Ako ste 1750. godine u Parizu \u017eeljeli da znate \u0161ta se de\u0161ava u svijetu, i\u0161li biste do l\u2019arbre de Cracovie<\/em> ili Krakovskog drveta. Ovo stablo kestena je tako nazvano ne zbog povezanosti sa poljskim gradom, ve\u0107 zato \u0161to je u to vrijeme sleng izraz za la\u017ene vijesti bio \u201ckrakes\u201d, a prostor ispod njegovih grana bio je pun takvih vijesti.<\/p>\n A ipak, drvo nije privla\u010dilo samo tra\u010dare koje su tvrdile da znaju \u0161ta se de\u0161ava u hodnicima mo\u0107i jer su prislu\u0161kivali razgovore ili zavirili u privatna pisma. Tako\u0111e je privla\u010dilo pa\u017enju vlade, koja je \u017eeljela da zna kako Pari\u017eani razmi\u0161ljaju, kao i stranih sila, koje su slale agente da prikupe informacije – ili da ih podmetnu.<\/p>\n Robert Darnton, istori\u010dar sa Harvarda, osvrnuo se na tok ovih informacija u govoru koji je odr\u017eao pred Ameri\u010dkim istorijskim udru\u017eenjem na prelazu milenijuma. S obzirom na to da su novine bile pod kontrolom starog re\u017eima, ogovaranja koja su se \u0161irila pod kro\u0161njama ovog drveta poprimala su razne oblike u vidu \u201cjavne buke\u201d i pjesama koje su se pjevale u barovima, o njima se kolektivno raspravljalo u salonima i \u0161tampana su u satiri\u010dnim i klevetni\u010dkim pamfletima. Kona\u010dno, Darnton tvrdi, ove anegdote i pri\u010de doprinijele su ru\u0161enju same francuske monarhije.<\/p>\n Krajnji rezultat toga je naravno bio su\u0161tinski doprinos Francuske revolucije demokratiji.<\/p>\n Ali sada smo ovde, mi koji \u017eivimo u liberalno-demokratskim dr\u017eavama koje se za svoj dalji opstanak oslanjaju na obrazovanu, anga\u017eovanu populaciju, suo\u010davaju\u0107i se sa \u201ckrakovskim drvetom\u201d 21. vijeka. Sa tom razlikom \u0161to je ovo drvo sveprisutno, znatno br\u017ee i mo\u0107nije. Dok bira\u010di \u0161irom svijeta prolaze kroz najve\u0107u izbornu godinu u istoriji, sve vi\u0161e se pitam: mo\u017ee li demokratija pre\u017eivjeti dru\u0161tvene medije?<\/p>\n David Kolon, francuski istori\u010dar koji se specijalizovao za propagandu i masovnu manipulaciju, tvrdi da mada propaganda sama po sebi nije ni\u0161ta novo, novi su \u0161irenje internetom i globalni razmjeri koje joj omogu\u0107avaju dru\u0161tveni mediji, zajedno sa padom povjerenja u filtere (odnosno institucionalne medije).<\/p>\n Postoji trojstvo faktora koji djeluju i koji \u0107e se vjerovatno pogor\u0161ati, a svi se me\u0111usobno podsti\u010du.<\/p>\n
<\/p>\n Ukoliko oslabite istinu i stvorite la\u017ene alternative, na duge staze vi slabite sposobnost gra\u0111ana da prave razliku izme\u0111u onoga \u0161to je stvarno i onoga \u0161to nije, a demokratija postaje nemogu\u0107a, kazao je francuski istori\u010dar David Kolon<\/p>\n
\n<\/p><\/blockquote>\n Prvi, i vjerovatno ni najmanje iznena\u0111uju\u0107i za ve\u0107inu, su la\u017ene vijesti. Nedavni uspon vje\u0161ta\u010dke inteligencije (AI) u\u010dinio je opipljivom budu\u0107nost la\u017enih snimaka politi\u010dara koji govore ne\u0161to \u0161to zapravo nijesu rekli (ili naravno pape odjevenog u ne\u0161to \u0161to nikada nije obukao) i deepfake <\/em>pornografije \u010dija su meta slavne li\u010dnosti poput Tejlor Svift. Me\u0111utim bi\u0107e jo\u0161 gore. Francuski gejmerski studio Drama nedavno je objavio snimak iz svoje video-igrice \u201cUnrecord\u201d, a koji izgleda kao stvarni snimak sa body-kamere. Procijenite sami.<\/p>\n Do\u0107i do smislenog zajedni\u010dkog stava o konfliktima koji se trenutno de\u0161avaju samo po sebi je dovoljno je te\u0161ko.<\/p>\n \u0160ta \u0107e se dogoditi u eri, koja je odmah iza ugla, kada tokom globalnih kriza ljudi budu bombardovani snimcima napada koje je generisala AI, napada koji se nijesu dogodili i kada se na\u0111u pod pritiskom da reaguju u realnom vremenu? Teorije zavjere \u0107e jo\u0161 vi\u0161e bujati, poput onih koje su se pojavile nakon sumnjive smrti Alekseja Navaljnog, tvrde\u0107i da je ubijen od strane zapadnih obavje\u0161tajnih agencija ili \u010dak da je bio agent Kremlja. Pojedini ljudi \u0107e povjerovati u sve, uklju\u010duju\u0107i i la\u017e, a drugi ne\u0107e vjerovati ni u \u0161to, uklju\u010duju\u0107i istinu.<\/p>\n Drugo, uspon takozvanih \u201cnjuzfluensera\u201d dodatno lomi na\u0161u zajedni\u010dku informacionu realnost – a da toga ponekad nijesmo svjesni. Na primjer, koliko od gotovo 500.000 pratilaca naloga Breakthrough News na TikToku zna da je to jedan od nekoliko naloga na dru\u0161tvenim medijima povezanih s ameri\u010dkim milijarderom Nevilom Rojem Singamom, \u010dije je navodno promovisanje interesa Kremlja i Pekinga bilo je temeljno opisano u detaljnim analizama objavljenim u \u201cNjujork tajmsu\u201d i \u201cDejli bistu\u201d<\/p>\n To nije samo problem sa TikTokom: Jutjub kanal Rasela Brenda ima preko 6,8 miliona pretplatnika sa njegovim prepoznatljivim konceptom \u201csamo pitam, \u010dovje\u010de\u201d u kojem spaja informacije sa sumnjivim tvrdnjama zbog kojih gledaoci istovremeno sti\u010du utisak da je do istine nemogu\u0107e do\u0107i, ali i da postoji istina koju \u201coni\u201d kriju od vas. (Da, skoro sedam miliona ljudi neobja\u0161njivo smatra Rasela Brenda dobrim izvorom geopoliti\u010dkih analiza).<\/p>\n
<\/p>\n Za dr\u017eavne aktere kao \u0161to su Rusija, Kina i Iran svrha \u0161irenja dezinformacija nije toliko da ubijede zapadnu javnost da povjeruje u ne\u0161to odre\u0111eno, koliko da podrije njihovo povjerenje u sve<\/p>\n
\n<\/p><\/blockquote>\n Ovi trendovi su sami po sebi destruktivni, ma\u0111utim kako Peter Pomerancov navodi u njegovoj knjizi iz 2019. \u201cOvo nije propaganda\u201d, tre\u0107a strijela koja cilja u srce demokratije je \u010dinjenica da ih autoritarni re\u017eimi aktivno koriste i podsti\u010du u sveprisutnom informacionom ratu. To \u010desto uklju\u010duje manipulaciju du\u017e tanke linije stvari koje zvu\u010de donekle mogu\u0107e, ali ipak nijesu, poput nedavne dezinformacije koju je plasirao Kremlj da su francuski \u201cpla\u0107enici\u201d ubijeni u Ukrajini.<\/p>\n Pro\u0161le nedjelje, francuska digitalna kontraobavje\u0161tajna agencija, Viginum, otkrila je veliku rusku propagandnu mre\u017eu po imenu \u201cPortal Kombat\u201d, \u010dija je meta bila Zapadna Evropa.<\/p>\n Za dr\u017eavne aktere kao \u0161to su Rusija, Kina i Iran svrha ovih operacija nije toliko da ubijede zapadnu javnost da povjeruje u ne\u0161to odre\u0111eno, koliko da podrije njihovo povjerenje u sve.<\/p>\n \u201cUkoliko oslabite istinu i stvorite la\u017ene alternative, na duge staze vi slabite sposobnost gra\u0111ana da prave razliku izme\u0111u onoga \u0161to je stvarno i onoga \u0161to nije, a demokratija postaje nemogu\u0107a\u201d, kazao je Kolon. A krajnji ishod je naravno to da u tom prostoru op\u0161teg gubitka povjerenja, nevjerice i neznanja kome da vjerujete, sve vi\u0161e ljudi se okre\u0107e sna\u017enoj ruci atoritarizma.<\/p>\n Evo nas, suo\u010deni sa svijetom ogromne kompleksnosti, kognitivno obu\u010deni za trenutnu dostupnost na zahtjev, o\u010dekuje se da imamo i dijelimo mi\u0161ljenja o svemu i razbijeni smo na informativne silose, jer filter – u vrijeme kada je najpotrebniji – vi\u0161e ne mo\u017ee efikasno da funkcioni\u0161e. Klasi\u010dni mediji su daleko od savr\u0161enstva, ali kada pogrije\u0161e oni objave i ispravku. Da li iko o\u010dekuje isto od Rasela Brenda? Nismo \u010dak do\u0161li ni do sredine ove mra\u010dne \u0161ume, \u0161ta da radimo?<\/p>\n Autoritarne dr\u017eave imaju rje\u0161enje: strogu kontrolu nad izolovanim internet prostorima. Me\u0111utim za liberalne demokratije, kineski model bi predstavljao \u201cuni\u0161tavanje sela da bi se selo spasilo\u201d. A pored toga, zapadna javnost je svjesna cenzure, a svaki pristup koji se oslanja na kontrolu vjerovatno \u0107e biti kontraproduktivan.<\/p>\n A \u0161ta je sa potpunim napu\u0161tanjem dru\u0161tvenih medija? Prije nekoliko mjeseci sam iznerviran napustio X (nekada poznat kao Tviter), ali kada sam to kazao Davidu Kolonu on je zastao, pogledao me pravo u o\u010di i rekao: \u201cNije trebalo to da u\u010dini\u0161\u201d. Sa aspekta kvaliteta mog \u017eivota ne mogu re\u0107i da \u017ealim zbog te odluke, ali mogu\u0107e da je bila sebi\u010dna. Kolonov stav je bio da sam odlaskom, odustao od svoje \u0161ire dru\u0161tvene odgovornosti da ne dozvolim da dezinformacije pobijede.<\/p>\n Zapravo, pojedini ljudi, poput Elike le Bon, iranske pravnice ro\u0111ene u Britaniji koja se \u0161kolovala u SAD, donijeli su potpuno suprotnu odluku. Oni su svoje prisustvo na dru\u0161tvenim medijima posvetili suprotstavljanju dr\u017eavnim kampanjama \u0161irenja dezinformacija. U slu\u010daju Le Bon, ona se bori protiv onoga \u0161to opisuje kao neumorni pljusak dezinformacija i propagande o Bliskom istoku koji na razne na\u010dine poti\u010de od Irana.<\/p>\n Kada sam je pitao da iz svojih li\u010dnih iskustava borbe protiv odre\u0111enih dezinformacija prona\u0111e \u0161ire na\u010dine za imunizaciju ljudi, ona je ukazala na razlog za\u0161to institucionalni mediji zaostaju.<\/p>\n \u201cZa mnoge, njihova \u201cbezli\u010dnost\u201d je razlog za\u0161to imaju manje povjerenje u njih. \u201cVidite\u201d, kazala je ona u na\u0161em onlajn razgovoru, \u201c\u010dinjenica da sada vidim va\u0161e lice i znam ko ste doprinosi kredibilitetu onoga \u0161to govorite\u201d.<\/p>\n Kolon se tako\u0111e fokusirao na ja\u010danje povjerenja u medije kao rje\u0161enje, posebno spominju\u0107i Inicijativu za povjerenje u novinarstvo, koja bi, poput oznake za organske proizvode, identifikovala medijske organizacije koje se pridr\u017eavaju odre\u0111enog seta novinarskih praksi. To bi moglo biti korisno za one koji \u017eele da vjeruju, ali nijesu sigurni kome da vjeruju – ali \u0161ta je sa onima \u010diji je op\u0161ti skepticizam ve\u0107 previ\u0161e duboko ukorijenjen?<\/p>\n Moram da priznam da transparetnost i oznake djeluju nedovoljno imaju\u0107i u vidu sa \u010dim se suo\u010davamo, i \u0161ta predstoji. Da parafraziram italijanskog mislioca Antonija Gram\u0161ija, postoje mnogi razlozi da se prepustimo pesimizmu intelekta. Da se to ne bi dogodilo, potrebni su nam ogromni napori da njegujemo optimizam volje.<\/p>\n Prevod: N.B.<\/em><\/strong><\/p>\n <\/p>\n \t\t\t\t\t\t\tVijesti<\/span>![\"Deepfake\"](\"https:\/\/www.vijesti.me\/data\/images\/2024\/02\/25\/16\/5550676_2365643_ff.jpg?ver=1708873351\"\/)
\n<\/figure>\n![\"Tejlor](\"https:\/\/www.vijesti.me\/data\/images\/2024\/02\/25\/16\/5550677_2365641_ff.jpg?ver=1708873417\"\/)
\n<\/figure>\nTekst je preuzet iz \u201cGardijana\u201d<\/em><\/h4>\n
![](\"https:\/\/www.vijesti.me\/resources\/images\/logo_blue.png\"\/){kind=logo}
\n\t\t\t\t\t\t \n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n
\n\t\t\t\t\t\t<\/span><\/p><\/div>\n