na limfne \u010dvorove, pravovremenom i adekvatnom operacijom se mogu uspe\u0161no le\u010diti i retko su fatalni. Postoji nekoliko podtipova papilarnih karcinoma. Od njih, naj\u010de\u0161\u0107i je folikularni podtip (koji se naziva i <strong>me\u0161ana papilarno-folikularna varijanta<\/strong>). Ima isti dobar izgled (prognozu) kao i standardni tip papilarnog karcinoma kada se otkrije rano, i le\u010di se na isti na\u010din. Drugi podtipovi papilarnog karcinoma (kolumnarni, visoko\u0107elijski, insularni i difuzna skleroza) nisu tako \u010desti i imaju tendenciju br\u017eeg rasta i \u0161irenja.<\/li>\n<li><strong>Folikularni karcinom \u0161titne \u017elezde<\/strong> (koji se naziva i folikularni karcinom ili folikularni adenokarcinom) je slede\u0107i naj\u010de\u0161\u0107i tip, koji \u010dini oko 1 od 10 karcinoma \u0161titne \u017elezde (do 10%). \u010ce\u0161\u0107e je prisutan u zemljama u kojima ljudi ne dobijaju dovoljno joda u ishrani. Obi\u010dno je u pitanju samo jedan tumor, retko se \u0161iri na limfne \u010dvorove, ali se u 10-30% slu\u010dajeva mogu pro\u0161iriti na druge delove tela, u udaljene organe, kao \u0161to su plu\u0107a ili kosti. Le\u010denje je uglavnom hirur\u0161ko. Izgled (prognoza) za folikularni rak nije tako dobar kao kod papilarnog karcinoma, iako je i dalje veoma dobar u ve\u0107ini slu\u010dajeva.<\/li>\n<li><strong>H\u00fcrthle karcinom Hurtlovih \u0107elija<\/strong> (koji se naziva i karcinom oksifilnih \u0107elija) je podvrsta folikularnog karcinoma. Jako je redak, oko 3% karcinoma \u0161titne \u017elezde pripada ovom tipu i te\u017ee ga je otkriti. Me\u0111utim, on ima agresivnije pona\u0161anje i lo\u0161iju prognozu ako se ne otkrije i ne le\u010di na vreme.<\/li>\n<\/ul>\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"682\" alt=\"Rak \u0161titne \u017elezde, klini\u010dka i laboratorijska dijagnostika 2\" class=\"wp-image-56731 lazyload ewww_webp_lazy_load\" style=\"aspect-ratio:16\/9;object-fit:cover\" title=\"Rak \u0161titne \u017elezde, klini\u010dka i laboratorijska dijagnostika 4\" src=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Tipovi-karcinoma-stitne-zlezde-1024x682.jpg\" srcset=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Tipovi-karcinoma-stitne-zlezde-1024x682.jpg 1024w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Tipovi-karcinoma-stitne-zlezde-300x200.jpg 300w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Tipovi-karcinoma-stitne-zlezde-768x512.jpg 768w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Tipovi-karcinoma-stitne-zlezde-600x400.jpg 600w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Tipovi-karcinoma-stitne-zlezde.jpg 1430w\" data-sizes=\"auto\" data-eio-rwidth=\"1024\" data-eio-rheight=\"682\" src-webp=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Tipovi-karcinoma-stitne-zlezde-1024x682.jpg.webp\" srcset-webp=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Tipovi-karcinoma-stitne-zlezde-1024x682.jpg.webp 1024w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Tipovi-karcinoma-stitne-zlezde-300x200.jpg.webp 300w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Tipovi-karcinoma-stitne-zlezde-768x512.jpg.webp 768w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Tipovi-karcinoma-stitne-zlezde-600x400.jpg.webp 600w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Tipovi-karcinoma-stitne-zlezde.jpg.webp 1430w\"\/><noscript><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"682\" src=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Tipovi-karcinoma-stitne-zlezde-1024x682.jpg\" alt=\"Rak \u0161titne \u017elezde, klini\u010dka i laboratorijska dijagnostika 2\" class=\"wp-image-56731\" style=\"aspect-ratio:16\/9;object-fit:cover\" title=\"Rak \u0161titne \u017elezde, klini\u010dka i laboratorijska dijagnostika 4\" srcset=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Tipovi-karcinoma-stitne-zlezde-1024x682.jpg 1024w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Tipovi-karcinoma-stitne-zlezde-300x200.jpg 300w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Tipovi-karcinoma-stitne-zlezde-768x512.jpg 768w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Tipovi-karcinoma-stitne-zlezde-600x400.jpg 600w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Tipovi-karcinoma-stitne-zlezde.jpg 1430w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" data-eio=\"l\"\/><\/noscript><\/figure>\n<p><strong>Medularni karcinom \u0161titne \u017elezde<\/strong><\/p>\n<p>Medularni rak \u0161titne \u017elezde (engl. Medullary thyroid cancer \u2013 MTC) spada u srednje diferencirane karcinome i \u010dini oko 4% karcinoma \u0161titne \u017elezde. Razvija se iz C (parafolikularnih) \u0107elija \u0161titne \u017elezde, koje normalno proizvode kalcitonin, hormon koji poma\u017ee u kontroli koli\u010dine kalcijuma u \u200b\u200bkrvi. Ponekad se ovaj rak mo\u017ee pro\u0161iriti na limfne \u010dvorove vrata, ali i u udaljene organe \u2013 plu\u0107a, jetru, kosti \u010dak i pre nego \u0161to se otkrije \u010dvor na \u0161titnoj \u017elezdi. Va\u017ena karakteristika je da lu\u010di kalcitonin u visokim vrednostima, \u0161to predstavlja najzna\u010dajniji podatak u ranom otkrivanju. Povi\u0161ene vrednosti kalcitonina, koji tada predstavlja tumorski marker, mogu se registrovati i bez tumora u \u0161titastoj \u017elezdi i ukazati na udaljene metastaze. Ovakav tip kancera se naziva okultni.<\/p>\n<p>Ovu vrstu raka \u0161titaste \u017elezde je te\u017ee prona\u0107i i le\u010diti, postoje 2 tipa medularnog kancera \u0161titne \u017elezde:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Sporadi\u010dni<\/strong>, koji \u010dini oko 8 od 10 slu\u010dajeva MTC, nije nasledan (\u0161to zna\u010di da se ne prenosi u porodicama). Javlja se uglavnom kod starijih osoba i \u010desto poga\u0111a samo jedan re\u017eanj \u0161titne \u017elezde.<\/li>\n<li><strong>Porodi\u010dni (familijarni). <\/strong>Nasle\u0111uje se, 20% do 25% se mo\u017ee pojaviti u svakoj generaciji porodice ili se javiti u sklopu takozvanih sindroma multiple endokrine neoplazije 2 (MEN 2). Naslednost se utvr\u0111uje otkri\u0107em mutacija na hromozomu 10 u uzorku krvi nosioca i \u010dlanova porodice. Kada se mutacija otkrije, operacija kojom se uklanja cela \u0161titna \u017elezda je neophodna, u cilju izle\u010denja. Ovi karcinomi se \u010desto razvijaju tokom detinjstva ili ranog odraslog doba i mogu se rano pro\u0161iriti. Operacija se izvodi i kod beba do godinu dana starosti, ako se otkrije mutacija. Pacijenti obi\u010dno imaju rak u nekoliko oblasti oba re\u017enja. Porodi\u010dni tip je \u010desto povezan sa pove\u0107anim rizikom od drugih vrsta tumora.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Prgnoza medularnog karcinoma je lo\u0161ija nego kod diferenciranih karcinoma i zavisi od stadijuma bolesti u vreme postavljanja dijagnoze.<\/p>\n<p><strong>Slabo diferencirani karcinomi<\/strong><\/p>\n<p>Slabo diferencirani karcinomi su izuzetno retki. Naj\u010de\u0161\u0107e su to podtipovi papilarnog karcinoma koji zahvataju okolne strukture u vratu, brzo rastu i \u010desto daju metastaze (insularni, visoko\u0107elijski, itd). Le\u010denje je agresivno, multidisciplinarno i dugotrajno, a prognoza neizvesna.<\/p>\n<p><strong>Anaplasti\u010dni (nediferencirani) KARCINOM \u0161titne \u017elezde<\/strong><\/p>\n<p>Anaplasti\u010dni karcinom (koji se naziva i nediferencirani karcinom) je redak oblik karcinoma \u0161titne \u017elezde, koji \u010dini oko 2% svih karcinoma \u0161titne \u017elezde. Smatra se da se ponekad razvija iz postoje\u0107eg papilarnog ili folikularnog karcinoma. Ovaj rak se naziva nediferenciranim jer \u0107elije raka ne li\u010de mnogo na normalne \u0107elije \u0161titaste \u017elezde kada se posmatra pod mikroskopom. Naj\u010de\u0161\u0107e se javlja u starijem \u017eivotnom dobu. Naglo nastaje, brzo raste (za dva-tri meseca) i \u010desto se brzo \u0161iri na vrat i druge delove tela. Tumorsko tkivo vr\u0161i pritisak u vratu, dovodi do ose\u0107aja gu\u0161enja i ote\u017eanog gutanja. Veoma ga je te\u0161ko le\u010diti. Operacija se mo\u017ee uraditi u ranom stadijumu, ali treba imati u vidu da je ovaj karcinom naj\u010de\u0161\u0107e neresektabilan. U slu\u010daju disajnih tegoba potrebno je hitno otvoriti prostor za disanje na du\u0161niku i postaviti metalnu cev (kanilu). Na\u017ealost, prognoza je uvek lo\u0161a kada je u pitanju ovaj tip tumora.<\/p>\n<p><strong>Manje uobi\u010dajeni karcinomi \u0161titne \u017elezde<\/strong><\/p>\n<p>Manje od 4% karcinoma koji se nalazi u \u0161titnoj \u017elezdi su tiroidni limfomi (nastaju iz limfocita) i sarkomi (nastaju iz stromalnih \u0107elija) \u0161titne \u017elezde ili drugi retki tumori.<\/p>\n<h2 class=\"wp-block-heading\" id=\"Koliko-je-\u010dest-rak-\u0161titne-\u017elede?\"><a id=\"_Koliko_je_\u010dest\"\/>Koliko je \u010dest rak \u0161titne \u017elede?<\/h2>\n<p>Rak \u0161titne \u017elezde je naj\u010de\u0161\u0107i karcinom endokrinog sistema i predstavlja oko 2% svih karcinoma kod ljudi. Broj obolelih je u stalnom porastu \u0161irom sveta u poslednje tri decenije. \u00a0U studiji iz 2020. Godine koja je objavljena u \u010dasopisu <em>The Lancet Diabetes &amp; Endocrinology<\/em>, nau\u010dnici iz Me\u0111unarodne agencije za istra\u017eivanje raka (IARC) i partneri navode veliku geografsku varijabilnost u stopama incidence karcinoma \u0161titne \u017elezde. Visoke stope incidence prime\u0107ene su uglavnom u zemljama sa visokim dohotkom, ali i u nekim zemljama sa niskim dohotkom i nekim zemljama sa srednjim dohotkom. Utvr\u0111eno je da je geografska heterogenost u stopama incidence ve\u0107a za \u017eene nego za mu\u0161karce, a stope incidencije za \u017eene su bile oko 3 puta ve\u0107e od mu\u0161karaca. Nasuprot tome, utvr\u0111eno je da su stope mortaliteta relativno sli\u010dne u razli\u010ditim okru\u017eenjima, a starosno standardizovane stope mortaliteta bile su ispod 1 na 100 000 u ve\u0107ini zemalja i za mu\u0161karce i za \u017eene.<\/p>\n<p>Studija pokazuje da je uo\u010deno brzo pove\u0107anje incidencije karcinoma \u0161titne \u017elezde bilo u velikoj meri ograni\u010deno na papilarni karcinom \u0161titne \u017elezde, podtip za koji je ve\u0107a verovatno\u0107a da \u0107e se na\u0107i u subklini\u010dkom obliku i stoga \u0107e biti otkriven intenzivnim ispitivanjem \u0161titne \u017elezde. Nova studija koju su sproveli nau\u010dnici Me\u0111unarodne agencije za istra\u017eivanje raka (IARC), u saradnji sa istra\u017eiva\u010dima iz Centro di Riferimento Oncologico di Aviano (Italija) i Svetske zdravstvene organizacije (WHO), predstavlja pregled me\u0111unarodnih trendova u incidenci raka tiroidne \u017elezde po histolo\u0161kom podtipu. Studija je objavljena u <em>The Lancet Diabetes &amp; Endocrinology<\/em>. Ovo je prva studija zasnovana na populaciji koja pru\u017ea globalnu procenu epidemiologije manje uobi\u010dajenih histolo\u0161kih podtipova karcinoma \u0161titne \u017elezde tokom du\u017eeg perioda. Istra\u017eiva\u010di su procenili trendove u podacima o dijagnozama raka koje je prikupio IARC iz 87 populacionih registara raka u 25 zemalja za period 1998\u20132012.<\/p>\n<p>Najnovije podaci Ameri\u010dkog dru\u0161tva za rak \u0161titne \u017elezde pokazuju da je u Sjedinjenim Dr\u017eavama u 2023. godini registrovano:<\/p>\n<ul>\n<li>Oko 43.720 novih slu\u010dajeva raka \u0161titne \u017elezde (12.540 kod mu\u0161karaca i 31.180 kod \u017eena)<\/li>\n<li>Oko 2.120 smrtnih slu\u010dajeva od raka \u0161titne \u017elezde (970 kod mu\u0161karaca i 1.150 kod \u017eena)<\/li>\n<\/ul>\n<p>Rak \u0161titne \u017elezde se \u010de\u0161\u0107e dijagnostikuje u mla\u0111oj dobi od ve\u0107ine drugih karcinoma odraslih. Prose\u010dna starost kada se osobi dijagnostikuje rak \u0161titne \u017elezde je 51 godina. Kao i u prethodnim studijama, ovaj rak je oko 3 puta \u010de\u0161\u0107i kod \u017eena nego kod mu\u0161karaca, a oko 70% je \u010de\u0161\u0107i kod belaca nego kod crnaca, koji imaju i najni\u017eu stopu oboljevanja od raka \u0161titne \u017elezde.<\/p>\n<p>Prema podacima Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije u narednih pet godina u Srbiji \u0107e od tiroidnog karcinoma oboleti oko 1.200 stanovnika. \u017dene vi\u0161estruko \u010de\u0161\u0107e obolevaju nego mu\u0161karci, ali nije utvr\u0111eno iz kog razloga.<\/p>\n<h2 class=\"wp-block-heading\" id=\"Faktori-rizika-koji-mogu-da-pove\u0107aju-mogu\u0107nost-oboljevanja-od-raka-\u0161titne-\u017elezde\"><a id=\"_Faktori_rizika_koji\"\/>Faktori rizika koji mogu da pove\u0107aju mogu\u0107nost oboljevanja od raka \u0161titne \u017elezde<\/h2>\n<p>Faktor rizika je sve \u0161to pove\u0107ava \u0161anse osobe da dobije bolest kao \u0161to je rak. Razli\u010diti kanceri imaju razli\u010dite faktore rizika. Neki faktori rizika, kao \u0161to je pu\u0161enja, mogu da se promene. Drugi, kao \u0161to su starost osobe ili porodi\u010dna istorija, ne mogu se promeniti. Me\u0111utim, faktori rizika nam ne govore sve. Ukoliko imate faktor rizika, ili \u010dak nekoliko faktora rizika, ne zna\u010di da \u0107ete i oboleti. Mnogi ljudi koji dobiju bolest mogu imati malo ili nimalo poznatih faktora rizika. \u010cak i ako osoba sa rakom \u0161titne \u017elezde ima faktor rizika, veoma je te\u0161ko znati koliko je taj faktor rizika mogao da doprinese nastanku raka.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici su otkrili nekoliko faktora rizika koji pove\u0107avaju verovatno\u0107u da osoba razvije rak \u0161titne \u017elezde:<\/p>\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Faktori rizika koji se ne mogu promeniti<\/h2>\n<p><strong>Pol i godine<\/strong><\/p>\n<p>Iz nejasnih razloga karcinomi \u0161titne \u017elezde (kao i skoro sve bolesti \u0161titne \u017elezde) se javljaju oko <strong>3 puta \u010de\u0161\u0107e kod \u017eena nego kod mu\u0161karaca<\/strong>. <strong>Rak \u0161titne \u017elezde je sada peti naj\u010de\u0161\u0107i rak kod \u017eena.<\/strong><\/p>\n<p>Rak \u0161titne \u017elezde mo\u017ee se javiti u bilo kom uzrastu, ali rizik dosti\u017ee vrhunac ranije za \u017eene (koje su naj\u010de\u0161\u0107e u 40-im ili 50-im godinama kada se dijagnostikuje), nego za mu\u0161karce (koji su obi\u010dno u 60-im ili 70-im godinama).<\/p>\n<p><strong>Nasledni faktori<\/strong><\/p>\n<p>Nekoliko naslednih faktora je povezano sa razli\u010ditim tipovima karcinoma \u0161titne \u017elezde, kao i porodi\u010dna istorija. Ipak, ve\u0107ina ljudi koji razviju rak \u0161titne \u017elezde nemaju nasledno stanje ili porodi\u010dnu istoriju bolesti.<\/p>\n<p><strong>Medularni karcinom \u0161titne \u017elezde <\/strong>(engl. Medullary thyroid cancer \u2013 <strong>MTC<\/strong>)<strong>:<\/strong> Otprilike 2 od 10 medularnih karcinoma \u0161titne \u017elezde su rezultat nasle\u0111ivanja abnormalnog gena. Ovi slu\u010dajevi su poznati kao <strong>porodi\u010dni medularni karcinom \u0161titne \u017elezde<\/strong> (engl. familial medullary thyroid carcinoma, <strong>FMTC<\/strong>). FMTC se mo\u017ee pojaviti sam, ili se mo\u017ee videti zajedno sa drugim tumorima. Kombinacija FMTC i tumora drugih endokrinih \u017elezda naziva se multipla <strong>endokrina neoplazija tipa 2 (MEN 2)<\/strong>. Postoje 2 podtipa, MEN 2a i MEN 2b, od kojih su oba uzrokovana mutacijama (defektima) u genu zvanom RET.<\/p>\n<ul>\n<li>Kod MEN 2a, MTC se javlja zajedno sa feohromocitomima (tumori koji stvaraju adrenalin) i tumorima paratiroidne \u017elezde.<\/li>\n<li>Kod MEN 2b, MTC je povezan sa feohromocitomima i benignim izraslinama nervnog tkiva (neuromi). Ovaj podtip je mnogo re\u0111i od MEN 2a.<\/li>\n<\/ul>\n<p>U ovim nasle\u0111enim oblicima MTC, karcinomi se \u010desto razvijaju tokom detinjstva ili ranog odraslog doba i mogu se rano pro\u0161iriti. MTC je najagresivniji kod MEN 2b sindroma. Ukoliko u va\u0161oj porodici postoji MEN 2a, MEN 2b ili izolovani FMTC, mo\u017eda ste u veoma velikom riziku od razvoja MTC. Pitajte svog lekara o redovnim analizama krvi ili ultrazvu\u010dnim pregledima kako biste prona\u0161li probleme i mogu\u0107nost genetskog testiranja.<\/p>\n<p><strong>Drugi karcinomi \u0161titne \u017elezde:<\/strong> Ljudi sa odre\u0111enim naslednim zdravstvenim stanjima imaju ve\u0107i rizik od \u010de\u0161\u0107ih oblika raka \u0161titne \u017elezde. Ve\u0107e stope raka \u0161titne \u017elezde javljaju se kod ljudi sa neuobi\u010dajenim genetskim stanjima kao \u0161to su:<\/p>\n<p><strong>Porodi\u010dna (familijarna) adenomatozna polipoza (FAP):<\/strong> Ljudi sa ovim sindromom razvijaju mnogo polipa debelog creva i imaju veoma visok rizik od raka debelog creva. Oni tako\u0111e imaju pove\u0107an rizik od nekih drugih karcinoma, uklju\u010duju\u0107i papilarni rak \u0161titne \u017elezde. <strong>Gardnerov sindrom<\/strong> je podtip FAP-a kod kojeg pacijenti dobijaju i odre\u0111ene benigne tumore. Gardnerov sindrom i FAP su uzrokovani mutacijom gena APC (adenomatozna polipoza koli) na hromozomu 5.<\/p>\n<p><strong>Cowden-ova bolest (CB, Cowden-ov sindrom, sindrom multiplih hamartoma).<\/strong> Ljudi sa ovim sindromom imaju pove\u0107an rizik od problema sa \u0161titnom \u017elezdom i pojavom odre\u0111enih benignih izraslina (uklju\u010duju\u0107i neke koje se zovu hamartomi). Tako\u0111e imaju pove\u0107an rizik od karcinoma \u0161titne \u017elezde, materice, dojke, kao i nekih drugih. Rak \u0161titne \u017elezde ima tendenciju da bude ili papilarni ili folikularni tip. Ovaj sindrom je naj\u010de\u0161\u0107e uzrokovan mutacijama gena PTEN (Homolog fosfataze i tenzina). Tako\u0111e je poznat kao <strong>sindrom vi\u0161estrukog hamartoma i PTEN sindrom hamartomskog tumora.<\/strong><\/p>\n<p><strong>Karnejev kompleks, tip I:<\/strong> Ljudi sa ovim sindromom mogu razviti brojne benigne tumore i probleme sa hormonima. Tako\u0111e imaju pove\u0107an rizik od papilarnog i folikularnog karcinoma \u0161titne \u017elezde. Ovaj sindrom je uzrokovan mutacijama PRKAR1A ili PRAKCB gena.<\/p>\n<p><strong>Porodi\u010dni nemedularni karcinom \u0161titaste \u017elezde:<\/strong> Rak \u0161titne \u017elezde se \u010de\u0161\u0107e javlja u nekim porodicama i \u010desto se vi\u0111a u ranijoj dobi. Papilarni tip karcinoma \u0161titne \u017elezde naj\u010de\u0161\u0107e se javlja u porodicama. Pokazano je da ro\u0111aci pacijenata sa ovim tipom karcinoma \u0161titne \u017elezde imaju 4 do 10 puta ve\u0107u u\u010destalost istog karcinoma. Sumnja se da geni na hromozomu 19 i hromozomu 1 uzrokuju ove porodi\u010dne karcinome.<\/p>\n<p>Ukoliko sumnjate da imate porodi\u010dnu predispoziciju za neku od ovih bolesti razgovarajte sa svojim lekarom, koji bi mogao preporu\u010diti genetsko savetovanje ukoliko va\u0161a medicinska istorija to opravdava.<\/p>\n<p><strong>Porodi\u010dna istorija<\/strong><\/p>\n<p>Imati srodnika u prvom stepenu (roditelja, brata, sestru ili dete) sa rakom \u0161titne \u017elezde, \u010dak i bez poznatog naslednog sindroma u porodici, pove\u0107ava rizik od raka \u0161titne \u017elezde. Genetska osnova ovih karcinoma nije potpuno jasna.<\/p>\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Faktori rizika koji se mogu promeniti<\/h2>\n<p><strong>Radijacija<\/strong><\/p>\n<p>Izlo\u017eenost zra\u010denju je dokazani faktor rizika za rak \u0161titne \u017elezde. Izvori takvog zra\u010denja uklju\u010duju odre\u0111ene medicinske tretmane i radijacijske padavine od nesre\u0107a u elektranama ili nuklearnog oru\u017eja.<\/p>\n<p><strong>Terapija zra\u010denjem glave ili vrata u detinjstvu<\/strong> je faktor rizika za rak \u0161titne \u017elezde. Rizik zavisi od koli\u010dine zra\u010denja i starosti deteta. Generalno, rizik se pove\u0107ava sa ve\u0107im dozama i sa mla\u0111im uzrastom na le\u010denju. Pre 1960-ih, deca su ponekad bila le\u010dena malim dozama zra\u010denja za stvari za koje sada ne bismo koristili zra\u010denje, kao \u0161to su akne, gljivi\u010dne infekcije vlasi\u0161ta ili uve\u0107ani krajnici ili adenoidi. Godinama kasnije, otkriveno je da ljudi koji su imali ove tretmane imaju ve\u0107i rizik od raka \u0161titne \u017elezde. Terapija zra\u010denjem u detinjstvu za neke vrste raka kao \u0161to su limfom, Vilmsov tumor bubrega i neuroblastom tako\u0111e pove\u0107ava rizik. Karcinomi \u0161titne \u017elezde koji se razvijaju nakon terapije zra\u010denjem nisu ozbiljniji od drugih karcinoma \u0161titne \u017elezde.<\/p>\n<p><strong>Testovi snimanja kao \u0161to su rendgenski snimci i CT skeniranje<\/strong> tako\u0111e izla\u017eu decu zra\u010denju, ali u mnogo ni\u017eim dozama, tako da nije jasno koliko ti testovi mogu da pove\u0107aju rizik od raka \u0161titne \u017elezde (ili drugih karcinoma). Ukoliko postoji pove\u0107an rizik, on \u0107e verovatno biti mali, ali da bi bili bezbedni, deca ne bi trebalo da imaju ove testove osim ako nisu apsolutno potrebni. Kada su potrebni, treba ih uraditi uz najmanju dozu zra\u010denja koja i dalje daje jasnu sliku.<\/p>\n<p>Nekoliko studija je ukazalo na pove\u0107an rizik od raka \u0161titne \u017elezde kod dece zbog <strong>radioaktivnih padavina iz nuklearnog oru\u017eja ili nesre\u0107a u elektranama<\/strong>. Na primer, rak \u0161titne \u017elezde bio je mnogo puta \u010de\u0161\u0107i od normalnog kod dece koja su \u017eivela u blizini \u010cernobila, mesta nesre\u0107e u nuklearnoj elektrani 1986. godine koja je izlo\u017eila milione ljudi radioaktivnosti. Odrasli uklju\u010deni u \u010di\u0161\u0107enje nakon nesre\u0107e i oni koji su \u017eiveli u blizini elektrane tako\u0111e su imali ve\u0107u stopu raka \u0161titne \u017elezde. Izgleda da deca koja su imala vi\u0161e joda u ishrani imaju manji rizik. Do nekih radioaktivnih padavina do\u0161lo je u odre\u0111enim regionima Sjedinjenih Dr\u017eava nakon \u0161to je nuklearno oru\u017eje testirano u zapadnim dr\u017eavama tokom 1950-ih. Ova izlo\u017eenost je bila mnogo, mnogo manja od one oko \u010cernobila. Ve\u0107i rizik od raka \u0161titne \u017elezde nije dokazan pri ovim niskim nivoima izlo\u017eenosti. Ukoliko ste zabrinuti zbog mogu\u0107eg izlaganja radioaktivnim padavinama, razgovarajte o tome sa svojim lekarom.<\/p>\n<p>Rizik za obolevanje od raka \u0161titne \u017elezde zavisi od doze radioaktivnog zra\u010denja i od uzrasta u vreme izlaganja. Rak mo\u017ee nastati u periodu od 5 do 40 godina.<\/p>\n<p><strong>Izlo\u017eenost zra\u010denju kada ste odrasli nosi mnogo manji rizik od raka \u0161titne \u017elezde.<\/strong><\/p>\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"468\" height=\"312\" alt=\"Rak \u0161titne \u017elezde, klini\u010dka i laboratorijska dijagnostika 3\" class=\"wp-image-56732 lazyload ewww_webp_lazy_load\" style=\"aspect-ratio:16\/9;object-fit:cover\" title=\"Rak \u0161titne \u017elezde, klini\u010dka i laboratorijska dijagnostika 5\" src=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Prekomerna-tezina-gojaznost.jpg\" srcset=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Prekomerna-tezina-gojaznost.jpg 468w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Prekomerna-tezina-gojaznost-300x200.jpg 300w\" data-sizes=\"auto\" data-eio-rwidth=\"468\" data-eio-rheight=\"312\" src-webp=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Prekomerna-tezina-gojaznost.jpg.webp\" srcset-webp=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Prekomerna-tezina-gojaznost.jpg.webp 468w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Prekomerna-tezina-gojaznost-300x200.jpg.webp 300w\"\/><noscript><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"468\" height=\"312\" src=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Prekomerna-tezina-gojaznost.jpg\" alt=\"Rak \u0161titne \u017elezde, klini\u010dka i laboratorijska dijagnostika 3\" class=\"wp-image-56732\" style=\"aspect-ratio:16\/9;object-fit:cover\" title=\"Rak \u0161titne \u017elezde, klini\u010dka i laboratorijska dijagnostika 5\" srcset=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Prekomerna-tezina-gojaznost.jpg 468w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Prekomerna-tezina-gojaznost-300x200.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 468px) 100vw, 468px\" data-eio=\"l\"\/><\/noscript><\/figure>\n<p><strong>Prekomerna te\u017eina ili gojaznost<\/strong><\/p>\n<p>Prema Me\u0111unarodnoj agenciji za istra\u017eivanje raka (IARC), ljudi koji imaju vi\u0161ak kilograma ili su gojazni imaju ve\u0107i rizik od razvoja raka \u0161titne \u017elezde od onih koji nisu. Izgleda da rizik raste kako se pove\u0107ava indeks telesne mase (body mass index, BMI).<\/p>\n<p><strong>Jod u ishrani<\/strong><\/p>\n<p>Folikularni karcinom \u0161titne \u017elezde je \u010de\u0161\u0107i u delovima sveta gde je ishrana ljudi siroma\u0161na u jodu. Sa druge strane, ishrana bogata jodom mo\u017ee da pove\u0107a rizik od papilarnog karcinoma \u0161titaste \u017elezde. U Srbiji ve\u0107ina ljudi dobija dovoljno joda kroz ishranu jer se dodaje kuhinjskoj soli i drugoj hrani.<\/p>\n<p><strong>Ostali faktori rizika uklju\u010duju:<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li><strong>Ne-kancerogena stanja \u0161titne \u017elezde. <\/strong>Istorija nekanceroznih (benignih) stanja \u0161titne \u017elezde pove\u0107ava rizik od razvoja raka \u0161titne \u017elezde. To uklju\u010duje \u010dvorove na \u0161titnoj \u017elezdi, strumu (uve\u0107ana \u0161titna \u017elezda) i zapaljenje \u0161titne \u017elezde (tiroiditis).<\/li>\n<li><strong>Visina.<\/strong> Visoki ljudi imaju ve\u0107i rizik od razvoja raka \u0161titne \u017elezde, ali razlog za ovaj ve\u0107i rizik nije poznat. Mo\u017eda ima veze sa nivoom hormona u detinjstvu, adolescenciji ili odraslom dobu.<\/li>\n<li><strong>Akromegalija.<\/strong> Akromegalija je retko stanje koje se razvija kada telo proizvodi previ\u0161e hormona rasta. Pove\u0107ani hormon rasta dovodi do toga da kosti i organi, uklju\u010duju\u0107i i \u0161titnu \u017elezdu, ponovo po\u010dnu da rastu i deformi\u0161u se. Ljudi sa akromegalijom imaju ve\u0107i rizik od razvoja raka \u0161titne \u017elezde.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>Mogu\u0107i faktori rizika<\/strong><\/p>\n<p>Slede\u0107i faktori su povezani sa rakom \u0161titne \u017elezde, ali nema dovoljno dokaza koji bi sa sigurno\u0161\u0107u pokazali da su oni faktori rizika. Potrebno je vi\u0161e istra\u017eivanja da bi se razjasnila uloga ovih faktora za rak \u0161titne \u017elezde.<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Nedovoljno uno\u0161enje povr\u0107a ili konzumiranje veoma velike koli\u010dine povr\u0107a iz porodice kupusa.<\/strong><\/li>\n<li><strong>Vi\u0161i od normalnog nivoa hormona koji stimuli\u0161e \u0161titastu \u017elezdu (TSH).<\/strong><\/li>\n<li><strong>Reproduktivni i hormonski faktori kod \u017eena.<\/strong><\/li>\n<li><strong>Histerektomija (uklanjanje materice)<\/strong> \u2014 bez obzira da li su jajnici uklonjeni ili ne \u2014 kako su pokazale neke skora\u0161nje studije zna\u010dajno pove\u0107ava rizik od razvoja raka \u0161titne \u017elezde kod \u017eena u postmenopauzi. Finska studija je pokazala da je rizik najve\u0107i u prve dve godine nakon histerektomije. Jedna druga studija je pokazala da upotreba estrogenskih lekova zapravo smanjuje rizik od razvoja raka \u0161titne \u017elezde kod \u017eena koje su imale histerektomiju, ali koje su jo\u0161 uvek imale jajnike. Smanjenje rizika je bilo najve\u0107e kod \u017eena koje su imale terapiju estrogenom 10 ili vi\u0161e godina.<\/li>\n<li><strong>dijabetes<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<h2 class=\"wp-block-heading\" id=\"Rak-\u0161titne-\u017elezde-simptomi\"><a id=\"_Rak_\u0161titne_\u017elezde\"\/>Rak \u0161titne \u017elezde simptomi<\/h2>\n<p>Ve\u0107ina karcinoma \u0161titne \u017elezde ne izaziva nikakve znake ili simptome u ranoj fazi bolesti. Prva promena koja se uglavnom otkriva je \u010dvori\u0107, me\u0111utim u najve\u0107em broju slu\u010dajeva je u pitanju izraslina benignog tipa. \u010cvori\u0107 se \u010desto otkrije slu\u010dajno, u sklopu pregleda nekog drugog problema.<\/p>\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"624\" height=\"417\" alt=\"Rak \u0161titne \u017elezde, klini\u010dka i laboratorijska dijagnostika 4\" class=\"wp-image-56733 lazyload ewww_webp_lazy_load\" style=\"aspect-ratio:16\/9;object-fit:cover\" title=\"Rak \u0161titne \u017elezde, klini\u010dka i laboratorijska dijagnostika 6\" src=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Rak-stitne-zlezde-simptomi.jpg\" srcset=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Rak-stitne-zlezde-simptomi.jpg 624w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Rak-stitne-zlezde-simptomi-300x200.jpg 300w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Rak-stitne-zlezde-simptomi-600x401.jpg 600w\" data-sizes=\"auto\" data-eio-rwidth=\"624\" data-eio-rheight=\"417\" src-webp=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Rak-stitne-zlezde-simptomi.jpg.webp\" srcset-webp=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Rak-stitne-zlezde-simptomi.jpg.webp 624w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Rak-stitne-zlezde-simptomi-300x200.jpg.webp 300w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Rak-stitne-zlezde-simptomi-600x401.jpg.webp 600w\"\/><noscript><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"624\" height=\"417\" src=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Rak-stitne-zlezde-simptomi.jpg\" alt=\"Rak \u0161titne \u017elezde, klini\u010dka i laboratorijska dijagnostika 4\" class=\"wp-image-56733\" style=\"aspect-ratio:16\/9;object-fit:cover\" title=\"Rak \u0161titne \u017elezde, klini\u010dka i laboratorijska dijagnostika 6\" srcset=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Rak-stitne-zlezde-simptomi.jpg 624w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Rak-stitne-zlezde-simptomi-300x200.jpg 300w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Rak-stitne-zlezde-simptomi-600x401.jpg 600w\" sizes=\"auto, (max-width: 624px) 100vw, 624px\" data-eio=\"l\"\/><\/noscript><\/figure>\n<p>Kako rak \u0161titne \u017elezde raste, to mo\u017ee izazvati pojavu razli\u010ditih znakova ili simptome:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>izraslina u vratu koja ponekad raste brzo<\/strong><\/li>\n<li><strong>otok u predelu vrata, posebno ukoliko brzo napreduje<\/strong><\/li>\n<li><strong>opipljivi \u010dvori\u0107i (kvr\u017eice) koje se mogu napipati kroz ko\u017eu na vratu<\/strong><\/li>\n<li><strong>bol u prednjem delu vrata, koji se ponekad \u0161iri bo\u010dno do u\u0161iju<\/strong><\/li>\n<li><strong>pove\u0107ana promuklost ili promene u glasu koje ne prolaze<\/strong><\/li>\n<li><strong>pote\u0161ko\u0107e pri gutanju<\/strong><\/li>\n<li><strong>ose\u0107aj da pripijene kragne ko\u0161ulje postaju preuske<\/strong><\/li>\n<li><strong>problemi sa disanjem<\/strong><\/li>\n<li><strong>uporan ka\u0161alj koji nije uzrokovan prehladom<\/strong><\/li>\n<li><strong>ote\u010deni limfni \u010dvorovi na vratu<\/strong><\/li>\n<li><strong>tumor u \u0161titastoj \u017elezdi koji se vidi na test- snimanju.<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p>Me\u0111utim, naj\u010de\u0161\u0107e nijedan od ovih znakova i simptoma nije prisutan kada je bolest u po\u010detnom stadijumu. Ovi simptomi mogu da budu prisutni kod velikog broja poreme\u0107aja, uglavnom benigne prirode. Me\u0111utim, uvek je preporu\u010dljivo da se ovi simptomi ozbiljno shvate, kako se ne bi prevideo mogu\u0107i maligni proces. Karcinom koji se otkrije u ranijoj fazi ima zna\u010dajno bolju prognozu za uspe\u0161nije le\u010denje.<\/p>\n<p><strong>Koji su znaci da se rak \u0161titne \u017elezde pro\u0161irio?<\/strong><\/p>\n<p>Ukoliko imate rak \u0161titne \u017elezde koji se pro\u0161irio (metastazirao) na druge delove va\u0161eg tela, mo\u017eda \u0107ete osetiti simptome kao \u0161to su:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Umor.<\/strong><\/li>\n<li><strong>Gubitak apetita.<\/strong><\/li>\n<li><strong>Mu\u010dnina i povra\u0107anje.<\/strong><\/li>\n<li><strong>Neo\u010dekivani gubitak te\u017eine.<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<h2 class=\"wp-block-heading\" id=\"Rak-\u0161titne-\u017elezde-uzroci-i-prevencija\"><a id=\"_Rak_\u0161titne_\u017elezde-uzroci\"\/>Rak \u0161titne \u017elezde-uzroci i prevencija<\/h2>\n<p>Osnovni uzrok nastanka raka \u0161titne \u017elezde su promene (mutacije) u DNK zdravih \u0107elija u \u0161titnoj \u017elezdi koje \u0107e dovesti do toga da one po\u010dnu da se nekontrolisano umno\u017eavaju. Za ve\u0107inu karcinoma \u0161titne \u017elezde, nije jasno \u0161ta uzrokuje promene DNK koje dovode do pojave rak. U prethodnom tekstu smo naveli koji su sve to faktori rizika, kako spolja\u0161nji (sredinski), tako i nasledni koji mogu biti uzrok ovih promena koje \u0107e dovesti do transformacije normalnih \u0107elija u kancerogene.<\/p>\n<p><strong>Mo\u017ee li se spre\u010diti rak \u0161titne \u017elezde?<\/strong><\/p>\n<p>Mnogi ljudi razviju rak \u0161titne \u017elezde bez poznatog razloga, tako da prevencija nije mogu\u0107a. Me\u0111utim, ako znate da ste u opasnosti od raka \u0161titne \u017elezde, mo\u017eda \u0107ete mo\u0107i da preduzmete ove korake:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Preventivna (profilakti\u010dka) hirurgija: <\/strong>Genetski testovi mogu da utvrde da li nosite izmenjeni gen (mutaciju) koji pove\u0107ava rizik od medularnog karcinoma \u0161titne \u017elezde ili vi\u0161estruke endokrine neoplazije. Ukoliko imate mutiran gen, mo\u017eete se odlu\u010diti za preventivnu (profilakti\u010dku) operaciju za uklanjanje \u0161titne \u017elezde pre nego \u0161to se rak razvije.<\/li>\n<li><strong>Kalijum jodid:<\/strong> Ukoliko ste bili izlo\u017eeni zra\u010denju tokom nuklearne katastrofe, kao \u0161to je incident u Fuku\u0161imi u Japanu 2011, uzimanje kalijum jodida u roku od 24 sata od izlaganja mo\u017ee da smanji rizik od eventualnog dobijanja raka \u0161titne \u017elezde. Tako\u0111e, i ljudima koji \u017eive u blizini nuklearnih elektrana ponekad se daje kalijum jodid koji blokira efekte zra\u010denja na \u0161titnu \u017elezdu. Kalijum jodid blokira va\u0161u \u0161titnu \u017elezdu da apsorbuje previ\u0161e radiojoda. Kao rezultat, va\u0161a \u017elezda ostaje zdrava.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Pored toga i promena na\u010dina \u017eivota, zdravija ishrana i fizi\u010dka aktivnost mogu biti od velike pomo\u0107i u smanjenju potencijalnog rizika od pojave raka \u0161titne \u017elezde.<\/p>\n<h2 class=\"wp-block-heading\" id=\"Rak-\u0161titne-\u017elezde---stadijumi-bolesti\"><a id=\"_Rak_\u0161titne_\u017elezde_1\"\/>Rak \u0161titne \u017elezde \u2013 stadijumi bolesti<\/h2>\n<p>Prognoza, odnosno tok i ishod bolesti kod pacijenata sa rakom \u0161titne \u017elezde zavise od tipa karcinoma, stadijuma bolesti, kao i od uzrasta u vreme kad je postavljena dijagnoza. Nakon \u0161to se nekome dijagnostikuje rak \u0161titaste \u017elezde, lekari \u0107e poku\u0161ati da utvrde da li se pro\u0161irio, i ako jeste, koliko je drugih organa zahva\u0107eno. Stadijum raka opisuje kolika je te\u017eina bolesti. Poma\u017ee da se utvrdi koja je prognoza i kako ga je najbolje le\u010diti. Lekari tako\u0111e koriste stadijum raka kada govore o statistici pre\u017eivljavanja, odnosno \u0161ansi za izle\u010denje.<\/p>\n<p>Karcinomi \u0161titne \u017elezde kre\u0107u se od stadijuma I (1) do IV (4). Po pravilu, \u0161to je manji broj, rak se manje \u0161irio. Ve\u0107i broj, kao \u0161to je stadijum IV, zna\u010di da se rak vi\u0161e pro\u0161irio. Unutar faze\/stadijuma, ranije slovo zna\u010di ni\u017eu fazu. Iako je iskustvo raka kod svake osobe jedinstveno, karcinomi sa sli\u010dnim stadijumima obi\u010dno imaju sli\u010dan izgled i \u010desto se le\u010de na isti na\u010din.<\/p>\n<p><strong>Kako se odre\u0111uje faza?<\/strong><\/p>\n<p>Sistem stadijuma koji je predlo\u017eio AJCC (American Joint Committee on Cancer) se naj\u010de\u0161\u0107e koristi za definisanje stadijuma raka \u0161titaste \u017elezde i prihva\u0107en je u celom svetu. Naziva se TNM sistem i zasniva se na 3 klju\u010dne informacije koje ozna\u010davaju karakteristike kancera:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Obim (veli\u010dina) tumora (T)<\/strong>: Koliko je veliki rak? Da li je prerastao u obli\u017enje strukture?<\/li>\n<li><strong>\u0160irenje na obli\u017enje limfne \u010dvorove (N):<\/strong> Da li se rak pro\u0161irio na obli\u017enje limfne \u010dvorove?<\/li>\n<li><strong>\u0160irenje (metastaze) na udaljena mesta (M):<\/strong> Da li se rak pro\u0161irio na udaljene organe kao \u0161to su plu\u0107a ili jetra?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Sistemi AJCC su stupili na snagu od januara 2018. godine i primenjuju se na diferencirani, anaplasti\u010dni i medularni karcinom \u0161titne \u017elezde. Brojevi ili slova posle T, N i M pru\u017eaju vi\u0161e detalja o svakom od ovih faktora. Ve\u0107i brojevi zna\u010de da je rak uznapredovao. Jednom kada su odre\u0111ene kategorije T, N i M osobe, ove informacije se kombinuju u procesu koji se zove grupisanje faza da bi se dodelila celokupna faza.<\/p>\n<p>Stadijumi papilarnog i folikularnog karcinoma \u0161titne \u017elezde zavise od uzrasta, pa kod pacijenata mla\u0111ih od 45 godina postoje samo prvi i drugi stadijum. Stariji od 45 godina i pacijenti sa medularnim karcinomom prelaze u tre\u0107i stadijum kada se karcinom pro\u0161iri na susedne organe i\/ili limfne \u010dvorove, a u \u010detvrti kada postoje udaljene metastaze. Za razliku od njih pacijenti sa anaplasti\u010dnim karcinomom su uvek u IV stadijumu.<\/p>\n<p>Sistem stadijuma odre\u0111uje se pregledom tkiva uklonjenog tokom operacije. Ponekad, ukoliko operacija nije mogu\u0107a odmah ili uop\u0161te nije mogu\u0107a, rak \u0107e umesto toga dobiti klini\u010dku fazu. Ona se zasniva na rezultatima fizi\u010dkog pregleda, biopsije i testova snimanja. Klini\u010dka faza \u0107e se koristiti kao pomo\u0107 u planiranju le\u010denja. Ponekad se, me\u0111utim, rak pro\u0161irio dalje od procena klini\u010dkog stadijuma i mo\u017eda ne\u0107e predvideti izglede za pre\u017eivljavanje pacijenta tako ta\u010dno kao patolo\u0161ki stadijum.<\/p>\n<p>Dodatne kategorije za procenjivanje faze\/stadijuma kancera su:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>TKS: Glavni tumor se ne mo\u017ee proceniti zbog nedostatka informacija.<\/strong><\/li>\n<li><strong>T0: Nema dokaza o primarnom tumoru.<\/strong><\/li>\n<li><strong>NKS: Regionalni limfni \u010dvorovi se ne mogu proceniti zbog nedostatka informacija.<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<h2 class=\"wp-block-heading\" id=\"Rak-\u0161titne-\u017elezde---dijagnoza\"><a id=\"_Rak_\u0161titne_\u017elezde_2\"\/>Rak \u0161titne \u017elezde \u2013 dijagnoza<\/h2>\n<p>Mnogi karcinomi \u0161titaste \u017elezde mogu se otkriti rano. Pacijenti ponekad primate izraslinu\/kvr\u017eicu ili otok na vratu i obrate se lekaru \u0161to omogu\u0107i otkrivanje kancerogenih promena u po\u010detnim stadijumima. Naj\u010de\u0161\u0107e, dijagnoza raka \u0161titne \u017elezde po\u010dinje fizi\u010dkim pregledom. Va\u0161 lekar \u0107e osetiti fizi\u010dke promene na va\u0161em vratu i \u0161titnoj \u017elezdi. Nakon toga obi\u010dno slede testovi krvi i snimanje ultrazvukom. Nakon prikupljanja ovih informacija, lekari mogu odlu\u010diti da urade biopsiju kako bi uklonili mali uzorak tkiva iz va\u0161e \u0161titne \u017elezde koji se potom \u0161alje na patohistolo\u0161ku analizu. U nekim slu\u010dajevima mo\u017ee se uraditi genetsko testiranje kako bi se utvrdili svi povezani nasledni uzroci. Ukoliko se dijagnostikuje rak \u0161titne \u017elezde, mo\u017ee se uraditi nekoliko drugih testova koji \u0107e pomo\u0107i va\u0161em lekaru da utvrdi da li se va\u0161 rak pro\u0161irio izvan \u0161titne \u017elezde i izvan vrata. Ovi testovi mogu da uklju\u010duju testove krvi za proveru tumorskih markera i testove snimanja, kao \u0161to su CT skeniranje, MRI ili testovi nuklearnog snimanja, kao \u0161to je skeniranje celog tela radioaktivnim jodom.<\/p>\n<p>Rak \u0161titne \u017elezde se tako\u0111e mo\u017ee se otkriti slu\u010dajno pri rutinskim pregledima ili na snimanjima, naj\u010de\u0161\u0107e ultrazvukom ili drugim metodama, zbog drugih zdravstvenih problema.<\/p>\n<p>Testovi i procedure koje se koriste za dijagnozu raka \u0161titne \u017elezde uklju\u010duju:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Fizi\u010dki pregled.<\/strong> Va\u0161 lekar \u0107e nakon razgovor sa vama o toku bolesti pregledati va\u0161 vrat, odnosno \u0161titne \u017elezde i limfne \u017elezde, kako bi osetio promene u \u0161titnoj \u017elezdi, kao \u0161to je kvr\u017eica (\u010dvor). Tako\u0111e, mo\u017ee vas pitati o va\u0161im faktorima rizika, kao \u0161to su prethodna izlo\u017eenost zra\u010denju i porodi\u010dna istorija raka \u0161titne \u017elezde.<\/li>\n<li><strong>Testovi krvi<\/strong> za ispitivanje funkcije \u0161titne \u017elezde. Uzima se krv za odre\u0111ivanje hormona koje proizvodi va\u0161a \u0161titna \u017elezda. Rezultati ovih testova mogu va\u0161em zdravstvenom timu dati naznake o zdravlju va\u0161e \u0161titne \u017elezde.<\/li>\n<\/ul>\n<ul>\n<li><strong>Ultrazvu\u010dno snimanje<\/strong>. Ultrazvuk koristi visokofrekventne zvu\u010dne talase za kreiranje slika telesnih struktura. Da biste napravili sliku \u0161titne \u017elezde, ultrazvu\u010dni pretvara\u010d se postavlja na donji deo vrata. Na\u010din na koji \u010dvor na \u0161titnoj \u017elezdi izgleda na ultrazvu\u010dnoj slici poma\u017ee va\u0161em lekaru da utvrdi da li je re\u010d o raku. Tako, naslage kalcijuma unutar \u010dvora (mikrokalcifikacije) i nepravilna ivica oko \u010dvora mogu biti znaci da je ve\u0107a verovatno\u0107a da je \u010dvor na \u0161titnoj \u017elezdi kancerogen. Va\u0161 lekar tako\u0111e mo\u017ee da koristi ultrazvuk za kreiranje slika limfnih \u010dvorova na vratu (mapiranje limfnih \u010dvorova) kako bi potra\u017eio znake raka.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Ukoliko postoji velika verovatno\u0107a da bi \u010dvor mogao da bude kancerogen, potrebni su dodatni testovi da bi se potvrdila dijagnoza i utvrdilo koja vrsta raka \u0161titaste \u017elezde je prisutna.<\/p>\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"682\" alt=\"Rak \u0161titne \u017elezde, klini\u010dka i laboratorijska dijagnostika 5\" class=\"wp-image-56734 lazyload ewww_webp_lazy_load\" title=\"Rak \u0161titne \u017elezde, klini\u010dka i laboratorijska dijagnostika 12\" src=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Stitna-zlezda-ultrazvucno-snimanje-1024x682.jpg\" srcset=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Stitna-zlezda-ultrazvucno-snimanje-1024x682.jpg 1024w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Stitna-zlezda-ultrazvucno-snimanje-300x200.jpg 300w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Stitna-zlezda-ultrazvucno-snimanje-768x512.jpg 768w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Stitna-zlezda-ultrazvucno-snimanje-600x400.jpg 600w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Stitna-zlezda-ultrazvucno-snimanje.jpg 1430w\" data-sizes=\"auto\" data-eio-rwidth=\"1024\" data-eio-rheight=\"682\" src-webp=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Stitna-zlezda-ultrazvucno-snimanje-1024x682.jpg.webp\" srcset-webp=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Stitna-zlezda-ultrazvucno-snimanje-1024x682.jpg.webp 1024w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Stitna-zlezda-ultrazvucno-snimanje-300x200.jpg.webp 300w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Stitna-zlezda-ultrazvucno-snimanje-768x512.jpg.webp 768w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Stitna-zlezda-ultrazvucno-snimanje-600x400.jpg.webp 600w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Stitna-zlezda-ultrazvucno-snimanje.jpg.webp 1430w\"\/><noscript><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"682\" src=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Stitna-zlezda-ultrazvucno-snimanje-1024x682.jpg\" alt=\"Rak \u0161titne \u017elezde, klini\u010dka i laboratorijska dijagnostika 5\" class=\"wp-image-56734\" title=\"Rak \u0161titne \u017elezde, klini\u010dka i laboratorijska dijagnostika 12\" srcset=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Stitna-zlezda-ultrazvucno-snimanje-1024x682.jpg 1024w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Stitna-zlezda-ultrazvucno-snimanje-300x200.jpg 300w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Stitna-zlezda-ultrazvucno-snimanje-768x512.jpg 768w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Stitna-zlezda-ultrazvucno-snimanje-600x400.jpg 600w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Stitna-zlezda-ultrazvucno-snimanje.jpg 1430w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" data-eio=\"l\"\/><\/noscript><\/figure>\n<ul>\n<li><strong>Biopsija<\/strong> tumora \u0161titaste \u017elezde. Tokom aspiracione biopsije tankom iglom, lekar ubacuje dugu, tanku iglu kroz va\u0161u ko\u017eu i u \u010dvor na \u0161titnoj \u017elezdi i aspiracijom (usisavanjem) putem \u0161prica uzima materijal koji se stavlja na plo\u010dicu i \u0161alje patologu na pregled. Na ovaj na\u010din mogu\u0107e je uraditi i biopsiju uve\u0107anog limfnog \u010dvora. Ultrazvu\u010dno snimanje se obi\u010dno koristi za precizno vo\u0111enje igle. Pregledaju se pojedina\u010dne \u0107elije (citologija) pod mikroskopom, pa iskusan patolog mo\u017ee da postavi sumnju na rak ili na noduse koje bi trebalo hirur\u0161ki ukloniti. Rezultati nisu uvek jasni. Za neke vrste karcinoma \u0161titne \u017elezde, posebno folikularni karcinom \u0161titaste \u017elezde i rak \u0161titne \u017elezde Hurthle \u0107elija, verovatnije je da \u0107e rezultati biti neizvesni. Va\u0161 lekar mo\u017ee da preporu\u010di drugu proceduru biopsije ili operaciju za uklanjanje \u010dvora na \u0161titnoj \u017elezdi za testiranje. Specijalizovani testovi \u0107elija za tra\u017eenje promena gena (testiranje molekularnih markera) tako\u0111e mogu biti od pomo\u0107i.<\/li>\n<\/ul>\n<ul>\n<li><strong>Scintigrafija <\/strong>\u0161titaste \u017elezde je snimanje koje se obavlja posle davanja male koli\u010dine radioaktivnog obele\u017eiva\u010da, koji se nakuplja u tkivu \u0161titne \u017elezde. Skeniranje radioaktivnim jodom koristi radioaktivni oblik joda i specijalnu kameru za otkrivanje \u0107elija raka \u0161titne \u017elezde u va\u0161em telu. Naj\u010de\u0161\u0107e se koristi nakon operacije da bi se prona\u0161le \u0107elije raka koje bi mogle da preostanu. Ovaj test je najkorisniji za papilarne i folikularne karcinome \u0161titne \u017elezde.\u00a0 Zdrave \u0107elije \u0161titne \u017elezde apsorbuju i koriste jod iz krvi. Neke vrste \u0107elija raka \u0161titne \u017elezde tako\u0111e rade to. Kada se radioaktivni jod ubrizga u venu ili proguta, sve \u0107elije raka \u0161titaste \u017elezde u telu \u0107e preuzeti jod. Sve \u0107elije koje uzimaju jod prikazane su na slikama skeniranja radioaktivnog joda. Nodusi detektovani na scintigrafiji \u0161titne \u017elezde se klasifikuju kao hladni, topli i vru\u0107i. Ukoliko se nodus sastoji od \u0107elija koje ne stvaraju hormone (ne apsorbuju jod), naziva se hladni i na snimku je svetliji od okolnog tkiva. Nodus koji apsorbuje previ\u0161e joda i prema tome sinteti\u0161e mnogo ve\u0107u koli\u010dinu hormona od normalnog tkiva \u2013 naziva se vru\u0107i nodus i na snimku se vidi kao tamnije polje. Nodus koji ima normalnu funkciju kao i okolno zdravo tkivo se naziva toplim. Oko 85% tireoidnih nodusa koji se otkriju su hladni, 5% je vru\u0107e. Tako\u0111e, benigno je oko 80% hladnih nodusa, 90% toplih i 95% vru\u0107ih nodusa.<\/li>\n<li><strong>Drugi testovi snimanja.<\/strong> Da bi utvrdili da li se va\u0161 rak pro\u0161irio izvan \u0161titne \u017elezde mo\u017eda \u0107e biti potrebno da se urade testovi snimanja koji mogu da uklju\u010duju: rendgenski snimak plu\u0107a, kompjuterizovanu tomografiju (CT), magnetnu rezonancu (MRI), pozitronsku emisionu tomografiju (PET).<\/li>\n<li><strong>Pregled glasnih \u017eica<\/strong>. Rak \u0161titne \u017elezde nekada mo\u017ee da zahvati nerve koji inervi\u0161u mi\u0161i\u0107e glasnih \u017eica. Ukoliko se planira operacija, potrebno je da se uradi pregled glasnih \u017eica kako bi se utvrdilo da li se pomeraju normalno. Pregled obavlja otorinolaringolog uz pomo\u0107 ogledala ili aparata koji se zove laringoskop. Pregled mo\u017ee biti neprijatan, ali kratko traje.<\/li>\n<li><strong>Genetsko testiranje.<\/strong> Deo medularnih karcinoma \u0161titne \u017elezde uzrokovan je nasle\u0111enim genima koji se prenose sa roditelja na decu. Ukoliko vam je dijagnostikovan medularni rak \u0161titne \u017elezde, lekar vam mo\u017ee preporu\u010diti sastanak sa genetskim savetnikom kako bi razmotrili genetsko testiranje. Saznanje da imate nasledni gen mo\u017ee vam pomo\u0107i da razumete rizik od drugih vrsta raka i \u0161ta va\u0161 nasledni gen mo\u017ee da zna\u010di za va\u0161u decu. U BeoLab laboratorijama je dostupan nasledni panel za endocrine kancere koji uklju\u010duje gene za koje je poznato da su povezani sa nekoliko sindroma endokrinih karcinoma, uklju\u010duju\u0107i: Sindrom vi\u0161estruke (multiple) endokrine neoplazije (MEN), sindrom paragangliom-feohromocitoma i sindrome povezane sa CD73 mutacijama.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Odluku o izboru dijagnosti\u010dkih procedura, daljem le\u010denju ili pra\u0107enju donosi dijagnosti\u010dko-terapijski tim lekara: endokrinolog, hirurg, radiolog, specijalista nuklearne medicine i patolog. Posle operacije uklju\u010duju se medikalni onkolog i radioterapeut.<\/p>\n<h2 class=\"wp-block-heading\" id=\"Rak-\u0161titne-\u017elezde---terapija-i-le\u010denje\"><a id=\"_Rak_\u0161titne_\u017elezde_3\"\/>Rak \u0161titne \u017elezde \u2013 terapija i le\u010denje<\/h2>\n<p>Va\u0161e opcije le\u010denja karcinoma \u0161titne \u017elezde zavise od vrste i stadijuma raka \u0161titne \u017elezde, va\u0161eg ukupnog zdravlja i va\u0161ih preferencija. Na sre\u0107u, ve\u0107ina ljudi sa dijagnozom raka \u0161titne \u017elezde ima odli\u010dnu prognozu jer se ve\u0107ina karcinoma \u0161titne \u017elezde mo\u017ee pobediti le\u010denjem. Le\u010denje mo\u017eda ne\u0107e biti potrebno odmah za veoma male papilarne karcinome \u0161titne \u017elezde (papilarni mikrokarcinomi). Ovi veoma mali kanceri (ispod 1 centimetra) imaju nizak rizik od rasta ili \u0161irenja. Umesto toga, va\u0161 lekar mo\u017ee da preporu\u010di pra\u0107enje promena testovima krvi, ultrazvukom i fizi\u010dkim pregledom va\u0161eg vrata jednom ili dva puta godi\u0161nje. Kod mnogih ljudi, ovaj mali rak (ispod 1 centimetra) mo\u017eda nikada ne\u0107e porasti i mo\u017eda nikada ne\u0107e zahtevati operaciju. Kod drugih, rast se na kraju mo\u017ee otkriti i le\u010denje mo\u017ee zapo\u010deti. U slu\u010dajevima kada je potrebno dalje le\u010denje, operacija je uobi\u010dajena procedura. Drugi tretmani mogu da uklju\u010duju terapiju hormonima \u0161titne \u017elezde, ubrizgavanje alkohola u kancer, radioaktivni jod, ciljanu terapiju lekovima, spoljnu terapiju zra\u010denjem i hemioterapiju, u nekima slu\u010dajevima.<\/p>\n<p>Na kraju, kako \u0107e izgledati le\u010denje raka \u0161titne \u017elezde zavisi od pro\u0161irenosti (stadijuma) bolesti, vrste raka \u0161titne \u017elezde koji imate i faktora rizika koji se procenjuju tokom dijagnosti\u010dkih pregleda.<\/p>\n<p>Koriste se slede\u0107e procedure, same ili u kombinaciji:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Hirurgija. <\/strong>Operacija je naj\u010de\u0161\u0107i tretman za rak \u0161titne \u017elezde. U zavisnosti od veli\u010dine i lokacije tumora, hirurg mo\u017ee ukloniti deo va\u0161e \u0161titne \u017elezde (<strong>lobektomija<\/strong>) ili celu \u017elezdu (<strong>tireoidektomija<\/strong>). Hirurg tako\u0111e uklanja sve obli\u017enje limfne \u010dvorove gde su se \u0107elije raka pro\u0161irile.<\/li>\n<li><strong>Terapija hormonima \u0161titne \u017elezde. <\/strong>Ovaj tretman blokira osloba\u0111anje hormona \u0161titne \u017elezde koji mogu izazvati \u0161irenje ili povratak raka.<\/li>\n<li><strong>Terapija radioaktivnim jodom. <\/strong>U terapiji radioaktivnim jodom, progutate pilulu ili te\u010dnost koja sadr\u017ei ve\u0107u dozu radioaktivnog joda od one koja se koristi u dijagnosti\u010dkom skeniranju radioaktivnog joda. Radioaktivni jod se smanjuje i uni\u0161tava bolesnu \u0161titnu \u017elezdu zajedno sa \u0107elijama raka. Ovaj tretman je veoma bezbedan. Va\u0161a \u0161titna \u017elezda apsorbuje skoro sav radioaktivni jod, a ostatak va\u0161eg tela ima minimalnu izlo\u017eenost zra\u010denju.<\/li>\n<li><strong>Spolja\u0161nje zra\u010denje (radijaciona terapija). <\/strong>Radijacija ubija \u0107elije raka i spre\u010dava njihov rast. Terapija spolja\u0161njim zra\u010denjem koristi ma\u0161inu za isporuku jakih snopova energije direktno na mesto tumora. Interna terapija zra\u010denjem (brahiterapija) uklju\u010duje postavljanje radioaktivnog semena u ili oko tumora.<\/li>\n<li><strong>Hemioterapija. <\/strong>Intravenski ili oralni lekovi za hemioterapiju ubijaju \u0107elije raka i zaustavljaju rast raka. Veoma malom broju ljudi sa dijagnozom raka \u0161titne \u017elezde \u0107e ikada trebati hemioterapija.<\/li>\n<li><strong>Posebni (ciljani) lekovi. <\/strong>Generalno, karcinom \u0161titne \u017elezde ne reaguje dobro na hemioterapiju. Stoga se traga za novijim ciljanim lekovima. Za razliku od standardnih lekova za hemioterapiju, koji deluju tako \u0161to napadaju \u0107elije koje brzo rastu (uklju\u010duju\u0107i \u0107elije raka), ovi lekovi napadaju specifi\u010dne mete na \u0107eliji raka. Ciljani lekovi mogu da deluju u nekim slu\u010dajevima kada standardni lekovi za hemioterapiju ne deluju i \u010desto imaju razli\u010dite ne\u017eeljene efekte. U ove lekove spadaju:<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>Inhibitori kinaze:<\/strong> Klasa ciljanih lekova poznatih kao inhibitori kinaze mo\u017ee pomo\u0107i u le\u010denju \u0107elija raka \u0161titne \u017elezde sa mutacijama u odre\u0111enim genima, kao \u0161to su BRAF i RET\/PTC. Mnogi od ovih lekova tako\u0111e uti\u010du na rast krvnih sudova tumora. <strong>Lekovi protiv angiogeneze:<\/strong> Kako tumori rastu, potrebno im je ve\u0107e snabdevanje krvlju da bi dobili dovoljno hranljivih materija. Dobijaju ga formiranjem novih krvnih sudova (proces koji se zove angiogeneza). Lekovi protiv angiogeneze deluju tako \u0161to ometaju stvaranje novih krvnih sudova.<\/p>\n<p>Najbolji pristup je da se primene dve ili vi\u0161e ovih metoda. Ve\u0107ina karcinoma \u0161titne \u017elezde se mo\u017ee izle\u010diti, pogotovo ako se nisu pro\u0161irili (metastazirali) na udaljene delove tela. Cilj le\u010denja je izle\u010denje, odnosno smanjenje rizika od povratka bolesti (recidiva). Ukoliko to nije u potpunosti mogu\u0107e, cilj je smanjiti tumorsku masu, olak\u0161ati tegobe i simptome, kao \u0161to su bol, ote\u017eano disanje i gutanje. Ovakav pristup zove se <strong>palijativno zbrinjavanje<\/strong>.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, va\u017eno je znati da nakon operacije \u0161titne \u017elezde ili nekog tretmana, va\u0161em telu su i dalje potrebni tiroidni hormoni da bi funkcionisalo. Bi\u0107e vam stoga do\u017eivotno potrebna hormonska terapija zamene hormona \u0161titne \u017elezde. Sinteti\u010dki tiroidni hormoni, kao \u0161to je levotiroksin, zamenjuju tiroidne hormone koje va\u0161e telo vi\u0161e ne proizvodi prirodnim putem.<\/p>\n<h2 class=\"wp-block-heading\" id=\"Da-li-je-rak-\u0161titne-\u017elezde-nasledna-bolest?\"><a id=\"_Da_li_je\"\/>Da li je rak \u0161titne \u017elezde nasledna bolest?<\/h2>\n<p>U prethodno navedenom tekstu smo ve\u0107 naveli da su mutacije u odre\u0111enim genima u \u0107elijama \u0161titne \u017elezde, kao i porodi\u010dna istorija ove bolesti jedan od glavnih faktora rizika i uzroka za nastanak raka \u0161titne \u017elezde, \u0161to ukazuje na to da je ovo nasledna bolest i da se prenosi sa roditelja na decu.<\/p>\n<p>Otkri\u0107e genetskih uzroka porodi\u010dnog (nasle\u0111enog) medularnog karcinoma \u0161titne \u017elezde sada omogu\u0107ava da se identifikuju \u010dlanovi porodice koji nose abnormalni RET gen i da se ukloni \u0161titna \u017elezda kako bi se spre\u010dio razvoj raka.<\/p>\n<p>Razumevanje abnormalnih gena koji uzrokuju sporadi\u010dni (ne nasledni) rak \u0161titne \u017elezde tako\u0111e je dovelo do pronala\u017eenja boljih tretmana. U stvari, tretmani koji ciljaju na neke od ovih promena gena se ve\u0107 koriste, a razvijaju se i novi.<\/p>\n<h2 class=\"wp-block-heading\" id=\"Karcinom-\u0161titne-\u017elezde-i-deca\"><a id=\"_Karcinom_\u0161titne_\u017elezde\"\/>Karcinom \u0161titne \u017elezde i deca<\/h2>\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"682\" alt=\"Rak \u0161titne \u017elezde, klini\u010dka i laboratorijska dijagnostika 6\" class=\"wp-image-56735 lazyload ewww_webp_lazy_load\" style=\"aspect-ratio:16\/9;object-fit:cover\" title=\"Rak \u0161titne \u017elezde, klini\u010dka i laboratorijska dijagnostika 14\" src=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Karcinom-stitne-zlezde-i-deca-1024x682.jpg\" srcset=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Karcinom-stitne-zlezde-i-deca-1024x682.jpg 1024w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Karcinom-stitne-zlezde-i-deca-300x200.jpg 300w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Karcinom-stitne-zlezde-i-deca-768x512.jpg 768w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Karcinom-stitne-zlezde-i-deca-600x400.jpg 600w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Karcinom-stitne-zlezde-i-deca.jpg 1430w\" data-sizes=\"auto\" data-eio-rwidth=\"1024\" data-eio-rheight=\"682\" src-webp=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Karcinom-stitne-zlezde-i-deca-1024x682.jpg.webp\" srcset-webp=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Karcinom-stitne-zlezde-i-deca-1024x682.jpg.webp 1024w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Karcinom-stitne-zlezde-i-deca-300x200.jpg.webp 300w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Karcinom-stitne-zlezde-i-deca-768x512.jpg.webp 768w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Karcinom-stitne-zlezde-i-deca-600x400.jpg.webp 600w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Karcinom-stitne-zlezde-i-deca.jpg.webp 1430w\"\/><noscript><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"682\" src=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Karcinom-stitne-zlezde-i-deca-1024x682.jpg\" alt=\"Rak \u0161titne \u017elezde, klini\u010dka i laboratorijska dijagnostika 6\" class=\"wp-image-56735\" style=\"aspect-ratio:16\/9;object-fit:cover\" title=\"Rak \u0161titne \u017elezde, klini\u010dka i laboratorijska dijagnostika 14\" srcset=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Karcinom-stitne-zlezde-i-deca-1024x682.jpg 1024w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Karcinom-stitne-zlezde-i-deca-300x200.jpg 300w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Karcinom-stitne-zlezde-i-deca-768x512.jpg 768w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Karcinom-stitne-zlezde-i-deca-600x400.jpg 600w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Karcinom-stitne-zlezde-i-deca.jpg 1430w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" data-eio=\"l\"\/><\/noscript><\/figure>\n<p>Rak \u0161titne \u017elezde je neuobi\u010dajen rak u detinjstvu. Manje od jednog od 100.000 dece razvije rak \u0161titne \u017elezde svake godine. Rak \u0161titne \u017elezde je naj\u010de\u0161\u0107a pedijatrijska endokrina neoplazma, predstavlja 3% svih pedijatrijskih maligniteta i 5-5.7% maligniteta glave i vrata. Iako se mo\u017ee javiti u bilo kom uzrastu, rak \u0161titne \u017elezde u detinjstvu je naj\u010de\u0161\u0107i u tinejd\u017eerskim godinama i drugi je naj\u010de\u0161\u0107i rak me\u0111u adolescentima starosti od 15 do 19 godina. Na osnovu retrospektivnih studija, prevalencija tiroidnih \u010dvorova (nodula) kod dece se kre\u0107e od 0.2-5%, u pore\u0111enju sa pribli\u017eno 30% kod odraslih. Paradoksalno, uprkos manjoj incidenci tiroidnih \u010dvorova kod dece, pedijatrijski tiroidni \u010dvorovi \u0161titne \u017elezde nose daleko ve\u0107i rizik od razvoja maligniteta u pore\u0111enju sa odraslima. Dok je 5% \u010dvorova kod odraslih maligno, u pedijatrijskoj populaciji procenat malignih \u010dvorova je 26.4%. Neki autori su prijavili incidencu od \u010dak 36%. Pedijatrijski karcinom \u0161titne \u017elezde kod adolescenata je tako\u0111e povezan sa juvenilnim autoimunskim tiroiditisom.<\/p>\n<p><strong>Koji je naj\u010de\u0161\u0107i rak \u0161titne \u017elezde kod dece?<\/strong><\/p>\n<p><strong>Papilarni karcinom \u0161titne \u017elezde<\/strong> je daleko naj\u010de\u0161\u0107i tip raka \u0161titaste \u017elezde kod dece, \u010dine\u0107i 83% svih pedijatrijskih maligniteta \u0161titne \u017elezde. Naj\u010de\u0161\u0107e se javlja kod tinejd\u017eera. Papilarni karcinom \u0161titaste \u017elezde se \u010desto sastoji od vi\u0161e od jednog \u010dvora na obe strane \u0161titne \u017elezde. Iako je papilarni karcinom agresivniji kod dece nego kod odraslih, pedijatrijski papilarni karcinom ima mnogo bolju prognozu od raka \u0161titne \u017elezde kod odraslih. <strong>Medularni karcinom \u0161titne \u017elezde<\/strong> (MTC), koji \u010dini 5% pedijatrijskih maligniteta \u0161titne \u017elezde, obi\u010dno je povezan sa <strong>vi\u0161estrukom endokrinom neoplazijom tipa 2 (MEN2)<\/strong> u pedijatrijskoj populaciji. Obrazac nasle\u0111ivanja se javlja sporadi\u010dno ili kao porodi\u010dni MTC bez drugih povezanih endokrinih abnormalnosti. MEN2 se sastoji od MTC i feohromocitoma i hiperparatiroidizma (2A) ili neuroma sluzoko\u017ee (2B). MTC povezan sa MEN2B je virulentniji i mo\u017ee se pojaviti i metastazirati rano u detinjstvu.<\/p>\n<p><strong>Koji su faktori rizika za pedijatrijski rak \u0161titne \u017elezde?<\/strong><\/p>\n<p>Izlaganje jonizuju\u0107em zra\u010denju je najja\u010di faktor rizika za rak \u0161titne \u017elezde. Rizik od razvoja raka \u0161titne \u017elezde povezan je sa uzrastom u kome ste bili izlo\u017eeni. \u0160to ste mla\u0111i kada ste izlo\u017eeni zra\u010denju, ve\u0107i je rizik od razvoja raka \u0161titne \u017elezde. Uzrast, odnosno, starost deteta je glavna determinanta i incidencije i recidiva pedijatrijskog karcinoma \u0161titne \u017elezde. Pedijatrijski karcinom \u0161titne \u017elezde se \u010de\u0161\u0107e javlja kod adolescenata, iako je zabele\u017een i u neonatalnom periodu. Kod dece mla\u0111e od 10 godina, identifikovane lezije \u0161titne \u017elezde imaju ve\u0107u verovatno\u0107u da budu maligne. Deca mla\u0111a od 10 godina tako\u0111e imaju ve\u0107u verovatno\u0107u da obole od raka.<\/p>\n<p>Distribucija karcinoma \u0161titaste \u017elezde po polu razlikuje se kod odraslih i dece. Rak \u0161titne \u017elezde je 4 puta \u010de\u0161\u0107i kod devoj\u010dica nego kod de\u010daka. Ova razlika se ne vidi kod osoba mla\u0111ih od 15 godina; odnos devoj\u010dica-de\u010dak je \u010dak 1.5:1. Me\u0111utim, kod osoba starosti od 15 do 20 godina, odnos devoj\u010dica i de\u010daka koji su oboleli od raka \u0161titne \u017elezde je 3:1. Ovi podaci ukazuju na to da \u017eenski polni hormoni, posebno tokom puberteta, igraju zna\u010dajnu, ali jo\u0161 uvek nedefinisanu ulogu u pove\u0107anoj incidenci raka \u0161titne \u017elezde kod dece \u017eenskog pola.<\/p>\n<p><strong>Koji su simptomi raka \u0161titne \u017elezde kod dece?<\/strong><\/p>\n<p>Znaci raka \u0161titne \u017elezde kod dece su sli\u010dni onima kod odraslih i uklju\u010duju:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Otok ili kvr\u017eicu na vratu.<\/strong><\/li>\n<li><strong>Te\u0161ko\u0107e sa disanjem.<\/strong><\/li>\n<li><strong>Probleme sa gutanjem.<\/strong><\/li>\n<li><strong>Promuklost ili promenu u glasu.<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>Da li je rak \u0161titne \u017elezde izle\u010div kod dece?<\/strong><\/p>\n<p>Prognoza za decu sa karcinomom \u0161titne \u017elezde je odli\u010dna, sa dugotrajnom stopom pre\u017eivljavanja ve\u0107om od 95 procenata. Rezultati su najbolji kada se rak \u0161titne \u017elezde otkrije i le\u010di rano.<\/p>\n<p>Odre\u0111eni faktori uti\u010du na prognozu (\u0161ansu za oporavak). Prognoza zavisi od slede\u0107eg:<\/p>\n<ul>\n<li>Starost deteta u vreme postavljanja dijagnoze.<\/li>\n<li>Vrsta karcinoma \u0161titne \u017elezde.<\/li>\n<li>Veli\u010dina raka.<\/li>\n<li>Da li se tumor pro\u0161irio na limfne \u010dvorove ili druge delove tela u vreme postavljanja dijagnoze.<\/li>\n<li>Da li je kancer u potpunosti uklonjen operacijom.<\/li>\n<li>Op\u0161teg zdravlja deteta.<\/li>\n<\/ul>\n<p>\u200bDijagnoza i terapija pedijatrijskog carcinoma \u0161titne \u017elezde odvija se na isti na\u010din kao kod odraslih (kao \u0161to opisano je u prethodno navedenom tekstu). <strong\/><\/p>\n<h2 class=\"wp-block-heading\" id=\"Tumor-markeri-\u0161titne-\u017elezde\"><a id=\"_Tumor_markeri_\u0161titne\"\/>Tumor markeri \u0161titne \u017elezde<\/h2>\n<p>Biolo\u0161ki markeri su prvi put uvedeni kao na\u010din otkrivanja karcinoma \u0161titne \u017elezde. Kako se razumevanje molekularne patogeneze karcinoma \u0161titne \u017elezde razvijalo, koncept biomarkera \u0161titne \u017elezde se menjao. Dakle, biomarkeri, tako\u0111e poznati kao molekularni markeri, biolo\u0161ki markeri ili tumorski markeri, postali su korisni ne samo za rano otkrivanje raka \u0161titne \u017elezde, ve\u0107 i za otkrivanje rekurentnih i upornih bolesti i za predvi\u0111anje efikasnosti hirur\u0161kog uklanjanja, ablacije radioaktivnim jodom i hemioterapije.<\/p>\n<p><strong>Koji je najbolji tumorski markeri za rak \u0161titne \u017elezde?<\/strong><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/analiza\/hormon-tireoglobulin\/\" data-type=\"product\" data-id=\"18189\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><strong>Tireoglobulin<\/strong><\/a>\u00a0 je vredan serumski marker za otkrivanje rekurentnog ili perzistentnog dobro diferenciranog karcinoma \u0161titne \u017elezde folikularnog \u0107elijskog porekla, po\u0161to tireoglobulin ne bi trebalo da bude prisutan nakon totalne tiroidektomije osim ako nije prisutno rezidualno tkivo \u0161titne \u017elezde. Tireoglobulin je protein koji stvaraju \u0107elije u \u0161titnoj \u017elezdi.Test na tireoglobulin se uglavnom koristi kao test tumorskih markera koji poma\u017ee kod le\u010denja karcinoma \u0161titne \u017elezde. Tireoglobulin igra odlu\u010duju\u0107u ulogu u sintezi perifernih tiroidnih hormona T3 i T4. Odre\u0111ivanje tiroglobulina mo\u017ee biti od pomo\u0107i kod pravljenja razlike izme\u0111u subakutnog tiroiditisa i ve\u0161ta\u010dke tireotoksikoze. Povi\u0161ene koncentracije tireoglobulina se detektuju kod mnogih tiroidnih stanja poput Ha\u0161imotove bolesti, Gravesove bolesti, tiroidnog adenoma i karcinoma \u0161titne \u017elezde.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/analiza\/hormon-kalcitonin\/\" data-type=\"product\" data-id=\"18177\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><strong>Kalcitonin<\/strong>\u00a0<\/a>(vi\u0161e o njemu u narednom tekstu) tako\u0111e predstavlja jedan od pozdanih markera kancera \u0161titne \u017elezde. Pokazano je da je njegov nivo pove\u0107an kod kancera \u0161titne \u017elezde. Pretpostavlja se da ovi tumori mogu da osloba\u0111aju supstance koje poseduju parakrino stimulativno dejstvo na C-\u0107elije tako \u0161to pove\u0107avaju njihovu aktivnost \u0161to \u0107e na kraju podi\u0107i nivoe serumskog kalcitonina. Ustanovljeno je da je kod pacijenata sa medularnim karcinomom \u0161titne \u017elezde nivo kalcitonina vi\u0161i od normalnog i mo\u017ee da se koristi kao gruba mera ja\u010dine bolesti. Generalno, \u0161to je ve\u0107i nivo kalcitonina, pacijent je bolesniji. Medularni rak \u0161titne \u017elezde poti\u010de od C-\u0107elija \u0161titne \u017elezde koje proizvode kaclitonin. Povi\u0161eni nivo kalcitonina mo\u017ee se detktovati i kod tumora kalcitoninskih sekretornih \u0107elija \u0161titne \u017elezde.<\/p>\n<p>Pored ovih, zahvaljuju\u0107i dostignu\u0107ima molekularne biologije ispituju se novi tumorski biomarkeri me\u0111u kojima sve zna\u010dajnije mesto dobijaju <strong>cirkuli\u0161u\u0107e tumorske \u0107elije u karcinomu \u0161titne \u017elezde <\/strong>(Engl. circulating tumor cells \u2013 CTC). CTC su maligne \u0107elije koje poti\u010du iz primarnog tumora, prodiru kroz zid krvnih sudova ili zidova limfnih sudova pored tumora u krvotok ili limfne kanale. CTC su najverovatnije odgovorne za metastaze razli\u010ditih tipova karcinoma. Na membrani ovih \u0107elija postoji epitelno specifi\u010dan antigen \u2013 EpCAM (Epithelial Cell Adhesion Molecule) koji je \u010desto prekomerno eksprimiran u malignim \u0107elijama. Brojne studije sprovedene na razli\u010ditim tipovima karcinoma pokazale su vezu izme\u0111u nivoa CTC i razvoja bolesti u odsustvu le\u010denja. Postoji nekoliko studija o raku \u0161titne \u017elezde koje procenjuju ove tipove cirkuli\u0161u\u0107ih \u0107elija ili istra\u017euju prognosti\u010dku vrednost ili varijacije ovih \u0107elija u zavisnosti od le\u010denja.<\/p>\n<h2 class=\"wp-block-heading\" id=\"Kalcitonin-i-\u0161titna-\u017elezda\"><a id=\"_Kalcitonin_i_\u0161titna\"\/>Kalcitonin i \u0161titna \u017elezda<\/h2>\n<p><strong>Kalcitonin<\/strong> je tre\u0107i hormon koji proizvodi \u0161titna \u017elezda. Ukupan efekat dejstva kalcitonina je smanjenje koncentraciju kalcijuma u \u200b\u200bkrvi, kada nivo kalcijuma poraste iznad normalne vrednosti. Tako\u0111e, kalcitonin smanjuje koncentraciju fosfora u krvi kada nivoi neorganskog fosfata prema\u0161e normalne vrednosti. Proizvode i sekretuju ga pre svege parafolikularne C \u0107elije \u0161titne \u017elezde. Humani kalcitonin (hCT) je peptidni hormon. Kalcitonin metaboli\u0161u jetra i bubrezi, a regulisan je nivom serumskog kalcijuma. Fiziolo\u0161ka uloga kalcitonina u crevima je ograni\u010davanje apsorpcije kalcijuma. U bubrezima uti\u010de na metabolizam kalcijuma i fosfora tako \u0161to inhibira njihovu reapsorpciju. Posebno uti\u010de na zdravlje kostiju, tako \u0161to inhibira aktivnost osteoklasta \u2013 \u0107elija \u010dija je osnovna funkcija resorpcija kosti i koje imaju zna\u010dajnu ulogu u procesu demineralizacije kostiju. Inhibiranjem ko\u0161tane resorpcije kalcitonin na taj na\u010din spre\u010dava ko\u0161tani gubitak u vreme kalcijumskog stresa (npr. tokom trudno\u0107e, laktacije i rasta).<\/p>\n<h2 class=\"wp-block-heading\" id=\"\u200bRak-\u0161titne-\u017elezde-\u2013-ishrana-i-suplementacija\">\u200b<strong>Rak \u0161titne \u017elezde \u2013 ishrana i suplementacija<\/strong><\/h2>\n<p>Pacijentima sa karcinomom \u0161titaste \u017elezde, pored medicinskog le\u010denja, veoma je va\u017eno da brinu o njenom zdravlju i ja\u010daju funkcije \u0161titne \u017elezde ishranom.<\/p>\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-beo-lab-laboratorije wp-block-embed-beo-lab-laboratorije\"\/>\n<p><strong>Hrana koju treba da jedu pacijenti sa rakom \u0161titne \u017elezde<\/strong><\/p>\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"682\" alt=\"Rak \u0161titne \u017elezde, klini\u010dka i laboratorijska dijagnostika 7\" class=\"wp-image-56738 lazyload ewww_webp_lazy_load\" style=\"aspect-ratio:16\/9;object-fit:cover\" title=\"Rak \u0161titne \u017elezde, klini\u010dka i laboratorijska dijagnostika 15\" src=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Zeleno-lisnato-povrce-1024x682.jpg\" srcset=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Zeleno-lisnato-povrce-1024x682.jpg 1024w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Zeleno-lisnato-povrce-300x200.jpg 300w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Zeleno-lisnato-povrce-768x511.jpg 768w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Zeleno-lisnato-povrce-600x399.jpg 600w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Zeleno-lisnato-povrce.jpg 1430w\" data-sizes=\"auto\" data-eio-rwidth=\"1024\" data-eio-rheight=\"682\" src-webp=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Zeleno-lisnato-povrce-1024x682.jpg.webp\" srcset-webp=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Zeleno-lisnato-povrce-1024x682.jpg.webp 1024w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Zeleno-lisnato-povrce-300x200.jpg.webp 300w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Zeleno-lisnato-povrce-768x511.jpg.webp 768w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Zeleno-lisnato-povrce-600x399.jpg.webp 600w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Zeleno-lisnato-povrce.jpg.webp 1430w\"\/><noscript><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"682\" src=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Zeleno-lisnato-povrce-1024x682.jpg\" alt=\"Rak \u0161titne \u017elezde, klini\u010dka i laboratorijska dijagnostika 7\" class=\"wp-image-56738\" style=\"aspect-ratio:16\/9;object-fit:cover\" title=\"Rak \u0161titne \u017elezde, klini\u010dka i laboratorijska dijagnostika 15\" srcset=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Zeleno-lisnato-povrce-1024x682.jpg 1024w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Zeleno-lisnato-povrce-300x200.jpg 300w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Zeleno-lisnato-povrce-768x511.jpg 768w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Zeleno-lisnato-povrce-600x399.jpg 600w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Zeleno-lisnato-povrce.jpg 1430w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" data-eio=\"l\"\/><\/noscript><\/figure>\n<ol>\n<li><strong>Zeleno lisnato povr\u0107e.<\/strong> Spana\u0107, zelena salata i drugo zeleno lisnato povr\u0107e preporu\u010duju se za ishranu pacijenata sa rakom \u0161titne \u017elezde po\u0161to je ovo povr\u0107e bogato magnezijumom, mineralom koji poma\u017ee u promociji metabolizma \u0161titne \u017elezde. Simptomi kao \u0161to su umor, bolovi u mi\u0161i\u0107ima ili promene u otkucaju srca mogu biti znaci da ne dobijate dovoljno magnezijuma u \u200b\u200bva\u0161oj ishrani.<\/li>\n<\/ol>\n<ul>\n<li><strong\/><strong>Ora\u0161asti plodovi.<\/strong> Indijski orasi, bademi i semenke bundeve su odli\u010dni izvori magnezijuma, koji je dobar za \u0161titnu \u017elezdu. Ora\u0161asti plodovi \u0107e obezbediti telu biljni protein, cink, bakar, vitamine E i B kako bi pomogli \u0161titnoj \u017elezdi da funkcioni\u0161e kako treba.<\/li>\n<li><strong\/><strong>Morski plodovi<\/strong>. Da biste imali zdravu \u0161titnu \u017elezdu, morski plodovi kao \u0161to su \u0161kampi, riba, rakovi bi\u0107e pravi izbor za ishranu pacijenata sa rakom \u0161titne \u017elezde. Morski plodovi sadr\u017ee mnogo mikronutrijenata kao \u0161to su jod, cink, vitamin B, omega-3, a to su supstance koje poma\u017eu da \u0161titna \u017elezda tela bude zdravija.<\/li>\n<li><strong\/><strong>Vitamini antioksidansi i vitamini B grupe<\/strong>. Vitamini A, C i E su efikasni antioksidansi koji poma\u017eu u otklanjanju o\u0161te\u0107enja \u0161titne \u017elezde. Svinjetina, zeleno lisnato povr\u0107e, piletina, jaja, mahunarke, \u0161koljke, p\u0161eni\u010dne klice, bademi, gra\u0161ak, integralne \u017eitarice bogati su vitaminima B i potrebno ih je dopuniti u va\u0161oj ishrani za zdravu \u0161titnu \u017elezdu.<\/li>\n<\/ul>\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-beo-lab-laboratorije wp-block-embed-beo-lab-laboratorije\"\/>\n<ul>\n<li><strong>Cink, bakar i gvo\u017e\u0111e<\/strong>. Ovo su esencijalni hranljivi sastojci u tragovima za optimalnu funkciju \u0161titne \u017elezde. Cink poma\u017ee u pove\u0107anju nivoa TSH. Bakar je neophodan za proizvodnju tiroidnih hormona. Gvo\u017e\u0111e poma\u017ee \u0161titnoj \u017elezdi da pravilno funkcioni\u0161e. Dodajte hranu kao \u0161to su tele\u0107a d\u017eigerica, pe\u010durke, rotkvice i spana\u0107 u svoju svakodnevnu ishranu kako biste obezbedili ove minerale.<\/li>\n<\/ul>\n<ul>\n<li><strong>Jod.<\/strong> Ljudska \u0161titna \u017elezda koristi jod za sintezu tiroidnih hormona, tako da obezbe\u0111ivanje dovoljno joda kroz svakodnevne obroke poma\u017ee \u0161titnoj \u017elezdi da funkcioni\u0161e stabilno i smanjuje stvaranje tumora \u0161titaste \u017elezde. Me\u0111utim, ne dodaju svi dovoljno joda u svoju ishranu, posebno oni koji \u017eive u visokim planinama daleko od mora, namirnice koje svakodnevno koriste imaju veoma malo joda. Osim toga, mo\u017eete jesti i alge, morske alge, koje su bogate jodom. Me\u0111utim, tako\u0111e morate biti svesni da konzumiranje previ\u0161e joda mo\u017ee izazvati probleme sa \u0161titnom \u017elezdom, kao \u0161to je tiroiditis koji pogor\u0161ava simptome.<\/li>\n<\/ul>\n<ul>\n<li><strong\/><strong>Selen<\/strong>. Ovaj mineral je neophodan za proizvodnju i regulaciju nivoa T3. Trebalo bi da dodate vi\u0161e namirnica koje su prirodno bogate selenom, kao \u0161to su tunjevina, gove\u0111a d\u017eigerica, pe\u010durke, \u0161kampi, riba i orasi.<\/li>\n<\/ul>\n<ul>\n<li><strong\/><strong>Omega-3<\/strong>. Ove masne kiseline poma\u017eu da \u0107elije postanu osetljive na hormone \u0161titne \u017elezde. Nabavite Omega-3 masne kiseline jedu\u0107i masnu ribu, sardine, losos, laneno seme, govedinu, palmu, soju i \u0161kampe.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>Hrana koju pacijenti sa karcinomom \u0161titne \u017elezde treba da izbegavaju<\/strong><\/p>\n<ol>\n<li><strong\/><strong>Nefermentisani proizvodi od soje<\/strong>. Odre\u0111ena jedinjenja koja se nalaze u proizvodima od soje kao \u0161to su sojino mleko i tofu mogu da ometaju sposobnost \u0161titne \u017elezde da proizvodi hormone. Me\u0111utim, upotreba proizvoda od fermentisane soje kao \u0161to su miso ili tempeh je veoma dobra. Razlog je taj \u0161to soja smanjuje apsorpciju joda. Ukoliko imate bolest hormonske neravnote\u017ee ili poreme\u0107aj \u0161titne \u017elezde, trebalo bi da jedete manje ili ne bi trebalo da jedete soju ili tofu.<\/li>\n<li><strong\/><strong>Povr\u0107e iz porodice kupusa.<\/strong> Treba izbegavati povr\u0107e krsta\u0161a, jer povr\u0107e krsta\u0161a poput kelja, prokulice, rotkvice sadr\u017ei dosta izotiocijanata, koji mogu da ometaju rad hipofize. Zbog toga, kada jedete ovo povr\u0107e, trebalo bi da ga kratko prokuvate da biste uklonili gore navedene supstance.<\/li>\n<\/ol>\n<p><strong>3. Namirnice spremne za jelo \u2013 \u201cBrza hrana\u201d.<\/strong> Ovo je vrsta hrane koju pacijenti sa \u0161titnom \u017elezdom treba da izbegavaju po\u0161to u prera\u0111enoj hrani \u010desto sadr\u017ei soju, prazne kalorije ili aditivi nisu dobri za zdravlje. Posebno u prera\u0111enoj hrani, koja tako\u0111e sadr\u017ee visok sadr\u017eaj masti, \u0161to \u0107e smanjiti proizvodnju tiroksina u \u0161titnoj \u017elezdi, pa \u010dak i smanjiti efekat hipotiroidnih lekova.<\/p>\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"683\" alt=\"Rak \u0161titne \u017elezde, klini\u010dka i laboratorijska dijagnostika 8\" class=\"wp-image-56739 lazyload ewww_webp_lazy_load\" style=\"aspect-ratio:16\/9;object-fit:cover\" title=\"Rak \u0161titne \u017elezde, klini\u010dka i laboratorijska dijagnostika 22\" src=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Brza-hrana-Namirnice-spremne-za-jelo-1024x683.jpg\" srcset=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Brza-hrana-Namirnice-spremne-za-jelo-1024x683.jpg 1024w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Brza-hrana-Namirnice-spremne-za-jelo-300x200.jpg 300w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Brza-hrana-Namirnice-spremne-za-jelo-768x513.jpg 768w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Brza-hrana-Namirnice-spremne-za-jelo-600x400.jpg 600w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Brza-hrana-Namirnice-spremne-za-jelo.jpg 1431w\" data-sizes=\"auto\" data-eio-rwidth=\"1024\" data-eio-rheight=\"683\" src-webp=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Brza-hrana-Namirnice-spremne-za-jelo-1024x683.jpg.webp\" srcset-webp=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Brza-hrana-Namirnice-spremne-za-jelo-1024x683.jpg.webp 1024w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Brza-hrana-Namirnice-spremne-za-jelo-300x200.jpg.webp 300w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Brza-hrana-Namirnice-spremne-za-jelo-768x513.jpg.webp 768w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Brza-hrana-Namirnice-spremne-za-jelo-600x400.jpg.webp 600w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Brza-hrana-Namirnice-spremne-za-jelo.jpg.webp 1431w\"\/><noscript><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"683\" src=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Brza-hrana-Namirnice-spremne-za-jelo-1024x683.jpg\" alt=\"Rak \u0161titne \u017elezde, klini\u010dka i laboratorijska dijagnostika 8\" class=\"wp-image-56739\" style=\"aspect-ratio:16\/9;object-fit:cover\" title=\"Rak \u0161titne \u017elezde, klini\u010dka i laboratorijska dijagnostika 22\" srcset=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Brza-hrana-Namirnice-spremne-za-jelo-1024x683.jpg 1024w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Brza-hrana-Namirnice-spremne-za-jelo-300x200.jpg 300w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Brza-hrana-Namirnice-spremne-za-jelo-768x513.jpg 768w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Brza-hrana-Namirnice-spremne-za-jelo-600x400.jpg 600w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Brza-hrana-Namirnice-spremne-za-jelo.jpg 1431w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" data-eio=\"l\"\/><\/noscript><\/figure>\n<p>4. <strong>Iznutrice \u017eivotinja.<\/strong> Ovo je veoma preporu\u010dena hrana za upotrebu u procesu uzgoja. Proizvo\u0111a\u010d ne koristi hemikalije ili lekove na ovim \u017eivotinjama, njihovo meso je veoma \u010disto. Me\u0111utim, ako jedete \u017eivotinjske organe kao \u0161to su bubrezi, srce, jetra, pacijenti sa \u0161titnom \u017elezdom treba da imaju u vidu da oni imaju mnogo lipoi\u010dne kiseline, pa ako telo dobije previ\u0161e ove masne kiseline, to mo\u017ee poremetiti aktivnost \u0161titne \u017elezde. Lipoi\u010dna kiselina tako\u0111e mo\u017ee uticati na mnoge lekove za \u0161titnu \u017elezdu koje uzimate.<\/p>\n<p><strong>5. Hrana bogata glutenom<\/strong>. Gluten je protein koji se nalazi u p\u0161enici, ra\u017ei i je\u010dmu koji uti\u010de na probavni sistem, posebno na crevni trakt. Proizvodi koji sadr\u017ee gluten su naj\u010de\u0161\u0107e hleb, kola\u010di\u0107i, kola\u010di, vegetarijanska jela. Oko 10% svetske populacije je netolerantno na gluten, pa konzumiranje ovih namirnica izaziva nadimanje, lo\u0161e varenje. dijareju, bol u stomaku\u2026.. Savremeni potro\u0161a\u010dki trendovi prelaze na proizvode bez glutena, koji su korisni za zdravlje. Po\u0161to gluten izaziva autoimuni odgovor, mo\u017ee pove\u0107ati rizik od razvoja hipertireoze ili hipotireoze. Nau\u010dnici su dokazali da dijeta bez glutena mo\u017ee pomo\u0107i u prevenciji bolesti \u0161titne \u017elezde.<\/p>\n<p><strong>6. Izbegavajte da jedete puno vlakana i \u0161e\u0107e<\/strong>ra. Iako su vlakna dobra za probavni sistem, unos puno vlakana \u0107e spre\u010diti apsorpciju lekova u telu. Pacijenti treba da ograni\u010de unos hrane, ali ne da je potpuno elimini\u0161u jer je ovo neophodna namirnica za proces varenja. Isto va\u017ei i za \u0161e\u0107er i zasla\u0111iva\u010de. Kada je \u0161titna \u017elezda nefunkcionalna, ona uti\u010de na pretvaranje \u0161e\u0107era u energiju, izaziva pove\u0107anje telesne te\u017eine.<\/p>\n<p><strong>7. Neke informacije o drugim namirnicama.<\/strong> Mnoge namirnice direktno uti\u010du na apsorpciju lekova za \u0161titnu \u017elezdu. Mogu dovesti do toga da ih telo apsorbuje prebrzo ili presporo, pacijent treba pa\u017eljivo da se konsultuje sa lekarom kako bi pove\u0107ao efikasnost le\u010denja. Ne treba uzimati lekove za hipotireozu sa hranom bogatom kalcijumom kao \u0161to su mleko, mle\u010dni proizvodi ili uzimati sa tabletama kalcijuma, to \u0107e smanjiti efekat leka. Lekari savetuju pacijente da piju mleko u vreme koje je udaljeno od vremena uzimanja lekova za \u0161titnu \u017elezdu. Kafa ili druga pi\u0107a sa kofeinom tako\u0111e smanjuju efikasnost lekova za \u0161titnu \u017elezdu jer kofein stimuli\u0161e probavni sistem, smanjuju\u0107i apsorpciju leka. Pacijenti sa \u0161titnom \u017elezdom treba da uzimaju lek na prazan stomak, najbolje ujutru i mogu doru\u010dkovati oko 1 sat kasnije.<\/p>\n<p><strong>Koji su suplementi dobri za rak \u0161titne \u017elezde?<\/strong><\/p>\n<p>Neka istra\u017eivanja na \u017eivotinjama sugeri\u0161u da <strong>omega-3 nezasi\u0107ene masne kiseline, kurkumin, L-karnitin, kvercetin, melatonin, resveratrol, selen, inozitol, cink i vitamini C, E, A i D <\/strong>mogu biti od koristi onima sa rakom \u0161titne \u017elezde. Pored toga, nizak unos joda je povezan sa pove\u0107anim rizikom od raka \u0161titne \u017elezde, a istra\u017eivanja sugeri\u0161u da korigovanje nedostatka joda mo\u017ee pomo\u0107i u za\u0161titi od razvoja agresivnijih oblika raka \u0161titne \u017elezde. U svakom slu\u010daju najbolji na\u010din da odredite re\u017eim suplementa koji je najkorisnije za va\u0161e specifi\u010dne potrebe je da se konsultujete sa svojim lekarom ili registrovanim dijeteti\u010darom koji je specijalizovan za onkolo\u0161ku ishranu koji \u0107e vam preporu\u010diti suplemente u zavisnosti od va\u0161e ishrane, op\u0161teg zdravlja i tretmana za rak \u0161titne \u017elezde na kojima se trenutno nalazite.<\/p>\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-beo-lab-laboratorije wp-block-embed-beo-lab-laboratorije\"\/>\n<h2 class=\"wp-block-heading\" id=\"Da-li-je-rak-\u0161titne-\u017elezde-izle\u010div?\"><a id=\"_Da_li_je_1\"\/>Da li je rak \u0161titne \u017elezde izle\u010div?<\/h2>\n<p>Da, ve\u0107ina karcinoma \u0161titne \u017elezde je izle\u010diva le\u010denjem, posebno ako se \u0107elije raka nisu pro\u0161irile na udaljene delove va\u0161eg tela. Ukoliko le\u010denje ne izle\u010di u potpunosti rak \u0161titne \u017elezde, va\u0161 zdravstveni radnik mo\u017ee da osmisli plan le\u010denja da uni\u0161ti \u0161to je mogu\u0107e ve\u0107i deo tumora i spre\u010di da ponovo raste ili da se \u0161iri.<\/p>\n<p><strong>Koja je stopa pre\u017eivljavanja raka \u0161titaste \u017elezde?<\/strong><\/p>\n<p>Osam od 10 ljudi koji imaju rak \u0161titne \u017elezde razvijaju papilarni tip. Papilarni rak \u0161titne \u017elezde ima petogodi\u0161nju stopu pre\u017eivljavanja od skoro 100% kada je rak u \u017elezdi (lokalizovan). \u010cak i kada se rak \u0161iri (metastazira), stopa pre\u017eivljavanja je blizu 80%. Ova stopa zna\u010di da je u proseku oko 80% ve\u0107a verovatno\u0107a da \u0107ete \u017eiveti najmanje pet godina nakon dijagnoze kao neko ko nema metastatski papilarni karcinom \u0161titaste \u017elezde.<\/p>\n<p>Petogodi\u0161nje stope pre\u017eivljavanja za druge tipove raka \u0161titne \u017elezde uklju\u010duju:<\/p>\n<ul>\n<li>Folikularni: blizu 100% za lokalizovane; oko 63% za metastazirane.<\/li>\n<li>Medularni: blizu 100% za lokalizovane; oko 40% za metastazirane.<\/li>\n<li>Anaplasti\u010dni: blizu 31% za lokalizovane; 4% za metastazirane.<strong\/><\/li>\n<\/ul>\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"768\" alt=\"Rak \u0161titne \u017elezde, klini\u010dka i laboratorijska dijagnostika 9\" class=\"wp-image-56741 lazyload ewww_webp_lazy_load\" style=\"aspect-ratio:16\/9;object-fit:cover\" title=\"Rak \u0161titne \u017elezde, klini\u010dka i laboratorijska dijagnostika 23\" src=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Calcitonin-test-1024x768.jpg\" srcset=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Calcitonin-test-1024x768.jpg 1024w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Calcitonin-test-300x225.jpg 300w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Calcitonin-test-768x576.jpg 768w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Calcitonin-test-600x450.jpg 600w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Calcitonin-test.jpg 1430w\" data-sizes=\"auto\" data-eio-rwidth=\"1024\" data-eio-rheight=\"768\" src-webp=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Calcitonin-test-1024x768.jpg.webp\" srcset-webp=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Calcitonin-test-1024x768.jpg.webp 1024w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Calcitonin-test-300x225.jpg.webp 300w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Calcitonin-test-768x576.jpg.webp 768w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Calcitonin-test-600x450.jpg.webp 600w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Calcitonin-test.jpg.webp 1430w\"\/><noscript><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"768\" src=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Calcitonin-test-1024x768.jpg\" alt=\"Rak \u0161titne \u017elezde, klini\u010dka i laboratorijska dijagnostika 9\" class=\"wp-image-56741\" style=\"aspect-ratio:16\/9;object-fit:cover\" title=\"Rak \u0161titne \u017elezde, klini\u010dka i laboratorijska dijagnostika 23\" srcset=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Calcitonin-test-1024x768.jpg 1024w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Calcitonin-test-300x225.jpg 300w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Calcitonin-test-768x576.jpg 768w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Calcitonin-test-600x450.jpg 600w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Calcitonin-test.jpg 1430w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" data-eio=\"l\"\/><\/noscript><\/figure>\n<h2 class=\"wp-block-heading\" id=\"Koje-su-laboratorijsko-dijagnosti\u010dki-testovi-zna\u010dajni-za-dijagnostikovanje-raka-\u0161titaste-\u017elezde?\">Koje su laboratorijsko-dijagnosti\u010dki testovi zna\u010dajni za dijagnostikovanje raka \u0161titaste \u017elezde?<\/h2>\n<p>U Beo-lab laboratorijama mo\u017eete proveriti stanje i funkciju \u0161titne \u017elezde kroz\u00a0<strong>Panel analiza za \u0161titnu \u017elezdu.<\/strong><\/p>\n<p>Panel obuhvata slede\u0107e parametre:<\/p>\n<ul>\n<li>TSH (tireostimuliraju\u0107i hormon ili tireotropin)<\/li>\n<li>FT4 (slobodni tiroksin)<\/li>\n<li>ANTI \u2013 TPO at (antitela prema tireoidnoj-peroksidazi)<\/li>\n<\/ul>\n<p>Ovo su parametri koji najpreciznije govore lekaru o stvarnoj, trenutnoj funkciji i aktivnosti va\u0161e \u0161titne \u017elezde.<\/p>\n<p>\u00a0U BeoLab laboratorijama je dostupan <strong>nasledni panel za endocrine kancere<\/strong> koji uklju\u010duje gene za koje je poznato da su povezani sa nekoliko sindroma endokrinih karcinoma, uklju\u010duju\u0107i: Sindrom vi\u0161estruke (multiple) endokrine neoplazije (MEN), sindrom paragangliom-feohromocitoma i sindrome povezane sa CD73 mutacijama (<a href=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/analiza\/nasledni-panel-za-endokrine-kancere\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.beo-lab.rs\/analiza\/nasledni-panel-za-endokrine-kancere\/<\/a> ). Genetsko testiranje se preporu\u010duje pacijentima ili srodnicima pacijenata sa rakom \u0161titne \u017elezde.<\/p>\n<p>NASLEDNI PANEL ZA ENDOKRINE KANCERE ANALIZIRA UKUPNO 14 GENA: AIP, CDC73, CDKN1B, MAX, MEN1, PTEN, RET, SDHA, SDHAF2, SDHB, SDHC, SDHD, TMEM127, VHL<\/p>\n<p>VA\u017dNA NAPOMENA<\/p>\n<p>Kontaktirajte nas putem mejla: <a href=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/rak-stitne-zlezde-klinicka-i-laboratorijska-dijagnostika\/mailto:genetika@beo-lab.rs\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">genetika@beo-lab.rs<\/a> kako biste se posavetovali u vezi sa informacijama koje test pru\u017ea, svim opcijama nalaza i pravog izbora geneti\u010dkog testa za vas ili va\u0161eg \u010dlana porodice. Pre bilo kog genetskog testa va\u017eno je da pripremite podatke o eventualnoj porodi\u010dnoj istoriji nasledne kancerske bolesti koja se popunjava u porud\u017ebenici testa. Pred testiranje popunjava se formular porud\u017ebenica za testiranje na nasledne predispozicije za karcinome sa geneti\u010dkim informisanim pristankom.<\/p>\n<p>Formular porud\u017ebenice za testiranje pogledajte ovde (<a href=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2021\/08\/obrazac-nasledni-paneli-gena.pdf\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2021\/08\/obrazac-nasledni-paneli-gena.pdf<\/a> ).<\/p>\n<p>Pro\u010ditajte vi\u0161e o <a href=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/nasledne-predispozicije-za-karcinome\/\" data-type=\"page\" data-id=\"33149\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">na\u0161im genetskim panelima<\/a>, kome su namenjeni, zna\u010daju genetskog testiranja, kako poru\u010dititi genetski panel \u2013 tok testiranja i dr.<\/p>\n<p>Za sve informacije u vezi sa analizama pomenutim u prethodno navedenom tekstu, mo\u017eete nas kontaktirati na broj telefona <a href=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/rak-stitne-zlezde-klinicka-i-laboratorijska-dijagnostika\/tel:+381113622888\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">+381113622888<\/a>\u00a0ili nam svoj upit po\u0161aljite na mail <a href=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/rak-stitne-zlezde-klinicka-i-laboratorijska-dijagnostika\/mailto:office@beo-lab.rs\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">office@beo-lab.rs<\/a><\/p>\n<p><em>Ukoliko Vam se svi\u0111a \u010dlanak podelite ga sa prijateljima.<\/em><em\/><\/p>\n<p><strong>Literatura<\/strong><\/p>\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-institut-za-onkologiju-i-radiologiju-srbije wp-block-embed-institut-za-onkologiju-i-radiologiju-srbije\"\/>\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-kancer wp-block-embed-kancer\"\/>\n<p><a href=\"https:\/\/www.iarc.who.int\/news-events\/the-epidemiological-landscape-of-thyroid-cancer-worldwide-globocan-estimates-for-incidence-and-mortality-rates-in-2020\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.iarc.who.int\/news-events\/the-epidemiological-landscape-of-thyroid-cancer-worldwide-globocan-estimates-for-incidence-and-mortality-rates-in-2020\/<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.mayoclinic.org\/diseases-conditions\/thyroid-cancer\/symptoms-causes\/syc-20354161\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.mayoclinic.org\/diseases-conditions\/thyroid-cancer\/symptoms-causes\/syc-20354161<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.mayoclinic.org\/diseases-conditions\/thyroid-cancer\/diagnosis-treatment\/drc-20354167\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.mayoclinic.org\/diseases-conditions\/thyroid-cancer\/diagnosis-treatment\/drc-20354167<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.nhs.uk\/conditions\/thyroid-cancer\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.nhs.uk\/conditions\/thyroid-cancer\/<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.nhs.uk\/conditions\/thyroid-cancer\/what-is-thyroid-cancer\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.nhs.uk\/conditions\/thyroid-cancer\/what-is-thyroid-cancer\/<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.ncbi.nlm.nih.gov\/books\/NBK279388\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.ncbi.nlm.nih.gov\/books\/NBK279388\/<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/my.clevelandclinic.org\/health\/diseases\/12210-thyroid-cancer\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/my.clevelandclinic.org\/health\/diseases\/12210-thyroid-cancer<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.cancer.org\/cancer\/types\/thyroid-cancer\/about\/what-is-thyroid-cancer.html\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.cancer.org\/cancer\/types\/thyroid-cancer\/about\/what-is-thyroid-cancer.html<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.cancer.org\/cancer\/types\/thyroid-cancer\/about\/key-statistics.html\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.cancer.org\/cancer\/types\/thyroid-cancer\/about\/key-statistics.html<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.cancer.org\/content\/dam\/CRC\/PDF\/Public\/8853.00.pdf\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.cancer.org\/content\/dam\/CRC\/PDF\/Public\/8853.00.pdf<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.cancer.org\/cancer\/types\/thyroid-cancer\/causes-risks-prevention\/risk-factors.html\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.cancer.org\/cancer\/types\/thyroid-cancer\/causes-risks-prevention\/risk-factors.html<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.cancer.org\/cancer\/types\/thyroid-cancer\/causes-risks-prevention\/what-causes.html\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.cancer.org\/cancer\/types\/thyroid-cancer\/causes-risks-prevention\/what-causes.html<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.cancer.org\/cancer\/types\/thyroid-cancer\/causes-risks-prevention\/prevention.html\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.cancer.org\/cancer\/types\/thyroid-cancer\/causes-risks-prevention\/prevention.html<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.cancer.org\/cancer\/types\/thyroid-cancer\/detection-diagnosis-staging\/staging.html\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.cancer.org\/cancer\/types\/thyroid-cancer\/detection-diagnosis-staging\/staging.html<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.cancer.org\/cancer\/types\/thyroid-cancer\/detection-diagnosis-staging\/survival-rates.html\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.cancer.org\/cancer\/types\/thyroid-cancer\/detection-diagnosis-staging\/survival-rates.html<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/cancer.ca\/en\/cancer-information\/cancer-types\/thyroid\/risks\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/cancer.ca\/en\/cancer-information\/cancer-types\/thyroid\/risks<\/a><\/p>\n<p>Risk factors for thyroid cancer | Canadian Cancer Society<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.healthcentral.com\/article\/the-link-between-a-hysterectomy-and-your-thyroid\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.healthcentral.com\/article\/the-link-between-a-hysterectomy-and-your-thyroid<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/columbiasurgery.org\/conditions-and-treatments\/medullary-thyroid-cancer\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/columbiasurgery.org\/conditions-and-treatments\/medullary-thyroid-cancer<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.cancer.gov\/types\/thyroid\/patient\/child-thyroid-treatment-pdq\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.cancer.gov\/types\/thyroid\/patient\/child-thyroid-treatment-pdq<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.childrenshospital.org\/conditions\/thyroid-cancer\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.childrenshospital.org\/conditions\/thyroid-cancer<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/emedicine.medscape.com\/article\/853737-overview\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/emedicine.medscape.com\/article\/853737-overview<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.news-medical.net\/health\/What-is-Calcitonin.aspx\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.news-medical.net\/health\/What-is-Calcitonin.aspx<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.healthline.com\/nutrition\/thyroid-vitamins\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.healthline.com\/nutrition\/thyroid-vitamins<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.mdanderson.org\/cancerwise\/do-thyroid-cancer-patients-need-a-low-iodine-diet.h00-159459267.html\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.mdanderson.org\/cancerwise\/do-thyroid-cancer-patients-need-a-low-iodine-diet.h00-159459267.html<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.healthcentral.com\/condition\/thyroid-cancer\/right-diet-exercise-thyroid-cancer\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.healthcentral.com\/condition\/thyroid-cancer\/right-diet-exercise-thyroid-cancer<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.vinmec.com\/en\/oncology-radiotherapy\/health-news\/thyroid-cancer-should-eat-and-what-to-avoid\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.vinmec.com\/en\/oncology-radiotherapy\/health-news\/thyroid-cancer-should-eat-and-what-to-avoid\/<\/a><\/p>\n<p>Miranda-Filho A, Lortet-Tieulent J, Bray F, Cao B, Franceschi S, Vaccarella S, Dal Maso L. Thyroid cancer incidence trends by histology in 25 countries: a population-based study. <em>Lancet Diabetes Endocrinol,<\/em> Published online 1 March 2021; <a href=\"https:\/\/doi.org\/10.1016\/S2213-8587(21)00027-9\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/doi.org\/10.1016\/S2213-8587(21)00027-9<\/a><\/p>\n<p>Pizzato M, Li M, Vignat J, Laversanne M, Singh D, La Vecchia C, Vaccarella S.<br \/>The epidemiological landscape of thyroid cancer worldwide: GLOBOCAN estimates for incidence and mortality rates in 2020 <em>Lancet Diabetes Endocrinol<\/em>, Published online 7 March 2022;<br \/><a href=\"https:\/\/doi.org\/10.1016\/S2213-8587(22)00035-3\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/doi.org\/10.1016\/S2213-8587(22)00035-3<\/a><\/p>\n<p>Wang W, Chang J, Jia B, Liu J. The Blood Biomarkers of Thyroid Cancer. Cancer Manag Res. 2020;12:5431-5438. \u00a0<a href=\"https:\/\/www.dovepress.com\/the-blood-biomarkers-of-thyroid-cancer-peer-reviewed-fulltext-article-CMAR\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.dovepress.com\/the-blood-biomarkers-of-thyroid-cancer-peer-reviewed-fulltext-article-CMAR<\/a><\/p>\n<p>American Joint Committee on Cancer. Thyroid \u2013 Differentiated and Anaplastic. In: AJCC Cancer Staging Manual. 8th ed. New York, NY: Springer; 2017: 873.<\/p>\n<p>American Joint Committee on Cancer. Thyroid \u2013 Medullary. In: AJCC Cancer Staging Manual. 8th ed. New York, NY: Springer; 2017: 891.<\/p>\n<p>Kim C, Huang H, Zhao N, Lerro CC, Dai M, Chen Y, Li N, Ma S, Udelsman R, Zhang Y. Use of Dietary Vitamin Supplements and Risk of Thyroid Cancer: A Population-Based Case-Control Study in Connecticut. Int J Vitam Nutr Res. 2016 Jun;86 (3-4):189-197. doi: 10.1024\/0300-9831\/a000403. Epub 2017 Apr 24. PMID: 28436762; PMCID: PMC5654698.<\/p>\n<p>B\u0103dulescu IC, B\u0103rbu\u015f E, Piciu D. Circulating tumor cells in thyroid carcinoma \u2013 the prognostic role of this biomarker. Review of the literature. Clujul Med. 2017;90(3):256-261. doi: 10.15386\/cjmed-712. Epub 2017 Jul 15. PMID: 28781520; PMCID: PMC5536203.\u00a0 <a href=\"https:\/\/pubmed.ncbi.nlm.nih.gov\/28781520\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/pubmed.ncbi.nlm.nih.gov\/28781520\/<\/a><\/p>\n<p>Grogan RH, Mitmaker EJ, Clark OH. The evolution of biomarkers in thyroid cancer-from mass screening to a personalized biosignature. Cancers (Basel). 2010 May 20;2(2):885-912. doi: 10.3390\/cancers2020885. PMID: 24281099; PMCID: PMC3835110. <a href=\"https:\/\/www.ncbi.nlm.nih.gov\/pmc\/articles\/PMC3835110\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.ncbi.nlm.nih.gov\/pmc\/articles\/PMC3835110\/<\/a><\/p>\n<\/p><\/div>\n<p><a href=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/rak-stitne-zlezde-klinicka-i-laboratorijska-dijagnostika\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Source link <\/a><br \/>\n\n Rak \u0161titne \u017elezde, klini\u010dka i laboratorijska dijagnostika<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Rak \u0161titne \u017elezde je bolest u kojoj se u tkivima \u0161titne \u017elezde formiraju maligne (kancerogene) \u0107elije. \u200bRak \u0161titne \u017elezde je&hellip;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4076,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-4075","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-oglasi-medijana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/oglasi.infooglasi.rs\/oglasi\/oglasinismedijana\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4075","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/oglasi.infooglasi.rs\/oglasi\/oglasinismedijana\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/oglasi.infooglasi.rs\/oglasi\/oglasinismedijana\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/oglasi.infooglasi.rs\/oglasi\/oglasinismedijana\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/oglasi.infooglasi.rs\/oglasi\/oglasinismedijana\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4075"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/oglasi.infooglasi.rs\/oglasi\/oglasinismedijana\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4075\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/oglasi.infooglasi.rs\/oglasi\/oglasinismedijana\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4076"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/oglasi.infooglasi.rs\/oglasi\/oglasinismedijana\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4075"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/oglasi.infooglasi.rs\/oglasi\/oglasinismedijana\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4075"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/oglasi.infooglasi.rs\/oglasi\/oglasinismedijana\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4075"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}