22.06.2025. 18:14h<\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/p>\n<\/p><\/div>\nOdluka ameri\u010dkog predsjednika Donalda Trampa o pokretanju napada na Iran predstavlja ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i opasnost i priliku: napadi su pogodili strate\u0161kog partnera Moskve, ali bi mogli otvoriti potencijalna vrata za diplomatsku relevantnost Rusije.<\/p>\n
Nakon ameri\u010dkih napada na klju\u010dne \u010dvorove iranskog nuklearnog kompleksa, Teheran se okre\u0107e Moskvi. Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arag\u010di najavio je u nedjelju da \u0107e u ponedjeljak otputovati u Rusiju na konsultacije s Putinom.<\/p>\n
Govore\u0107i na konferenciji za novinare na marginama sastanka Organizacije islamske saradnje u Istanbulu, Arag\u010di je rekao da \u0107e odr\u017eati “ozbiljne konsultacije s ruskim predsjednikom” o eskalaciji sukoba u koji su sada direktno uvu\u010dene Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave (SAD).<\/p>\n
To nije iznena\u0111enje.<\/p>\n
Iran i Rusija produbili su veze posljednjih mjeseci, a dvije zemlje sklopile su sporazum o strate\u0161kom partnerstvu tokom posjete iranskog predsjednika Masuda Peze\u0161kiana Kremlju u januaru.<\/p>\n
\u010cini se da je Arag\u010dijeva posjeta ve\u0107 bila u pripremi: Andrea Mi\u010del iz NBC njuza rekla je u petak da joj je iranski ministar vanjskih poslova rekao da \u0107e otputovati u Moskvu.<\/p>\n
Slu\u017ebena reakcija ruskog Ministarstva vanjskih poslova na ameri\u010dke napade na Iran bila je nedvosmislena osuda.<\/p>\n
U izjavi objavljenoj danas, rusko Ministarstvo vanjskih poslova reklo je da Moskva “odlu\u010dno osu\u0111uje” ameri\u010dke napade na iranska nuklearna postrojenja, rekav\u0161i da “neodgovorna odluka o podvrgavanju teritorija suverene dr\u017eave raketnim i bomba\u0161kim napadima, bez obzira na argumente koji je okru\u017euju, grubo kr\u0161i me\u0111unarodno pravo, Povelju Ujedinjenih nacija (UN) i rezolucije Savjeta bezbjednosti UN, koje su prethodno takve akcije nedvosmisleno klasifikovale kao neprihvatljive.”<\/p>\n
Sna\u017ene rije\u010di, uprkos jasnoj ironiji: Jedan aspekt partnerstva Moskve s Teheranom bio je prenos tehnologije izrade dronova koja je omogu\u0107ila ruskoj vojsci da nastavi bombardovanje ukrajinskih gradova.<\/p>\n
Ali strate\u0161ko partnerstvo Irana i Rusije nije pakt o me\u0111usobnoj odbrani. Ruska vlada tako\u0111e je posljednjih sedmica jasno dala do znanja da je sporazum o partnerstvu ne obvezuje da stane u odbranu Irana ako bude napadnut.<\/p>\n
A u svojim najnovijim javnim komentarima o izraelsko-iranskom sukobu, Putin je zauzeo donekle odmjeren ton.<\/p>\n
U govoru na plenarnoj sjednici 28. Me\u0111unarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu u petak, Putin se osvrnuo na Teheranovo “legitimno pravo” da sprovodi oboga\u0107ivanje urana za civilni razvoj nuklearne energije, ali je kimnuo glavom na ono \u0161to je nazvao “bezbjednosnim brigama Izraela” zbog iranskih nuklearnih ambicija.<\/p>\n
Ruski predsjednik je tako\u0111e predlo\u017eio \u2013 s pomalo okoli\u0161anja – da bi Rusija mogla igrati posredni\u010dku ulogu u okon\u010danju sukoba.<\/p>\n
“Iznijeli smo svoj stav objema stranama, Kao \u0161to znate, odr\u017eavamo kontakt s Izraelom, kao i s na\u0161im prijateljima u Iranu. Imamo odre\u0111ene predloge koji uklju\u010duju Rusiju. Moram naglasiti da se nipo\u0161to ne pozicioniramo kao posrednici. Mi samo iznosimo ideje”, rekao je Putin.<\/p>\n
Uo\u010di izraelskog pokretanja iznenadne vazdu\u0161ne kampanje protiv Irana 13. juna, ruske diplomate ve\u0107 su iznijele jedan konkretan predlog: Da Rusija preuzme iranski nuklearni materijal za proizvodnju reaktorskog goriva.<\/p>\n
Ruski diplomatski uticaj na Iran bio je va\u017ena karta u Putinovim rukama. Rusija je bila jedna od potpisnica Zajedni\u010dkog sveobuhvatnog akcionog plana (JCPOA), sporazuma iz 2015. godine o ograni\u010davanju iranskih nuklearnih ambicija.<\/p>\n
Iako je Rusija sve vi\u0161e izolovana od Zapada od aneksije Krima 2014. i naknadne potpune invazije na Ukrajinu 2022. godine, uticaj Moskve na Teheran \u010desto se smatra klju\u010dem svakog sporazuma s Iranom.<\/p>\n
U komentaru objavljenom prije ameri\u010dkih napada na Iran, Andrej Kortunov iz Vladinog ruskog Savjeta za me\u0111unarodne poslove rekao je da bi rusko strate\u0161ko partnerstvo s Iranom potencijalno moglo dati Rusiji mogu\u0107nost da igra ulogu “nepristrasnog posrednika” za rje\u0161avanje ili smirivanje sukoba.<\/p>\n
“Na taj na\u010din, Moskva bi oja\u010dala svoj uticaj u regiji nakon pada sirijskog re\u017eima Ba\u0161ara al-Assada” pro\u0161le godine. Me\u0111utim, kontinuirana eskalacija popra\u0107ena je ozbiljnim rizicima i potencijalnim tro\u0161kovima za Moskvu. \u010cinjenica ostaje: Rusija nije uspjela sprije\u010diti masovni izraelski napad na dr\u017eavu s kojom je prije samo pet mjeseci potpisala sveobuhvatni sporazum o strate\u0161kom partnerstvu. Moskva o\u010dito nije spremna, osim politi\u010dkih izjava kojima osu\u0111uje izraelske postupke, pru\u017eiti Iranu i vojnu pomo\u0107”, napisao je Kortunov.<\/p>\n
Mnogo se toga promijenilo od potpisivanja JCPOA-e: Trump se povukao iz iranskog nuklearnog sporazuma 2018. godine.<\/p>\n
Iran je odgovorio pro\u0161irenjem svog programa oboga\u0107ivanja uranijuma; a slom Asadovog re\u017eima, klijenta i Rusije i Irana, te izraelsko odrubljivanje glave Hezbolaha nanijeli su iscrpljuju\u0107i udarac iranskoj takozvanoj “osi otpora”.<\/p>\n
Sukob na Bliskom istoku sada se razvija jo\u0161 br\u017ee nakon izravne ameri\u010dke vojne intervencije. Rusija je sada na manje sigurnim ekonomskim temeljima \u2013 ruski ministar privrednog razvoja Maksim Re\u0161etnikov rekao je pro\u0161le sedmice da je ruska privreda na rubu recesije \u2013 iako bi spiralna kriza na Bliskom istoku mogla podi\u0107i cijene nafte, temelj ruske ekonomske mo\u0107i.<\/p>\n
Govore\u0107i pro\u0161le sedmice u Sankt Peterburgu, Putin je citirao Marka Tvena kada su ga pitali o uticaju rata u Ukrajini na rusku privredu, rekav\u0161i:<\/p>\n
“Kao \u0161to je jedan poznati pisac jednom rekao: ‘Izvje\u0161taji o mojoj smrti su uveliko pretjerani.'”<\/p>\n
Ali taj rat se nastavlja nesmanjenom snagom, uz visoku ljudsku i ekonomsku cijenu za Rusiju. S obzirom na to da se SAD direktno vojno mije\u0161a u Iranu, nije jasno ho\u0107e li Putin i dalje u\u017eivati istu geopoliti\u010dku prednost koju je imao u pro\u0161losti.<\/p>\n
<\/p>\n\n\t\t\t\t\t\t
![](\"https:\/\/www.vijesti.me\/resources\/images\/logo_blue.png\"\/)
\n\t\t\t\t\t\t \n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n
\t\t\t\t\t\t\tVijesti<\/span>
\n\t\t\t\t\t\t<\/span><\/p><\/div>\n
![\"Peze\u0161kijan](\"https:\/\/www.vijesti.me\/data\/images\/2025\/06\/22\/18\/5654661_20250613t111953z-159689182-rc2qbcahhsvo-rtrmadp-3-irannuclearrussia_ls-s.jpg\")
![\"Radio](\"https:\/\/www.vijesti.me\/data\/images\/2019\/01\/03\/00\/175717_radio-slobodna-evropa_ab16dd77478e7a0664216f77f920bc1f25a4e8b2_sq-xs.jpg\")