{"id":6066,"date":"2024-08-05T05:06:25","date_gmt":"2024-08-05T03:06:25","guid":{"rendered":"https:\/\/oglasi.infooglasi.rs\/oglasi\/oglasismederevskapalanka\/rak-pluca-beo-lab-laboratorije-oglasi-smederevska-palanka\/"},"modified":"2024-08-05T05:06:25","modified_gmt":"2024-08-05T03:06:25","slug":"rak-pluca-beo-lab-laboratorije-oglasi-smederevska-palanka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/oglasi.infooglasi.rs\/oglasi\/oglasismederevskapalanka\/rak-pluca-beo-lab-laboratorije-oglasi-smederevska-palanka\/","title":{"rendered":"Rak plu\u0107a &#8211; Beo-lab laboratorije &#8211; OGLASI SMEDEREVSKA PALANKA"},"content":{"rendered":"<p><\/p>\n<div>\n<p>Rak plu\u0107a je bolest koja je uzrokovana nekontrolisanom deobom \u0107elija u plu\u0107ima. Ove \u0107elije koje se nekontrolisano dele stvaraju mase \u0107elija ili tumore tkiva koji na kraju spre\u010davaju va\u0161e organe da rade kako bi trebalo. Rak plu\u0107a obi\u010dno po\u010dinje u disajnim putevima (bronhijama ili bronhiolama) ili malim vazdu\u0161nim kesama (alveolama).<\/p>\n<p>U tekstu koji je za vas pripremila Dr Sci Sanja Pekovi\u0107, nau\u010dni savetnik, profesor po pozivu na Biolo\u0161kom i Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, dobi\u0107ete odgovore na pitanja \u0161ta je rak plu\u0107a, kolika je njegova u\u010destalost u svetu i kod nas i kolika je smrtnost, koji su tipovi i podtipovi, a koji stadijumi\u00a0 karcinoma plu\u0107a i u skladu sa tim kakve su prognoze za pre\u017eivljavanje.<\/p>\n<p>U ovom tekstu sazna\u0107ete:<\/p>\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>\u0160ta je rak plu\u0107a?<\/strong><\/h2>\n<p>Rak plu\u0107a je bolest za koju je karakteristi\u010dan nekontrolisan rast \u0107elija u tkivima plu\u0107a. Obi\u010dno po\u010dinje u \u0107elijama koje obla\u017eu bronhije. Rak plu\u0107a nije zarazna bolest i ne mo\u017ee da se prenese sa \u010doveka na \u010doveka.<\/p>\n<p>Tumori plu\u0107a mogu biti maligni (zlo\u0107udni) i benigni (dobro\u0107udni). Rak plu\u0107a, koji je poznat i pod nazivom karcinom plu\u0107a, je zlo\u0107udni tumor. Zlo\u0107udni tumori sastoje se od patolo\u0161ki izmenjenih \u0107elija koje mogu da se \u0161ire i van mesta na kome su nastale. Ukoliko se tumor ne le\u010di na vreme, mo\u017ee da napadne i uni\u0161ti okolno tkivo. Ponekad se tumorske \u0107elije putem krvnih ili limfnih sudova pro\u0161ire sa mesta primarnog tumora, dolaze\u0107i tako do drugih tkiva i organa, gde svojom daljom deobom stvaraju novi tumor, koji se naziva metastaza.<\/p>\n<h2 class=\"wp-block-heading\" id=\"Vrste-raka-plu\u0107a-(tipovi-i-podtipovi-karcinoma-plu\u0107a)\"><strong>Vrste raka plu\u0107a (tipovi i podtipovi karcinoma plu\u0107a)<\/strong><\/h2>\n<p>Rak koji po\u010dinje u plu\u0107ima naziva se <strong>primarni rak plu\u0107a<\/strong>. Rak koji se \u0161iri na plu\u0107a sa drugog mesta u telu poznat je kao <strong>sekundarni rak plu\u0107a<\/strong>.<\/p>\n<p>Po histolo\u0161koj gra\u0111i, postoje <strong>dva glavna oblika primarnog karcinoma plu\u0107a<\/strong> koji su klasifikovani prema vrsti \u0107elija u kojima rak po\u010dinje da raste:<\/p>\n<p><strong>Ne-mikrocelularni (nesitno\u0107elijski) karcinom plu\u0107a<\/strong> ili <strong>karcinom plu\u0107a ne-malih \u0107elija<\/strong> (engl. Non-Small-Cell Lung Cancer, <strong>NSCLC<\/strong>)\u00a0 \u2013 naj\u010de\u0161\u0107i oblik, koji \u010dini oko 80 do 85 od 100 slu\u010dajeva. Raste i \u0161iri se sporije od sito\u0107elijskog karcinoma plu\u0107a.Tri glavna podtipa nemikrocelularnog karcinoma plu\u0107a nazvane su prema tipu \u0107elija u tumoru.<\/p>\n<p><strong>Adenokarcinom<\/strong> je naju\u010destaliji oblik raka plu\u0107a. Skoro 40% slu\u010dajeva raka plu\u0107a su adenokarcinomi, koji obi\u010dno nastaju u perifernom plu\u0107nom tkivu, du\u017e spolja\u0161njih delova plu\u0107a. Ve\u0107ina slu\u010dajeva adenokarcinoma se javlja kod pu\u0161a\u010da ili biv\u0161ih pu\u0161a\u010da; mada se javlja i kod ljudi koji su tokom svog \u017eivota popu\u0161ili manje od 100 cigareta (\u201cnepu\u0161a\u010di\u201d). Podtip adenokarcinoma, <strong>bronhioloalveolarni karcinom<\/strong>, je naju\u010destaliji kod nepu\u0161a\u010da \u017eenskog pola i mo\u017ee imati bolji i dugoro\u010dniji opstanak. Adenokarcinom je \u010de\u0161\u0107i kod \u017eena nego kod mu\u0161karaca, a ve\u0107a je verovatno\u0107a nego kod drugih vrsta raka plu\u0107a da \u0107e se pojaviti kod mla\u0111ih ljudi.<\/p>\n<p><strong>Makrocelularni karcinom plu\u0107a ili karcinom velikih \u0107elija <\/strong>(nediferencirani). Oko 9% raka plu\u0107a su makrocelularni karcinomi. Ime su dobili po tome jer su \u0107elije raka velike, abnormalnog izgleda, sa prekomernom citoplazmom, velikim jedrom i upadljivim jedarcima. Karcinom velikih \u0107elija mo\u017ee da se pojavi u bilo kom delu plu\u0107a. Ima tendenciju da brzo raste i \u0161iri se, \u0161to mo\u017ee da ote\u017ea le\u010denje. Podtip karcinoma velikih \u0107elija, poznat kao <strong>neuroendokrini karcinom velikih \u0107elija<\/strong> (engl. large cell neuroendocrine carcinoma, LCNEC), je brzorastu\u0107i rak koji je veoma sli\u010dan karcinomu malih \u0107elija plu\u0107a.<\/p>\n<p><strong>Karcinom skvamoznih \u0107elija<\/strong>,se tako\u0111e naziva <strong>epidermoidni karcinom<\/strong>. Po\u010dinje u skvamoznim \u0107elijama, koje su ravne \u0107elije koje obla\u017eu unutra\u0161njost disajnih puteva u plu\u0107ima. \u010cesto su povezani sa istorijom pu\u0161enja i obi\u010dno se nalaze u centralnom delu plu\u0107a, u blizini glavnog disajnog puta (bronhija).<\/p>\n<p>Nekoliko drugih podtipova NSCLC, kao \u0161to su <strong>adenoskvamozni karcinom i sarkomatoidni karcinom<\/strong>, su mnogo re\u0111i.<\/p>\n<p><strong>Mikrocelularni (sitno\u0107elijski) karcinom plu\u0107a<\/strong> ili <strong>karcinom plu\u0107a malih \u0107elija<\/strong> (engl. Small-Cell Lung Cancer, <strong>SCLC<\/strong>) \u2013 manje je \u010dest oblik, koji se javlja u oko 15% \u2013 20% od ukupnog broja tumora plu\u0107a. Kod\u00a0mikrocelularnog karcinoma plu\u0107a\u00a0\u0107elije sadr\u017ee guste neurosekretorne granule (vezikule\u00a0koje sadr\u017ee neuroednokrine <a href=\"https:\/\/sr.wikipedia.org\/wiki\/%D0%A5%D0%BE%D1%80%D0%BC%D0%BE%D0%BD\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">hormone<\/a>). Ve\u0107ina slu\u010dajeva nastaje u velikim disajnim putevima (primarne i sekundarne bronhije). Obi\u010dno se \u0161iri br\u017ee od karcinoma ne-malih \u0107elija plu\u0107a (60% do 70% slu\u010dajeva ima metastaze ve\u0107 prilikom javljanja). Po svojoj prirodi\u00a0sitno\u0107elijski\u00a0su mnogo agresivniji tip tumora i imaju znatno ni\u017eu stopu pre\u017eivljvanja. Smatra se sistemskom bole\u0161\u0107u, koja u momentu postavljanja dijagnoze, ve\u0107 ima\u00a0udaljene metastaze.\u00a0<\/p>\n<p>Postoje dva razli\u010dita tipa sitno\u0107elijskog karcinoma plu\u0107a:<\/p>\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Karcinom malih \u0107elija<\/strong><\/li>\n<li><strong>Kombinovani karcinom malih \u0107elija<\/strong>.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Osnovni oblik le\u010denja ovog tipa raka plu\u0107a je<a href=\"https:\/\/www.stetoskop.info\/metode-u-medicini\/hemoterapija-terapija-komponentama-krvi\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><strong>\u00a0hemoterapija<\/strong><\/a>, pri \u010demu oboleli uglavnom odli\u010dno reaguju na<strong>\u00a0hemio<\/strong>\u00a0i\u00a0<strong>radioterapiju<\/strong>, zbog toga \u0161to je<strong>\u00a0mikrocelularni karcinom bronha<\/strong>\u00a0<strong>visokomalignog potencijala<\/strong>. Vrlo brzo mo\u017ee da do\u0111e i do kompletnog odgovora na terapiju, ali se, na \u017ealost, vrlo brzo razvija i relaps. <strong>Skoro svi slu\u010dajevi sitno\u0107elijskog raka plu\u0107a posledica su pu\u0161enja cigareta<\/strong>.<\/p>\n<p><strong>Drugi (manje uobi\u010dajeni) tipovi kancera plu\u0107a<\/strong><\/p>\n<p>Uz glavne vrste raka plu\u0107a, u plu\u0107ima se mogu razviti i drugi tumori.<\/p>\n<p><strong>Karcinoidni tumori plu\u0107a<\/strong>. \u010cine manje od 5% tumora plu\u0107a. Ve\u0107ina ih raste sporo. Karcinoidni tumori su retki karcinomi koji se naj\u010de\u0161\u0107e javljaju u \u017eelucu ili crevima. Me\u0111utim, ponekad po\u010dinju i u plu\u0107ima i mogu se klasifikovati kao <strong>tipi\u010dni <\/strong>ili <strong>atipi\u010dni<\/strong>. <strong>Tipi\u010dni karcinoidi<\/strong> rastu sporo i ne \u0161ire se \u010desto izvan plu\u0107a. Devet od 10 karcinoida plu\u0107a su tipi\u010dni karcinoidi. <strong>Atipi\u010dni karcinoidi<\/strong> rastu br\u017ee i malo je verovatno da \u0107e se \u0161iriti izvan pl\u0107a. Karcinoidni tumori se tako\u0111e ponekad kategori\u0161u prema tome gde po\u010dinju u plu\u0107ima: <strong>Centralni karcinoidi<\/strong> se formiraju u bronhijama, koje su veliki disajni putevi blizu centra plu\u0107a. Ve\u0107ina karcinoidnih tumora plu\u0107a po\u010dinje upravo tamo. <strong>Periferni karcinoidi<\/strong> se razvijaju u manjim disajnim putevima, na ivicama plu\u0107a i oni su skoro uvek tipi\u010dni karcinoidi.<\/p>\n<p>Drugi tipovi tumora plu\u0107a, kao \u0161to su <strong>adenoidni cisti\u010dni karcinomi, limfomi i sarkomi,<\/strong> kao i <strong>benigni tumori plu\u0107a<\/strong> kao \u0161to su <strong>hamartomi<\/strong>, su retki. Oni se tretiraju druga\u010dije od \u010de\u0161\u0107ih karcinoma plu\u0107a.<\/p>\n<p><strong>Rak koji se \u0161iri na plu\u0107a (metastatski karcinom)<\/strong>. Rak koji po\u010dinje u drugim organima (kao \u0161to su dojka, pankreas, bubrezi, be\u0161ika, debelo crevo, prostata ili ko\u017ea) ponekad se mo\u017ee pro\u0161iriti (metastazirati) na plu\u0107a, ali to nisu karcinomi plu\u0107a. Na primer, rak koji po\u010dinje u dojci i \u0161iri se na plu\u0107a je i dalje rak dojke, a ne rak plu\u0107a. Le\u010denje metastatskog karcinoma u plu\u0107ima zasniva se na tome gde je po\u010deo (gde je primarno mesto raka).<\/p>\n<p><strong>Medijastinalni tumori <\/strong>su retki karcinomi\u00a0koji se razvijaju u medijastinumu, predelu grudnog ko\u0161a koji razdvaja plu\u0107a. Mogu da budu benigni ili kancerogeni, formiraju\u0107i se iz bilo kog tkiva, koje postoji ili prolazi kroz grudnu \u0161upljinu. Ve\u0107ina tumora medijastinuma kod dece je benigna, dok su kod odraslih ve\u0107inom kancerogeni.<\/p>\n<h2 class=\"wp-block-heading\" id=\"Prevalenca-raka-plu\u0107a\"><strong>Prevalenca raka plu\u0107a<\/strong><\/h2>\n<p>Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije (SZO) i Me\u0111unarodne agencije za istra\u017eivanje raka, karcinom plu\u0107a je naj\u010de\u0161\u0107e dijagnostikovani maligni tumor u svetu.<\/p>\n<p>To je naj\u010de\u0161\u0107i rak kod mu\u0161karaca i drugi naj\u010de\u0161\u0107i rak kod \u017eena. Prema procenama Svetske zdravstvene organizacije (SZO) i Me\u0111unarodne agencije za istra\u017eivanje raka za 2022. godinu, broj obolelih od malignih bolesti u svetu porastao je na gotovo 20 miliona ljudi i registrovano je 9.7 miliona smrtnih slu\u010dajeva od svih lokalizacija malignih tumora. Prema podacima ovih organizacija <strong>rak plu\u0107a je bio naj\u010de\u0161\u0107e dijagnostikovani maligni tumor<\/strong>. Registrovano je 2.480.675 novih slu\u010dajeva raka plu\u0107a u 2022. god (12.4 % od svih novih slu\u010dajeva raka ). <strong>Rak plu\u0107a je<\/strong> bio uzrok 18.7 % (1.8 miliona smrtnih slu\u010dajeva) od svih smrtnih slu\u010dajeva od raka kod oba pola \u0161to ga \u010dini <strong>naj\u010de\u0161\u0107im uzrokom umiranja od malignih bolesti u svetu<\/strong>. Procene Ameri\u010dkog dru\u0161tva za rak je da se u SAD za 2024.godini o\u010dekuje da \u0107e rak plu\u0107a biti daleko vode\u0107i uzrok smrti od raka, odnosno, da \u0107e oko 1 od 5 svih smrtnih slu\u010dajeva od raka biti posledica raka plu\u0107a. <strong>Svake godine vi\u0161e ljudi umre od raka plu\u0107a nego od raka debelog creva, dojke i prostate zajedno.<\/strong><\/p>\n<p>Sve u svemu, <strong>\u0161ansa da \u0107e mu\u0161karac razviti rak plu\u0107a tokom svog \u017eivota je oko 1 od 16; za \u017eenu, rizik je oko 1 od 17<\/strong>. Ovi brojevi uklju\u010duju i ljude koji pu\u0161e i one koji ne pu\u0161e. Za ljude koji pu\u0161e rizik je mnogo ve\u0107i, dok je za one koji ne pu\u0161e rizik manji.<\/p>\n<p>Statisti\u010dki podaci o pre\u017eivljavanju kod ljudi sa rakom plu\u0107a variraju u zavisnosti od vrste raka plu\u0107a, stadijuma (razmera) raka, kada je dijagnostikovan i drugih faktora.<\/p>\n<p>Epid\u0435mi\u043el\u043e\u0161ka istra\u017eivanja Institut\u0430 z\u0430 \u0458\u0430vn\u043e zdr\u0430vlj\u0435 Srbi\u0458\u0435 \u201eDr Mil\u0430n \u0408\u043ev\u0430n\u043evi\u0107 B\u0430tut\u201d, ukazuju na to d\u0430 \u0458\u0435 u Srbiji t\u043e\u043a\u043em 2022. g\u043edin\u0435 \u043e\u043a\u043e 6500 \u043es\u043eb\u0430 \u043eb\u0430 p\u043el\u0430 \u043eb\u043el\u0435l\u043e \u043ed m\u0430lignih tum\u043er\u0430 br\u043enh\u0430 i plu\u0107\u0430, d\u043e\u043a \u0458\u0435 s\u043a\u043er\u043e 4500 \u043es\u043eb\u0430 ist\u0435 g\u043edin\u0435 pr\u0435minul\u043e \u043ed ov\u0435 m\u0430lign\u0435 b\u043el\u0435sti. St\u043ep\u0435 \u043eb\u043el\u0435v\u0430nj\u0430 u n\u0430\u0161\u043e\u0458 z\u0435mlji su vis\u043e\u043a\u0435, g\u043et\u043ev\u043e z\u0430 1.5 put\u0430 su v\u0435\u0107\u0435 u \u043edn\u043esu n\u0430 \u0435vr\u043eps\u043a\u0435 st\u043ep\u0435, \u0430li \u0161t\u043e s\u0435 ti\u010d\u0435 st\u043ep\u0430 umir\u0430nj\u0430 \u043en\u0435 s\u0435 dr\u017e\u0435 n\u0430 \u043edr\u0435\u0111\u0435n\u043em \u0435vr\u043eps\u043a\u043em niv\u043eu i izn\u043es\u0435 vi\u0161\u0435 \u043ed 25 n\u0430 100.000. Jedna skora\u0161nja studija (iz 2022. god.) grupe na\u0161ih epidemiologa je pokazala da je u Srbiji kancer plu\u0107a bio drugi naj\u010de\u0161\u0107i rak kod \u017eena (10.5%) posle raka dojke sa standardizovanom stopom incidencije od 22.4\/100.000, i naj\u010de\u0161\u0107i rak me\u0111u mu\u0161karcima (21.3%), sa stopom incidencije od 57\/100.000. Standardizovane i starosno-specifi\u010dne stope mortaliteta u Srbiji otkrivaju zna\u010dajne razlike u odnosu na pol. Kod mu\u0161karaca, stopa mortaliteta je 93.4 na 100.000 \u010dovek\/godina, odnosno, skoro tre\u0107ina (30.9%) svih smrtnih slu\u010dajeva od raka kod mu\u0161karaca u Srbiji uzrokovana je kancerom plu\u0107a. Ona je znatno ni\u017ea za \u017eene, 40.7 na 100.000 \u010dovek\/godina.<\/p>\n<p><strong>Ono \u0161to je zabrinjavaju\u0107e je da rezultati ovih istra\u017eivanja ukazuju na to da su t\u043e\u043a\u043em p\u043esl\u0435dnjih 10 g\u043edin\u0430 st\u043ep\u0435 \u043eb\u043el\u0435v\u0430nj\u0430 u Srbijii p\u043er\u0430sl\u0435 \u043a\u043ed \u043eb\u0430 p\u043el\u0430, pri \u010demu \u0458\u0435 t\u0430\u0458 p\u043er\u0430st posebno izr\u0430zit\u043e vis\u043e\u043a \u043a\u043ed \u017e\u0435n\u0430.<\/strong> S\u043a\u043er\u043e 40% \u0458\u0435 bi\u043e u\u043aupni p\u043er\u0430st u \u043eb\u043el\u0435v\u0430nju \u043a\u043ed \u017e\u0435n\u0430 ili g\u043et\u043ev\u043e 4% g\u043edi\u0161nj\u0435. Sa druge strane, ono \u0161to ohrabruje je t\u043e \u0161t\u043e u p\u043esl\u0435dnjih 10 g\u043edin\u0430 st\u043ep\u0435 m\u043ert\u0430lit\u0435t\u0430 \u043ed kancera plu\u0107a u Srbi\u0458i p\u043e\u010dinju p\u043el\u0430\u043a\u043e d\u0430 p\u0430d\u0430\u0458u.<\/p>\n<h2 class=\"wp-block-heading\" id=\"Rak-plu\u0107a-faktori-rizika\"><a id=\"_Rak_plu\u0107a_faktori\"\/><strong>Rak plu\u0107a faktori rizika<\/strong><\/h2>\n<p>Faktore koji mogu pove\u0107ati rizk da dobijete rak plu\u0107a mo\u017eemo podeliti u dve gupe: one na koje mo\u017eete da uti\u010dete i samim tim ih mo\u017eete promeniti i na one koje ne mo\u017eete promeniti niti uticati na njih.\u00a0<\/p>\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"1024\" alt=\"Rak plu\u0107a 1\" class=\"wp-image-64451 lazyload ewww_webp_lazy_load\" title=\"Rak plu\u0107a 1\" src=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/Rak-pluca-faktori-rizika-1024x1024.jpeg\" srcset=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/Rak-pluca-faktori-rizika-1024x1024.jpeg 1024w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/Rak-pluca-faktori-rizika-300x300.jpeg 300w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/Rak-pluca-faktori-rizika-150x150.jpeg 150w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/Rak-pluca-faktori-rizika-768x768.jpeg 768w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/Rak-pluca-faktori-rizika-1536x1536.jpeg 1536w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/Rak-pluca-faktori-rizika-2048x2048.jpeg 2048w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/Rak-pluca-faktori-rizika-600x600.jpeg 600w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/Rak-pluca-faktori-rizika-100x100.jpeg 100w\" data-sizes=\"auto\" data-eio-rwidth=\"1024\" data-eio-rheight=\"1024\" src-webp=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/Rak-pluca-faktori-rizika-1024x1024.jpeg.webp\" srcset-webp=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/Rak-pluca-faktori-rizika-1024x1024.jpeg.webp 1024w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/Rak-pluca-faktori-rizika-300x300.jpeg.webp 300w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/Rak-pluca-faktori-rizika-150x150.jpeg.webp 150w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/Rak-pluca-faktori-rizika-768x768.jpeg.webp 768w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/Rak-pluca-faktori-rizika-1536x1536.jpeg.webp 1536w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/Rak-pluca-faktori-rizika-2048x2048.jpeg.webp 2048w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/Rak-pluca-faktori-rizika-600x600.jpeg.webp 600w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/Rak-pluca-faktori-rizika-100x100.jpeg.webp 100w\"\/><noscript><img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"1024\" src=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/Rak-pluca-faktori-rizika-1024x1024.jpeg\" alt=\"Rak plu\u0107a 1\" class=\"wp-image-64451\" title=\"Rak plu\u0107a 1\" srcset=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/Rak-pluca-faktori-rizika-1024x1024.jpeg 1024w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/Rak-pluca-faktori-rizika-300x300.jpeg 300w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/Rak-pluca-faktori-rizika-150x150.jpeg 150w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/Rak-pluca-faktori-rizika-768x768.jpeg 768w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/Rak-pluca-faktori-rizika-1536x1536.jpeg 1536w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/Rak-pluca-faktori-rizika-2048x2048.jpeg 2048w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/Rak-pluca-faktori-rizika-600x600.jpeg 600w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/Rak-pluca-faktori-rizika-100x100.jpeg 100w\" sizes=\"(max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" data-eio=\"l\"\/><\/noscript><\/figure>\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Pu\u0161enje kao glavni faktor rizika<\/h3>\n<p>Naj\u010de\u0161\u0107i i najva\u017eniji uzrok raka plu\u0107a je dugotrajno izlaganje duvanskom dimu. Prema podacima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (Centers for Disease Control and Prevention, CDC) pu\u0161enje cigareta je najve\u0107i faktor rizika za rak plu\u0107a i odgovorno je za vi\u0161e od 7 od 10 slu\u010dajeva. <strong>Ukoliko pu\u0161ite vi\u0161e od 25 cigareta dnevno, 25 puta je ve\u0107a verovatno\u0107a da \u0107ete dobiti rak plu\u0107a nego neko ko ne pu\u0161i.<\/strong> <strong>\u0160to du\u017ee pu\u0161ite i \u0161to vi\u0161e pakovanja cigareta dnevno pu\u0161ite, to je ve\u0107i rizik.<\/strong> <strong>Na svakih 3\u20134 miliona popu\u0161enih cigareta, desi se jedan smrtni slu\u010daj od raka plu\u0107a<\/strong>. Duvanski dim je toksi\u010dna me\u0161avina vi\u0161e od 7.000 hemikalija od kojih su mnoge otrovi. Poznato je da <strong>dim cigareta sadr\u017ei preko 70 poznatih karcinogena<\/strong>, uklju\u010duju\u0107i radioizotope iz sekvence raspada radona, nitrozamina i benzopirena. Pored toga, izgleda da nikotin smanjuje imunolo\u0161ki odgovor na rast raka u izlo\u017eenom tkivu. Pu\u0161enje duvana je kao pojedina\u010dni faktor rizika odgovorno za svaki tre\u0107i slu\u010daj raka i dokazano je da 80% do 85% karcinoma plu\u0107a nastaje kao posledica pu\u0161enja. \u0160irom razvijenog sveta, 90% smrti od raka plu\u0107a kod mu\u0161karaca i 70% za \u017eene u toku 2000. godine su pripisane pu\u0161enju. Ovaj broj je verovatno \u010dak i ve\u0107i za rak plu\u0107a malih \u0107elija (SCLC) i retko je da neko ko nikada nije pu\u0161io ima SCLC. Pr\u0435m\u0430 istr\u0430\u017eiv\u0430nju \u043a\u043e\u0458\u0435 su spr\u043ev\u0435li Udru\u017e\u0435nj\u0435 z\u0430 b\u043erbu pr\u043etiv r\u0430\u043a\u0430 plu\u0107\u0430 \u201ePunim plu\u0107im\u0430\u201d i \u041alini\u043a\u0430 z\u0430 plu\u0107n\u0435 b\u043el\u0435sti Univ\u0435rzit\u0435ts\u043a\u043eg \u043alini\u010d\u043a\u043eg c\u0435ntr\u0430 Srbi\u0458\u0435 (U\u041aC) g\u043et\u043ev\u043e 90% \u0430n\u043a\u0435tir\u0430nih pacijenata su r\u0430ni\u0458\u0435 bili pu\u0161\u0430\u010di, \u0430 \u0458\u0435dn\u0430 tr\u0435\u0107in\u0430 njih i d\u0430lj\u0435 pu\u0161i.<\/p>\n<p>Iako je pu\u0161enje cigareta najve\u0107i faktor rizika, upotreba drugih vrsta duvanskih proizvoda tako\u0111e mo\u017ee da pove\u0107a rizik od razvoja raka plu\u0107a i drugih vrsta raka, kao \u0161to su rak jednjaka i rak usta.<\/p>\n<p>Nepu\u0161a\u010di sa\u010dinjavaju 10-15% slu\u010dajeva raka plu\u0107a, koji se kod njih uglavnom javlja kao posledica kombinacije geneti\u010dkih faktora, gasa radona, azbesta i zaga\u0111enog vazduha uklju\u010duju\u0107i sekundarni unos duvanskog dima (pasivno pu\u0161enje).<\/p>\n<p><strong>Pasivno pu\u0161enje,<\/strong> odnosno, udisanje dima pu\u0161enja druge osobe je \u010dest uzrok raka plu\u0107a kod nepu\u0161a\u010da. Pasivni pu\u0161a\u010d se mo\u017ee klasifikovati kao neko ko \u017eivi ili radi sa pu\u0161a\u010dem. Brojna istra\u017eivanja su pokazala zna\u010dajno pove\u0107ani rizik me\u0111u onima koji su izlo\u017eeni pasivnom pu\u0161enju. Oni koji \u017eive sa pu\u0161a\u010dem imaju 20\u201330% ve\u0107i rizik, dok oni koji rade u okru\u017eenju sa dimom \u201eiz druge ruke\u201c imaju 16\u201319% pove\u0107ani rizik. Istra\u017eivanja dima \u201eiz druge ruke\u201c nagove\u0161tavaju da je opasniji od direktnog dima. Pasivno pu\u0161enje prouzrokuje oko 3.400 smrti od raka plu\u0107a svake godine u SAD-u.<\/p>\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Izlo\u017eenost zaga\u0111enju i \u0161tetnim hemikalijama<\/strong><\/h3>\n<p>Dejstvo kancerogena \u017eivotne i radne sredine nastaje posle du\u017eeg latentnog perioda, koji traje od pet do 40 godina, koliko je u proseku potrebno vremena da se normalna \u0107elija transformi\u0161e u malignu \u0107eliju. Aerozaga\u0111enje, i uop\u0161te, svaka izlo\u017eenost inhalatornim toksinima, \u0161to je karakteristi\u010dno za neka zanimanja (rad sa naftom i njenim derivatima, npr), tako\u0111e pogoduje razvoju ove bolesti.<\/p>\n<p>Izlo\u017eenost odre\u0111enim hemikalijama i supstancama koje se koriste u nekoliko zanimanja i industrija mo\u017ee da pove\u0107a rizik od razvoja raka plu\u0107a. Prema podacima Me\u0111unarodna agencija za istra\u017eivanje raka (IARC) slede\u0107e hemikalije, supstance i zaga\u0111enja iz sredine i na radnom mestu su kancerogene za plu\u0107a:<\/p>\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Neki metali<\/strong> (proizvodi aluminijuma, kadmijum i jedinjenja kadmijuma, jedinjenja hroma, berilijum i jedinjenja berilijuma, gvo\u017e\u0111e i legure \u010delika, jedinjenja nikla, arsen i neorganska jedinjenja arsena, silicijum dioksid, vinil hlorid, podzemno kopanje rude hematita).<\/li>\n<li><strong>Azbest.<\/strong> Ljudi koji rade sa azbestom (kao \u0161to su rudnici, mlinovi, tekstilne fabrike, mesta gde se koristi izolacija i brodogradili\u0161ta) imaju nekoliko puta ve\u0107u verovatno\u0107u da umru od raka plu\u0107a, pri \u010demu je rizik od raka plu\u0107a jo\u0161 ve\u0107i ako i pu\u0161e. Nije jasno koliko nisko ili kratkoro\u010dno izlaganje azbestu mo\u017ee da pove\u0107a rizik od raka plu\u0107a. Ljudi koji su izlo\u017eeni velikim koli\u010dinama azbesta tako\u0111e imaju ve\u0107i rizik od razvoja mezotelioma, vrste raka koji po\u010dinje u pleuri (sluzoko\u017ei koja okru\u017euje plu\u0107a). Poslednjih godina, vladini propisi su uveliko smanjili upotrebu azbesta u komercijalnim i industrijskim proizvodima. Me\u0111utim, jo\u0161 uvek je prisutan u mnogim domovima i drugim starijim zgradama, ali se obi\u010dno ne smatra \u0161tetnim sve dok se ne ispusti u vazduh propadanjem, ru\u0161enjem ili renoviranjem.<\/li>\n<li>Neki<strong> proizvodi sagorevanja, dimovi uglja i koksa<\/strong> (nepotpuno sagorevanje, emisija gasova u doma\u0107instvu pri sagorevanju uglja, gasifikacija uglja, katran kamenog uglja, proizvodnja koksa, \u010da\u0111, izduvni gasovi dizel motora)<\/li>\n<li><strong>silicijum dioksid<\/strong><\/li>\n<li>Istra\u017eivanja su tako\u0111e otkrila da \u010desto izlaganje <strong>isparenjima dizela<\/strong> tokom mnogo godina pove\u0107ava rizik od razvoja raka plu\u0107a.<\/li>\n<li>Neki <strong>toksi\u010dni gasovi<\/strong> (metil etar (tehni\u010dki stepen), bis-(hlorometil) etar, sumpurni iperit, MOPP (me\u0161avina vinkristin-prednison \u2013 azotni iperit \u2013 prokarbazin), gasovi koji nastaju prilikom farbanja)<\/li>\n<li><strong>Proizvodnja gume i kristalina pra\u0161ina peska<\/strong>.<\/li>\n<li><strong>Radon<\/strong> je prirodni radioaktivni gas koji dolazi iz malih koli\u010dina uranijuma prisutnog u svim stenama i zemlji\u0161tima. Ne mo\u017eete ga videti, okusiti ili pomirisati. Ponekad se mo\u017ee na\u0107i u zgradama. Ukoliko se udi\u0161e, mo\u017ee da o\u0161teti va\u0161a plu\u0107a, posebno ako pu\u0161ite. Prema Ameri\u010dkoj agenciji za za\u0161titu \u017eivotne sredine (EPA), radon je drugi vode\u0107i uzrok raka plu\u0107a u Sjedinjenim Dr\u017eavama i vode\u0107i je uzrok me\u0111u ljudima koji ne pu\u0161e. Na otvorenom ima toliko malo radona da verovatno ne\u0107e biti opasno. Me\u0111utim, u zatvorenom prostoru, radon mo\u017ee biti koncentrisaniji pa ako ga udi\u0161ete, va\u0161a plu\u0107a se izla\u017eu malim koli\u010dinama radona \u0161to mo\u017ee pove\u0107ati rizik za rak plu\u0107a. Ku\u0107e i druge zgrade u skoro svakom delu zemlje mogu da imaju visoke nivoe radona u zatvorenom prostoru (posebno u podrumima).<\/li>\n<\/ul>\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"493\" alt=\"Rak plu\u0107a 2\" class=\"wp-image-64452 lazyload ewww_webp_lazy_load\" title=\"Rak plu\u0107a 2\" src=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/Svetski-dan-borbe-protiv-raka-pluca.jpeg\" srcset=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/Svetski-dan-borbe-protiv-raka-pluca.jpeg 740w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/Svetski-dan-borbe-protiv-raka-pluca-300x200.jpeg 300w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/Svetski-dan-borbe-protiv-raka-pluca-600x400.jpeg 600w\" data-sizes=\"auto\" data-eio-rwidth=\"740\" data-eio-rheight=\"493\" src-webp=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/Svetski-dan-borbe-protiv-raka-pluca.jpeg.webp\" srcset-webp=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/Svetski-dan-borbe-protiv-raka-pluca.jpeg.webp 740w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/Svetski-dan-borbe-protiv-raka-pluca-300x200.jpeg.webp 300w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/Svetski-dan-borbe-protiv-raka-pluca-600x400.jpeg.webp 600w\"\/><noscript><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"740\" height=\"493\" src=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/Svetski-dan-borbe-protiv-raka-pluca.jpeg\" alt=\"Rak plu\u0107a 2\" class=\"wp-image-64452\" title=\"Rak plu\u0107a 2\" srcset=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/Svetski-dan-borbe-protiv-raka-pluca.jpeg 740w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/Svetski-dan-borbe-protiv-raka-pluca-300x200.jpeg 300w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/Svetski-dan-borbe-protiv-raka-pluca-600x400.jpeg 600w\" sizes=\"auto, (max-width: 740px) 100vw, 740px\" data-eio=\"l\"\/><\/noscript><\/figure>\n<p>Kao \u0161to je prethodno pomenuto postoje faktori koji pove\u0107avaju rizik za rak plu\u0107a na koje ne mo\u017eemo da uti\u010demo a to su:<\/p>\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Jonizuju\u0107e zra\u010denje<\/strong> (rendgensko zra\u010denje, radon-222 i njegovi produkti raspadanja, gama zra\u010denje, plutonijum) i <strong>prethodna terapija zra\u010denjem plu\u0107a<\/strong>. Ljudi koji su imali terapiju zra\u010denjem grudnog ko\u0161a za druge vrste raka imaju ve\u0107i rizik od raka plu\u0107a, posebno ako pu\u0161e. Primeri uklju\u010duju ljude koji su le\u010deni od Hodgkinovog limfoma ili \u017eene koje su le\u010dene zra\u010denjem grudnog ko\u0161a zbog raka dojke.<\/li>\n<li><strong>Zaga\u0111enje vazduha<\/strong>. U gradovima, zaga\u0111enje vazduha od izduvnih gasova dizela, ili fabrika izgleda da malo pove\u0107ava rizik od raka plu\u0107a. Ovaj rizik je daleko manji od rizika izazvanog pu\u0161enjem, ali se smatra da je oko 1% do 2% svih smrtnih slu\u010dajeva od raka plu\u0107a u Sjedinjenim Dr\u017eavama posledica zaga\u0111enja vazduha na otvorenom.<\/li>\n<li><strong>Li\u010dna ili porodi\u010dna istorija raka plu\u0107a<\/strong>. Ukoliko ste imali rak plu\u0107a, imate ve\u0107i rizik od razvoja drugog raka plu\u0107a. Bra\u0107a, sestre i deca ljudi koji su imali rak plu\u0107a mogu sami imati ne\u0161to ve\u0107i rizik za dobijanje raka plu\u0107a, posebno ako je kod ro\u0111aka dijagnostikovan u mla\u0111oj dobi. Nije jasno koliki deo ovog rizika mo\u017ee biti posledica zajedni\u010dkih gena me\u0111u \u010dlanovima porodice, a koliko od zajedni\u010dkog izlaganja u doma\u0107instvu (kao \u0161to je duvanski dim ili radon).<\/li>\n<\/ul>\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Ostali faktori rizika<\/h3>\n<p><strong>UZRAST<\/strong> \u2013 Jedan od faktora rizika je svakako i starost pojedinca i njegovo op\u0161te zdravlje. Stope smrtnosti od raka plu\u0107a su ve\u0107e me\u0111u sredove\u010dnom i starijom populacijom i veoma retko se sre\u0107u ispod 40-te godine. Procenat smrtnih slu\u010dajeva od raka plu\u0107a i bronhija najve\u0107i je me\u0111u ljudima starosti 65\u201374 godine.<\/p>\n<p><strong>ASTMA.<\/strong> Ljudi sa astmom nemaju ve\u0107i rizik za razvoj raka plu\u0107a. Me\u0111utim, ako je astma dijagnostikovana u ranom detinjstvu, a prisutni su drugi faktori rizika, lekar mo\u017ee da predlo\u017ei dodatne preglede kako ne\u0161to ne bi promaklo.<\/p>\n<p><strong>Stres<\/strong> je, prema mi\u0161ljenju stru\u010dnjaka, tako\u0111e veoma zna\u010dajan faktor rizika.<\/p>\n<h2 class=\"wp-block-heading\" id=\"Rak-plu\u0107a-dijagnostika\">Rak plu\u0107a dijagnostika<\/h2>\n<p>Dijagnostikovanje raka plu\u0107a mo\u017ee biti proces u koji se odvija u vi\u0161e koraka. Va\u0161a prva poseta lekaru obi\u010dno \u0107e uklju\u010divati slu\u0161anje va\u0161ih simptoma, pitanja o va\u0161oj zdravstvenoj istoriji i obavljanje fizi\u010dkog pregleda (kao \u0161to je slu\u0161anje va\u0161eg srca i plu\u0107a). Po\u0161to su simptomi raka plu\u0107a sli\u010dni mnogim drugim, \u010de\u0161\u0107im bolestima, va\u0161 lekar mo\u017ee po\u010deti sa postavljanjem dijagnoze tako \u0161to \u0107ete dobiti da uradite testove krvi i rendgenski snimak grudnog ko\u0161a. Ukoliko va\u0161 lekar posumnja da biste mogli da imate rak plu\u0107a, va\u0161i slede\u0107i koraci u dijagnozi obi\u010dno bi uklju\u010divali vi\u0161e testova snimanja, ultrazvuk trbu\u0161nih organa kao i testove funkcije plu\u0107a. U slu\u010dajevima kada su potrebne i dodatne, preciznije pretrage onda se radi CT grudnog ko\u0161a i trbuha.\u00a0 Nakon toga, u slu\u010daju pronalaska sumnjivih tvorevina pristupa se endoskopskom pregledu bronhijalnog stabla (tzv. bronhoskopija), a zatim se radi biopsija sa uzimanjem uzorka tumorskog tkiva radi histolo\u0161ke dijagnostike. Ostali testovi uklju\u010duju kori\u0161\u0107enje PET\/CT (engl. positron emission tomography-computerised tomography) skeniranja da se vidi da li se rak pro\u0161irio i testove kancerogenog tkiva iz biopsije kako bi se odredila najbolja vrsta le\u010denja.<\/p>\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"682\" alt=\"Rak plu\u0107a 3\" class=\"wp-image-64453 lazyload ewww_webp_lazy_load\" title=\"Rak plu\u0107a 3\" src=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/rak-pluca-dijagnostika-1024x682.jpg\" srcset=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/rak-pluca-dijagnostika-1024x682.jpg 1024w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/rak-pluca-dijagnostika-300x200.jpg 300w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/rak-pluca-dijagnostika-768x511.jpg 768w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/rak-pluca-dijagnostika-600x399.jpg 600w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/rak-pluca-dijagnostika.jpg 1430w\" data-sizes=\"auto\" data-eio-rwidth=\"1024\" data-eio-rheight=\"682\" src-webp=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/rak-pluca-dijagnostika-1024x682.jpg.webp\" srcset-webp=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/rak-pluca-dijagnostika-1024x682.jpg.webp 1024w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/rak-pluca-dijagnostika-300x200.jpg.webp 300w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/rak-pluca-dijagnostika-768x511.jpg.webp 768w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/rak-pluca-dijagnostika-600x399.jpg.webp 600w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/rak-pluca-dijagnostika.jpg.webp 1430w\"\/><noscript><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"682\" src=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/rak-pluca-dijagnostika-1024x682.jpg\" alt=\"Rak plu\u0107a 3\" class=\"wp-image-64453\" title=\"Rak plu\u0107a 3\" srcset=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/rak-pluca-dijagnostika-1024x682.jpg 1024w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/rak-pluca-dijagnostika-300x200.jpg 300w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/rak-pluca-dijagnostika-768x511.jpg 768w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/rak-pluca-dijagnostika-600x399.jpg 600w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/rak-pluca-dijagnostika.jpg 1430w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" data-eio=\"l\"\/><\/noscript><\/figure>\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Metode dijagnostikovanja karcinoma plu\u0107a (rendgen, CT skeniranje, biopsija)<\/h3>\n<p>Dijagnoza raka plu\u0107a postavlja se na osnovu rezultata dijagnosti\u010dkih procedura koje uklju\u010duju:<\/p>\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Testove krvi <\/strong>ne mogu sami da dijagnostikuju rak, ali mogu pomo\u0107i va\u0161em lekaru da proveri kako va\u0161i organi i drugi delovi tela funkcioni\u0161u.<\/li>\n<li><strong>radiografski snimak plu\u0107a<\/strong><\/li>\n<li><strong>Testovi plu\u0107ne funkcije<\/strong>\u00a0(PFT) (<a href=\"https:\/\/www.stetoskop.info\/metode-u-medicini\/spirometrija\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">spirometrija<\/a>, telesna pletizmografija, gasna analiza arterijske krvi). \u010cesto se rade nakon \u0161to se dijagnostikuje rak plu\u0107a da bi se videlo koliko dobro funkcioni\u0161u va\u0161a plu\u0107a. Ovo je posebno va\u017eno ako operacija mo\u017ee biti opcija u le\u010denju raka. Operacija za uklanjanje raka plu\u0107a mo\u017ee zna\u010diti uklanjanje dela ili ve\u0107eg dela plu\u0107a, tako da je va\u017eno da unapred znate koliko dobro funkcioni\u0161u va\u0161a plu\u0107a. Neki ljudi sa lo\u0161om funkcijom plu\u0107a (poput onih sa o\u0161te\u0107enjem plu\u0107a od pu\u0161enja) nemaju dovoljno zdravih plu\u0107a da izdr\u017ee uklanjanje \u010dak i dela plu\u0107a. Ovi testovi mogu dati hirurgu predstavu o tome da li je operacija dobra opcija, i ako jeste, koliko plu\u0107a se mo\u017ee bezbedno ukloniti. Postoje razli\u010dite vrste PFT-a, ali svi oni u osnovi omogu\u0107avaju da udi\u0161ete i izdahnete kroz cev koja je povezana sa ma\u0161inom koja meri protok vazduha.\u00a0 Ponekad su PFT u kombinaciji sa testom koji se zove <strong>gas arterijske krvi<\/strong>. U ovom testu, krv se uklanja iz arterije (umesto iz vene, kao kod ve\u0107ine drugih testova krvi) tako da se mo\u017ee meriti koli\u010dina kiseonika i ugljen-dioksida.<\/li>\n<li><strong>Citopatolo\u0161ki pregled ispljuvka<\/strong> <strong>(<\/strong><strong>sputuma). <\/strong>Uzorak sputuma (sluz koju iska\u0161ljate iz plu\u0107a) se pregleda u laboratoriji da bi se videlo da li ima \u0107elije raka. Najbolji na\u010din da to uradite je da uzmete ranojutarnje uzorke 3 dana za redom. Verovatnije je da \u0107e ovaj test pomo\u0107i u pronala\u017eenju karcinoma koji po\u010dinje u glavnim disajnim putevima plu\u0107a, kao \u0161to je skvamozni karcinom plu\u0107a. Mo\u017eda ne\u0107e biti od pomo\u0107i za pronala\u017eenje drugih vrsta raka plu\u0107a. Ovaj oblik testiranja se obi\u010dno ne koristi osim ako se druge metode smatraju previ\u0161e opasnim za pacijenta.<\/li>\n<li><strong>Bronhoskopija<\/strong> je osnovna i nezaobilazna dijagnosti\u010dka metoda za ispitivanje i proveru stanja disajnih puteva i uzimanje uzoraka \u0107elija. Ova metoda pru\u017ea podatke o stanju sluzoko\u017ee bronhijalnog stabla. Pregled traje svega nekoliko minuta. Izvodi se u lokalnoj anesteziji, a lokalni anestetik nanosi se u zadnji deo usne duplje u obliku spreja. Bronhoskopija se izvodi i u op\u0161toj anesteziji, kada se koristi \u010dvrsti (rigidni) bronhoskop, i tada je neophodno da pacijent ostane u bolnici nekoliko dana. Ukoliko je sluzoko\u017ea bronhija izmenjena, sa mesta promene se odmah uzimaju ise\u010dci (biopsija), koji se podvrgavaju patohistolo\u0161koj kontroli, a istom prilikom se odre\u0111enim kateterima, mo\u017ee u\u0107i u plu\u0107ni parenhim, radi uzimanja uzoraka sa mesta infiltracije, ili sa tumorskih tipi\u010dnih mesta.<\/li>\n<li><strong>CT skener<\/strong> je bezbolna i bezopasna metoda pregleda kojom se utvr\u0111uje ta\u010dna lokalizacija i veli\u010dina tumora ili pro\u0161irenost oboljenja. CT skeniranje \u0107e verovatnije prona\u0107i tumore plu\u0107a nego rutinski rendgenski snimci grudnog ko\u0161a. Tako\u0111e mo\u017ee pokazati veli\u010dinu, oblik i polo\u017eaj bilo kog tumora plu\u0107a i mo\u017ee pomo\u0107i u pronala\u017eenju uve\u0107anih limfnih \u010dvorova koji mogu da sadr\u017ee rak koji se pro\u0161irio. Ovaj test se tako\u0111e mo\u017ee koristiti za tra\u017eenje masa \u0107elija u drugim delovima tela koje bi mogle biti posledica \u0161irenja raka plu\u0107a. Radi se pre bronhoskopije zato \u0161to mnoge promene na plu\u0107ima mogu da promaknu na standardnom PA (rendgenskom) snimku plu\u0107a ako se preklope sa siluetom srca ili sa rebrima.<\/li>\n<li><strong>Medijastinoskopija<\/strong> je hirur\u0161ka metoda pomo\u0107u koje hirurg kroz mali rez na ko\u017ei vrata i preko jedne cevi koja ulazi u grudni ko\u0161 obavlja pregled podru\u010dja sredogru\u0111a (medijastinuma) i limfnih \u010dvorova blizu plu\u0107a. Medijastinoskopija se radi u op\u0161toj anesteziji, uz kra\u0107i boravak pacijenta u bolnici.<\/li>\n<li><strong>VATS (videoasistirana torakoskopija)<\/strong> tako\u0111e je hirur\u0161ka metoda, koja podrazumeva pravljenje malog reza na ko\u017ei zida grudnog ko\u0161a i ubacivanje opti\u010dkog instrumenta u unutra\u0161njost grudnog ko\u0161a da bi se direktno videla plu\u0107a sa plu\u0107nom maramicom i da bi se sa sumnjivih mesta uzeli odgovaraju\u0107i uzorci.<\/li>\n<li><strong>Biopsija (punkcija) plu\u0107a.<\/strong> Simptomi i rezultati odre\u0111enih testova mogu da sugeri\u0161u da osoba ima rak plu\u0107a, ali stvarna dijagnoza se postavlja posmatranjem \u0107elija plu\u0107a u laboratoriji. \u0106elije se mogu uzeti iz sumnjivog podru\u010dja pomo\u0107u:<strong> igle ili operacije (biopsija iglom)<\/strong>, <strong>te\u010dnosti uklonjene iz oblasti oko plu\u0107a (torakocenteza)<\/strong> ili <strong>plu\u0107nog sekreta (sluz koju iska\u0161ljate iz plu\u0107a)<\/strong>. Izbor testova koji \u0107e se koristiti zavisi od situacije.<\/li>\n<li><strong>PET\/CT<\/strong> (engl. positron emission tomography-computerised tomography) mo\u017ee da poka\u017ee gde postoje aktivne \u0107elije raka pa se radi po potrebi da bi se utvrdilo da li se rak pro\u0161irio. Pre PET\/CT skeniranja, bi\u0107e vam ubrizgan blago radioaktivni materijal. Od vas \u0107e biti zatra\u017eeno da legnete na sto, koji se uvla\u010di u PET skener. Skeniranje je bezbolno i traje 30 do 60 minuta.<\/li>\n<li><strong>Scintigrafija kostiju<\/strong> je radioizotopska dijagnosti\u010dka metoda koja pokazuje bilo kakva abnormalna podru\u010dja kostiju. Radi se uvek kada postoji klini\u010dka sumnja na ko\u0161tane metastaze.<\/li>\n<\/ul>\n<h2 class=\"wp-block-heading\" id=\"Uloga-biohemijskih-laboratorijskih-testova-u-dijagnostici-raka-plu\u0107a\">Uloga biohemijskih laboratorijskih testova u dijagnostici raka plu\u0107a<\/h2>\n<p>Laboratorijska ispitivanja imaju zna\u010dajno mesto u procesu pra\u0107enja toka bolesti, prognoze bolesti, kao i pra\u0107enja efikasnosti primenjene terapije. U cilju prevencije, preporuka je da se laboratorijska testiranja rade na 6 meseci i kod zdrave populacije. Va\u017eno mesto u dijagnostici raka plu\u0107a su <strong>tumorski markeri<\/strong>. Tumorski markeri se naj\u010de\u0161\u0107e odre\u0111uju iz krvi, urina ili uzorka tkiva kori\u0161\u0107enjem razli\u010ditih laboratorijskih metoda. Po\u017eeljno je da se odrede kad je osoba zdrava. Svaka osoba ima svoju etalonsku (osnovnu ili po\u010detnu) vrednost svakog tumorskog markera posebno. Odre\u0111ivanje koncentracije tumorskih markera se mo\u017ee raditi u vreme postavljanja dijagnoze; pre, u toku ili nakon zavr\u0161etka terapije; i na kraju periodi\u010dno da bi se ustanovilo eventualno ponovno jaljanje tumora. Ukoliko se tumorski marker odre\u0111uje da bi se ustanovila uspe\u0161nost terapije ili da bi se videlo da li je do\u0161lo do pogor\u0161anja osnovne bolesti i ponovnog javljanja tumora, njegovu koncentraciju treba odre\u0111ivati periodi\u010dno u odre\u0111enim vremenskim razmacima (da bi se videlo da li dolazi do povi\u0161enja ili smanjenja koncentracije istog).<\/p>\n<p><strong>Ovakva SERIJSKA odre\u0111ivanja su svakako daleko zna\u010dajnija u odnosu na pojedina\u010dno merenje nivoa tumorskih markera. <\/strong><strong\/><\/p>\n<p>Glavni tumorski markeri u dijagnostici raka plu\u0107a su:<\/p>\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Citokeratin fragment 21-1 (CYFRA 21-1)<\/strong> je najosetljiviji tumor marker za nemikrocelularni karcinom plu\u0107a. CYFRA 21-1 predstavlja fragmente citokeratina 19. To su strukturni proteini koji grade epitelno tkivo. Naj\u010de\u0161\u0107e se osloba\u0111aju u krv usled odumiranja \u0107elija ili nekontrolisanog rasta epitelnih \u0107elija. Koristi se <strong>kao tumor marker<\/strong> u pra\u0107enju odgovora na terapiju <strong>nemikrocelularnog karcinoma plu\u0107a<\/strong>.<\/li>\n<\/ul>\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>CEA (karcinoembriogeni antigen)<\/strong> spada u tip op\u0161tih tumorskih markera.Vi\u0161estruko povi\u0161ena vrednost u krvi CEA ukazuje na prisustvo malignog oboljenja u organizmu, ali ne i lokalizaciju organa na kome se odvija maligna promena. Pove\u0107ana vrednost tumor marker-a CEA mo\u017ee se na\u0107i u 70% slu\u010dajeva malignih oboljenja organa za varenje, raka plu\u0107a, dojke, jajnika, pankreasa, nekih drugih oboljenja kao \u0161to su: ciroza jetre, hepatitis, ulcerozni kolitis, polip rektuma, plu\u0107ne infekcije.<\/li>\n<\/ul>\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Neuron specifi\u010dna enolaza (NSE)<\/strong>, \u00a0se kao <strong>tumor marker<\/strong> odre\u0111uje osobama koje imaju dijagnostifikovan <strong>mikrocelularni karcinom plu\u0107a<\/strong> ili NSE-sekretuju\u0107i tumor (karcionoid, neuroblastom, endokrini tumori pankreasa). NSE tumor marker se koristi kao pomo\u0107 u pra\u0107enju odgovora na terapiju NSE \u2013 sekretuju\u0107ih tumora, u otkrivanju recidiva bolesti, kao pomo\u0107 u postavljanju dijagnoze mikrocelularnog tumora plu\u0107a.<\/li>\n<\/ul>\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Skvamozni celularni karcinom antigen (SCC Ag)<\/strong>, antigen <strong>karcinoma skvamoznih \u0107elija plu\u0107a<\/strong>. SCC Ag je tumor marker za monitoring karcinoma skvamoznih \u0107elija cerviksa, plu\u0107a, jednjaka, anusa i nazofaringealne regije. Pove\u0107ane koncentracije SCC Ag mogu da se na\u0111u i u karcinomima skvamoznih \u0107elija plu\u0107a, ezofagusa i anusa. Umereno pove\u0107ane vrednosti se nalaze u nekim benignim stanjima: renalna isuficijencija i ginekolo\u0161kim poreme\u0107ajima.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Drugi tumor markeri za rak plu\u0107a i biohemijske analize koje ukazuju da li je do\u0161lo do \u0161irenja metastaza raka plu\u0107a na druge organe su:<\/p>\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>TPA<\/strong><strong> \u2013 tkivni polipetidni antigen<\/strong>, je specifi\u010dan protein koji se \u010desto nalazi u pove\u0107anim koli\u010dinama kod malignih tumora. Uklju\u010den je u procese razgradnje proteina u \u0107elijama i \u010desto je povi\u0161en kada su \u0107elije aktivno uklju\u010dene u rast i deljenje, \u0161to je karakteristi\u010dno za stanje raka.<\/li>\n<\/ul>\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>ACTH \u2013 Adrenokortikotropni hormon<\/strong> je polipeptidni tropski hormon koji proizvodi i lu\u010di prednja hipofiza. Koristi se kao lek i kao dijagnosti\u010dki agens. ACTH kontroli\u0161e proizvodnju drugog hormona koji se naziva kortizol. ACTH je va\u017ena komponenta hipotalamus-hipofizno-nadbubre\u017ene osovine i igra va\u017enu ulogu u odgovoru na biolo\u0161ki stres. <strong>ACTH koji ne proizvodi hipofiza je poznat kao ektopi\u010dni ACTH (ovo je \u010desto povezano sa karcinomom malih plu\u0107nih \u0107elija<\/strong>).<\/li>\n<\/ul>\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Vaskularni endotelni faktor rasta (VEGF)<\/strong> je signalni protein. Njega proizvode \u0107elije koje stimuli\u0161u vaskulogenezu i angiogenezu.\u00a0Igra zna\u010dajnu ulogu u raznim biolo\u0161kim procesima, kao \u0161to su embrionalni razvoj i zaceljivanje rana, ali je tako\u0111e uklju\u010den u bolesti kao \u0161to je rak.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Dobar indikator da li se rak plu\u0107a pro\u0161irio na jetru i izazvao karcinom jetre je koncentracija tumorskih markera alfa-fetoproteina (AFP) i karcinoembriogenog antigena (CEA). Budu\u0107i da su vrednosti CEA zna\u010dajno povi\u0161ene u slu\u010daju metastatskih lezija, istovremeno odre\u0111ivanje AFP i CEA omogu\u0107ava razlikovanje hepatocelularnog karcinoma i metastatskog karcinoma jetre.<\/p>\n<p>Kada i kako se odre\u0111uju tumorski markeri? Da li se tumorski markeri mogu koristiti kao skrining testovi za odre\u0111ivanje malignih tumora? Da li se tumorski markeri mogu koristiti za dijagnozu malignih tumora? Mogu li se tumorski markeri koristiti za odre\u0111ivanje agresivnosti terapije i prognoze za odre\u0111ene vrste tumora? Kako se tumorski markeri mogu koristiti za odre\u0111ivanje uspe\u0161nosti terapije?<\/p>\n<p>Odgovore na ova pitanja mo\u017eete potra\u017eiti na na\u0161em blogu putem linka<\/p>\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-beo-lab-laboratorije wp-block-embed-beo-lab-laboratorije\"\/>\n<p>Za sve informacije u vezi sa analizama pomenutim u prethodno navedenom tekstu, mo\u017eete nas kontaktirati na broj telefona <a>+<\/a><a href=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/rak-pluca\/tel:+381113622888\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">381113622888 <\/a>ili nam svoj upit po\u0161aljite na mail <a href=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/rak-pluca\/mailto:office@beo-lab.rs\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">office@beo-lab.rs<\/a><\/p>\n<p><em>Ukoliko Vam se svi\u0111a \u010dlanak podelite ga sa prijateljima.<\/em><em\/><\/p>\n<p><strong>Literatura:<\/strong><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.ipb-ild.edu.rs\/sr\/za-pacijente\/o-plucnim-bolestima\/rak-pluca\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.ipb-ild.edu.rs\/sr\/za-pacijente\/o-plucnim-bolestima\/rak-pluca<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.kancer.rs\/vrste-tumora\/kancer-pluca\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.kancer.rs\/vrste-tumora\/kancer-pluca\/<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/eklinika.telegraf.rs\/zdravlje\/81384-rak-pluca-razlikuje-se-po-tipu-a-glavne-su-3-vrste-karcinoma\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/eklinika.telegraf.rs\/zdravlje\/81384-rak-pluca-razlikuje-se-po-tipu-a-glavne-su-3-vrste-karcinoma<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.tanjug.rs\/svet\/drustvo\/77097\/batut-u-2022-godini-registrovano-97-miliona-smrtnih-slucajeva-u-svetu\/vest\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.tanjug.rs\/svet\/drustvo\/77097\/batut-u-2022-godini-registrovano-97-miliona-smrtnih-slucajeva-u-svetu\/vest<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.skriningsrbija.rs\/srl\/vesti\/41319\/detaljnije\/w\/0\/mart-mesec-borbe-protiv-raka-prevencija-i-rana-dijagnostika-malignih-tumora\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.skriningsrbija.rs\/srl\/vesti\/41319\/detaljnije\/w\/0\/mart-mesec-borbe-protiv-raka-prevencija-i-rana-dijagnostika-malignih-tumora<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.batut.org.rs\/index.php?content=2820\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.batut.org.rs\/index.php?content=2820<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.iarc.who.int\/cancer-type\/lung-cancer\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.iarc.who.int\/cancer-type\/lung-cancer<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.who.int\/news-room\/fact-sheets\/detail\/lung-cancer\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.who.int\/news-room\/fact-sheets\/detail\/lung-cancer<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.lungcancerresearchfoundation.org\/lung-cancer-facts\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.lungcancerresearchfoundation.org\/lung-cancer-facts\/<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.lungcancerresearchfoundation.org\/wp-content\/uploads\/7-LungCancerFactSheet.pdf\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.lungcancerresearchfoundation.org\/wp-content\/uploads\/7-LungCancerFactSheet.pdf<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/my.clevelandclinic.org\/health\/diseases\/4375-lung-cancer\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/my.clevelandclinic.org\/health\/diseases\/4375-lung-cancer<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/seer.cancer.gov\/statfacts\/html\/lungb.html\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/seer.cancer.gov\/statfacts\/html\/lungb.html<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.cancer.org\/cancer\/types\/lung-cancer\/about\/what-is.html\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.cancer.org\/cancer\/types\/lung-cancer\/about\/what-is.html<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.cancer.org\/cancer\/types\/lung-cancer\/about\/key-statistics.html\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.cancer.org\/cancer\/types\/lung-cancer\/about\/key-statistics.html<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.cancer.org\/cancer\/types\/lung-cancer\/causes-risks-prevention\/risk-factors.html\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.cancer.org\/cancer\/types\/lung-cancer\/causes-risks-prevention\/risk-factors.html<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.cancer.org\/cancer\/types\/lung-cancer\/causes-risks-prevention\/what-causes.html\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.cancer.org\/cancer\/types\/lung-cancer\/causes-risks-prevention\/what-causes.html<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.cancer.org\/cancer\/types\/lung-cancer\/detection-diagnosis-staging\/signs-symptoms.html\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.cancer.org\/cancer\/types\/lung-cancer\/detection-diagnosis-staging\/signs-symptoms.html<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.cancer.org\/cancer\/types\/lung-cancer\/detection-diagnosis-staging\/how-diagnosed.html\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.cancer.org\/cancer\/types\/lung-cancer\/detection-diagnosis-staging\/how-diagnosed.html<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.cancer.org\/cancer\/diagnosis-staging\/tests\/biopsy-and-cytology-tests\/understanding-your-pathology-report\/lung-pathology.html\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.cancer.org\/cancer\/diagnosis-staging\/tests\/biopsy-and-cytology-tests\/understanding-your-pathology-report\/lung-pathology.html<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.cancer.org\/cancer\/diagnosis-staging\/staging.html\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.cancer.org\/cancer\/diagnosis-staging\/staging.html<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.cancer.org\/cancer\/diagnosis-staging\/staging.html\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.cancer.org\/cancer\/diagnosis-staging\/staging.html<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.cancer.org\/cancer\/diagnosis-staging\/staging.html\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.cancer.org\/cancer\/diagnosis-staging\/staging.html<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.cancer.org\/cancer\/diagnosis-staging\/staging.html\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.cancer.org\/cancer\/diagnosis-staging\/staging.html<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.cancer.org\/cancer\/diagnosis-staging\/staging.html\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.cancer.org\/cancer\/diagnosis-staging\/staging.html<\/a><\/p>\n<\/p><\/div>\n<p><a href=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/rak-pluca\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Source link <\/a><br \/>\n\n Rak plu\u0107a &#8211; Beo-lab laboratorije<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Rak plu\u0107a je bolest koja je uzrokovana nekontrolisanom deobom \u0107elija u plu\u0107ima. Ove \u0107elije koje se nekontrolisano dele stvaraju mase&hellip;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":6067,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-6066","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-oglasi-smederevska-palanka"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/oglasi.infooglasi.rs\/oglasi\/oglasismederevskapalanka\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6066","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/oglasi.infooglasi.rs\/oglasi\/oglasismederevskapalanka\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/oglasi.infooglasi.rs\/oglasi\/oglasismederevskapalanka\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/oglasi.infooglasi.rs\/oglasi\/oglasismederevskapalanka\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/oglasi.infooglasi.rs\/oglasi\/oglasismederevskapalanka\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6066"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/oglasi.infooglasi.rs\/oglasi\/oglasismederevskapalanka\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6066\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/oglasi.infooglasi.rs\/oglasi\/oglasismederevskapalanka\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6067"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/oglasi.infooglasi.rs\/oglasi\/oglasismederevskapalanka\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6066"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/oglasi.infooglasi.rs\/oglasi\/oglasismederevskapalanka\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6066"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/oglasi.infooglasi.rs\/oglasi\/oglasismederevskapalanka\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6066"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}