{"id":6938,"date":"2024-04-22T08:30:49","date_gmt":"2024-04-22T06:30:49","guid":{"rendered":"https:\/\/oglasi.infooglasi.rs\/oglasi\/oglasivelikaplana\/hormon-stresa-kortizol-beo-lab-laboratorije-oglasi-velika-plana\/"},"modified":"2024-04-22T08:30:49","modified_gmt":"2024-04-22T06:30:49","slug":"hormon-stresa-kortizol-beo-lab-laboratorije-oglasi-velika-plana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/oglasi.infooglasi.rs\/oglasi\/oglasivelikaplana\/hormon-stresa-kortizol-beo-lab-laboratorije-oglasi-velika-plana\/","title":{"rendered":"Hormon stresa kortizol &#8211; Beo-lab laboratorije &#8211; OGLASI VELIKA PLANA"},"content":{"rendered":"<p><\/p>\n<div>\n<p>Kortizol je steroidni hormon koji proizvode i osloba\u0111aju nadbubre\u017ene \u017elezde, endokrine \u017elezde koje su sme\u0161tene na vrhu svakog od na\u0161ih bubrega. To je veoma va\u017ean hormon koji uti\u010de na skoro svaki organ i tkivo u na\u0161em telu. \u010cesto se ozna\u010dava i kao \u201e<em>hormon stresa<\/em>\u201c jer u\u010destvuje u regulisanju odgovora na\u0161eg tela na stres. \u00a0Pored toga kortizol: poma\u017ee u kontroli metabolizma, upotrebe masti, proteina i ugljenih hidrata u na\u0161em telu, suzbijanju inflamacije, regulisanju krvnog pritiska i nvoa \u0161e\u0107era u krvi, a poma\u017ee i u kontroli ciklusa spavanja i bu\u0111enja. U tekstu koji je pripremila Dr Sci Sanja Pekovi\u0107, nau\u010dni savetnik, profesor po pozivu na Biolo\u0161kom i Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu sazna\u0107ete vi\u0161e o tome \u0161ta je kortizol, koja je njegova uloga i kako uti\u010de na na\u0161e zdravlja, kao i kako stres uti\u010de na osloba\u0111anje kortizola. Pored toga, dobi\u0107ete vi\u0161e informacija o tome kako je je regulisan nivo koritizola u na\u0161em telu, kao i kakav je zna\u010daj odnosa prolaktina i kortizola. Tako\u0111e, sazna\u0107ete kada je potrebno da se uradi testiranje na analizu kortizola, \u0161ta je to salivarni kortizol i kako se radi preiprema za ovu analizu. Dobi\u0107ete uvid u neke od naj\u010de\u0161\u0107e kori\u0161\u0107enih laboratorijskih analiza koje se koriste za odre\u0111ivanje nivoa kortizola, a koje su dostupne u Beo-lab laboratorijama.<\/p>\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><a id=\"_\u0160ta_je_kortizol?\"\/>\u0160ta je kortizol?<\/h2>\n<p>Kortizol mo\u017eemo da zamislimo kao prirodni alarmni sistem koji upozorava i prpiprema na\u0161 organizam da se suo\u010di sa nekom po nas opasnom situacijom. On je glavni hormon uklju\u010den u stres i odgovor na borbu, bekstvo ili \u201czamrzavanje\u201d u mestu \u0161to je prirodan i za\u0161titni odgovor na uo\u010denu pretnju ili opasnost. Pove\u0107ani nivoi kortizola rezultiraju naletom nove energije i snage koja nam je potrebna u takvoj situaciji. Kortizol sara\u0111uje sa odre\u0111enim delovima na\u0161eg mozga da kontroli\u0161e na\u0161e raspolo\u017eenje, motivaciju i strah.<\/p>\n<p>U odgovoru na borbu, bekstvo ili zamrzavanje u mestu, kortizol potiskuje sve druge funkcije koje su nepotrebne ili \u0161tetne za taj odgovor. Tokom ovih odgovora, mo\u017ee se javiti:<\/p>\n<ul>\n<li>ubrzan rad srca<\/li>\n<li>suva usta<\/li>\n<li>uznemiren stomak<\/li>\n<li>dijareja<\/li>\n<li>panika<\/li>\n<\/ul>\n<p>Osloba\u0111anje kortizola tako\u0111e:<\/p>\n<ul>\n<li>potiskuje va\u0161e procese rasta<\/li>\n<li>potiskuje va\u0161 probavni sistem<\/li>\n<li>potiskuje va\u0161 reproduktivni sistem<\/li>\n<li>menja na\u010din na koji va\u0161 imuni sistem reaguje<\/li>\n<\/ul>\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"alignleft size-full is-resized\"><img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" width=\"692\" height=\"426\" alt=\"Hormon stresa kortizol 1\" class=\"wp-image-59305\" src=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/hormon-stresa-kortizol\/width:469px;height:auto\" title=\"Hormon stresa kortizol 1\" srcset=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/Kortizol-hemijska-formula.jpg 692w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/Kortizol-hemijska-formula-300x185.jpg 300w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/Kortizol-hemijska-formula-600x369.jpg 600w\" sizes=\"(max-width: 692px) 100vw, 692px\"\/><\/figure>\n<\/div>\n<p>Kortizol je steroidni hormon iz grupe glukokortikosteroida. Proizvodi se u kori nadbubre\u017enih \u017elezda koje se nalaze na vrhu bubrega, a zatim se osloba\u0111a u krv, koja ga prenosi po celom telKortizol se sinteti\u0161e iz holesterola. Sinteti\u0161e se u sloju <em>zona fasciculata<\/em> kore nadbubre\u017ene \u017elezde. Adrenokortikotropni hormon (<a href=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/analiza\/hormon-acth\/\" data-type=\"product\" data-id=\"17913\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">ACTH<\/a>), koji se osloba\u0111a iz prednjeg dela hipofize, pove\u0107ava aktivnost holesterol dezmolaze, koja pretvara holesterol u pregnenolon i predstavlja korak koji ograni\u010dava brzinu sinteze kortizola. Ve\u0107ina glukokortikoida cirkuli\u0161e u neaktivnom obliku, vezana ili za globulin koji vezuje kortikosteroide (engl. <em>corticosteroid-binding globulin<\/em> CBG) ili za albumin. Neaktivni oblik kortizola se pretvara u svoj aktivni oblik pomo\u0107u 11-beta-hidroksisteroid dehidrogenaze 1 (11-beta-HSD1) u ve\u0107ini tkiva, dok 11-beta-HSD2 inaktivira kortizol nazad u kortizon u bubrezima i pankreasu.<\/p>\n<p>Skoro svaka \u0107elija u na\u0161em telu sadr\u017ei receptore za kortizol, tako da kortizol mo\u017ee da ima mnogo razli\u010ditih dejstava u zavisnosti od vrste \u0107elija na koje deluje. Ovi efekti kortizola uklju\u010duju <strong>kontrolu nivoa \u0161e\u0107era u krvi, regulaciju metabolizma, imaju protivupalno (antiinflamatorno) dejstvo, uti\u010du na formiranje pam\u0107enja, kontroli\u0161u ravnote\u017eu soli i vode, uti\u010du na krvni pritisak i poma\u017eu razvoj fetusa.<\/strong> Kod mnogih vrsta kortizol je tako\u0111e odgovoran <strong>za pokretanje procesa uklju\u010denih u ra\u0111anje<\/strong>.<\/p>\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><a id=\"_Koja_je_osnovna\"\/>Koja je osnovna uloga kortizola u na\u0161em organizmu?<\/h2>\n<p>Skoro sva tkiva u na\u0161em telu, kao \u0161to je pomenuto, imaju glukokortikoidne receptore. Zbog toga, kortizol mo\u017ee da uti\u010de na skoro svaki sistem organa u na\u0161em telu, uklju\u010duju\u0107i:<\/p>\n<ul>\n<li>Nervni sistem.<\/li>\n<li>Imuni sistem.<\/li>\n<li>Kardiovaskularni sistem.<\/li>\n<li>Respiratorni sistem.<\/li>\n<li>Reproduktivni sistemi (\u017eenski i mu\u0161ki).<\/li>\n<li>Mi\u0161i\u0107no-skeletni sistem.<\/li>\n<li>Integumentarni sistem (ko\u017ea, kosa, nokti, \u017elezde i nervi).<\/li>\n<\/ul>\n<p>Ta\u010dnije, uloge kortizola u na\u0161em telu su slede\u0107e:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Regulisanje odgovora na\u0161eg tela na stres.<\/strong> U vreme stresa, na\u0161e telo mo\u017ee da oslobodi kortizol nakon \u0161to otpusti svoje \u201ebori se ili be\u017ei\u201c hormone, kao \u0161to je adrenalin, tako da i dalje ostajete u stanju pripravnosti. Pored toga, kortizol pokre\u0107e <strong>osloba\u0111anje glukoze (\u0161e\u0107era) iz jetre<\/strong> za brzo stvaranje energiju tokom stresa.<\/li>\n<li><strong>Regulisanje metabolizma.<\/strong> Kortizol poma\u017ee u kontroli na\u010dina na koji na\u0161e telo koristi masti, proteine i ugljene hidrate za stvaranje energije.<\/li>\n<li><strong>Suzbijanje inflamacije.<\/strong> U kratkim naletima, kortizol mo\u017ee da pove\u0107a imunitet ograni\u010davanjem i suzbijanjem inflamacije. Me\u0111utim, ako imate konstantno visok nivo kortizola, va\u0161e telo se mo\u017ee naviknuti na previ\u0161e kortizola u krvi, \u0161to mo\u017ee dovesti do inflamacije i slabljenja imunolo\u0161kog sistema.<\/li>\n<li><strong>Regulisanje krvnog pritiska<\/strong>. Ta\u010dan na\u010din na koji kortizol reguli\u0161e krvni pritisak kod ljudi je nejasan. Me\u0111utim, povi\u0161eni nivoi kortizola mogu da izazovu visok krvni pritisak, a nivoi kortizola ni\u017ei od normalnog mogu izazvati nizak krvni pritisak.<\/li>\n<li><strong>Pove\u0107anje i regulisanje \u0161e\u0107era u krvi.<\/strong> U normalnim okolnostima, kortizol uravnote\u017euje efekat insulina, hormona koji proizvodi pankreas, za regulisanje \u0161e\u0107era u krvi. Kortizol podi\u017ee \u0161e\u0107er u krvi osloba\u0111anjem uskladi\u0161tene glukoze, dok insulin sni\u017eava \u0161e\u0107er u krvi. Hroni\u010dno visok nivo kortizola mo\u017ee dovesti do upornog visokog \u0161e\u0107era u krvi (hiperglikemije), \u0161to mo\u017ee izazvati dijabetes tipa 2.<\/li>\n<li><strong>Poma\u017ee u kontroli ciklusa spavanja i bu\u0111enja<\/strong>. U redovnim okolnostima, imate ni\u017ee nivoe kortizola uve\u010de kada odete na spavanje i maksimalne nivoe ujutru neposredno pre nego \u0161to se probudite. Ovo sugeri\u0161e da kortizol igra zna\u010dajnu ulogu u pokretanju bu\u0111enja i da igra ulogu u cirkadijalnom ritmu na\u0161eg tela.<\/li>\n<li><strong>Pove\u0107ava energiju<\/strong> kako bismo mogli da se nosimo sa stresom i vratimo u ravnote\u017eu nakon toga.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Na osnovu prethodno navedenog je jasno da su optimalni nivoi kortizola neophodni za \u017eivot i odr\u017eavanje razli\u010ditih telesnih funkcija. Ukoliko imate konstantno visok ili nizak nivo kortizola, to mo\u017ee da negativno uti\u010de na va\u0161e op\u0161te zdravlje.<\/p>\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><a id=\"_Kako_stres_uti\u010de\"\/>Kako stres uti\u010de na kortizol?<\/h2>\n<p>Biolo\u0161ki gledano, postoji vi\u0161e razli\u010ditih vrsta stresa, uklju\u010duju\u0107i:<\/p>\n<p><strong>Akutni stres.<\/strong> Akutni stres se de\u0161ava kada ste u iznenadnoj opasnosti u kratkom vremenskom periodu. Na primer, jedva izbegavanje saobra\u0107ajne nesre\u0107e ili napad \u017eivotinje su situacije koje izazivaju akutni stres.<\/p>\n<p><strong>Hroni\u010dni stres.<\/strong> Hroni\u010dni (dugoro\u010dni) stres se de\u0161ava kada do\u017eivljavate stalne situacije koje izazivaju frustraciju ili anksioznost. Na primer, te\u017eak ili frustriraju\u0107i posao ili hroni\u010dna bolest mogu izazvati hroni\u010dni stres.<\/p>\n<p><strong>Traumatski stres.<\/strong> Traumatski stres se de\u0161ava kada do\u017eivite doga\u0111aj opasan po \u017eivot koji izaziva strah i ose\u0107aj bespomo\u0107nosti. Na primer, do\u017eivljavanje ekstremnog vremenskog doga\u0111aja, kao \u0161to je tornado, ili iskustvo rata ili seksualnog napada mo\u017ee izazvati traumatski stres. U nekim slu\u010dajevima, ovi doga\u0111aji mogu dovesti do posttraumatskog stresnog poreme\u0107aja (PTSP).<\/p>\n<p><strong>Na\u0161e telo osloba\u0111a kortizol kada do\u017eivimo bilo koju od ovih vrsta stresa.<\/strong><\/p>\n<p>Stres pokre\u0107e kombinaciju signala u telu i od hormona i od nerava. Ovi signali uzrokuju da va\u0161e nadbubre\u017ene \u017elezde osloba\u0111aju hormone, uklju\u010duju\u0107i <strong>adrenalin<\/strong> i <strong>kortizol<\/strong>. Rezultat je pove\u0107an broj otkucaja srca i energija kao deo odgovora bori se ili be\u017ei. To je na\u010din na\u0161eg tela da se pripremi za potencijalno opasne ili \u0161tetne situacije.<\/p>\n<p>Kortizol tako\u0111e poma\u017ee u ograni\u010davanju svih funkcija koje nisu neophodne u situaciji borbe ili bekstva. Kada pretnja pro\u0111e, hormoni se vra\u0107aju na svoje uobi\u010dajene nivoe, a telesne funkcije se vra\u0107aju na tipi\u010dne nivoe.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, kada ste pod stalnim stresom, ovaj odgovor se ne isklju\u010duje uvek.<\/p>\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-beo-lab-laboratorije wp-block-embed-beo-lab-laboratorije\"\/>\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><a id=\"_Kako_povi\u0161en_kortizol\"\/>Kako povi\u0161en kortizol uti\u010de na na\u0161e zdravlje?<\/h2>\n<p>Dugotrajno izlaganje kortizolu i drugim hormonima stresa mo\u017ee negativno da uti\u010de na skoro sve procese u na\u0161em telu i mo\u017ee da poremeti najva\u017enije funkcije na\u0161eg tela. Samim tim umereni do visoki nivoi kortizola mogu da dovedu do niza zdravstvenih problema kao \u0161to su:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Hroni\u010dna bolest<\/strong>. Dugotrajno pove\u0107an kortizol mo\u017ee da pove\u0107a rizik od <strong>visokog krvnog pritiska<\/strong>, <strong>sr\u010danih bolesti<\/strong>, <strong>problema sa plu\u0107ima, insulinske rezistencije <\/strong>i <strong>dijabetesa tipa 2<\/strong>, <strong>osteoporoze<\/strong> i drugih hroni\u010dnih bolesti.<\/li>\n<li><strong>Anksioznost i depresija.<\/strong><\/li>\n<li><strong>Glavobolje.<\/strong><\/li>\n<li><strong>Pote\u0161ko\u0107e sa pam\u0107enjem i koncentracijom<\/strong>. Visoki nivoi kortizola mogu izazvati \u201emaglu (mutno) u mozgu\u201c ili roblem sa fokusiranjem i nedostatak mentalne jasno\u0107e.<\/li>\n<li><strong>Problemi sa varenjem <\/strong>(dijareja, povra\u0107anje, usporava se varenje).<\/li>\n<li><strong>Nedostatak energije\/problemi sa spavanjem<\/strong>. Visok nivo kortizola mo\u017ee da pove\u0107a ose\u0107aj umora. Pored toga, mo\u017ee da ometa hormone spavanja, uti\u010du\u0107i na kvalitet i du\u017einu sna.<\/li>\n<li><strong>Pove\u0107anje telesne te\u017eine, gojaznost<\/strong>. Kortizol mo\u017ee da pove\u0107a apetit i signalizira telu da promeni metabolizam kako bi uskladi\u0161tio masti.<\/li>\n<li><strong>Oslabljen imuni system<\/strong>. Pove\u0107an kortizol mo\u017ee da ote\u017ea imunolo\u0161kom sistemu da se bori protiv infekcija.<\/li>\n<li><strong>Ku\u0161ingov sindrom.<\/strong> U retkim slu\u010dajevima, veoma visoki nivoi kortizola mogu dovesti do Ku\u0161ingovog sindroma, retke, ali ozbiljne bolesti.<\/li>\n<\/ul>\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><a id=\"_Povi\u0161en_kortizol_\u2013\"\/>Povi\u0161en kortizol \u2013 uzroci i simptomi<\/h2>\n<p>Kortizol je va\u017ean za na\u0161e zdravlje, ali prevelika koli\u010dina mo\u017ee da \u0161teti na\u0161em telu i izazove razli\u010dite ne\u017eeljene simptome. Abnormalno visoki nivoi kortizola se nazivaju <strong>hiperkortizolizam<\/strong>, ili naj\u010de\u0161\u0107e <strong>Ku\u0161ingov sindrom <\/strong>(<em>engl. Cushing\u2019s Syndrome<\/em>). Kratkoro\u010dne promene kortizola su potpuno normalne i svako \u0107e ponekad imati visok nivo kortizola. Me\u0111utim, ukoliko ovi nivoi ostanu visoki tokom du\u017eeg vremenskog perioda, to obi\u010dno ukazuje na osnovni problem, koji mo\u017ee da ima zna\u010dajne negativne efekte na zdravlje.<\/p>\n<p><strong>Uzroci povi\u0161enog kortizola<\/strong><\/p>\n<p>Visok nivo kortizola mo\u017ee da bude posledica razli\u010ditih problema, uklju\u010duju\u0107i:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Visok nivo stresa:<\/strong> Stres uzrokuje da telo osloba\u0111a \u0161irok spektar signala kroz hormone i nerve, \u0161to uklju\u010duje i kortizol. Poznato je kao odgovor na \u201cborbu ili bekstvo\u201d i u kratkim vremenskim okvirima (na primer, kada be\u017eimo od predatora) poma\u017ee na\u0161em pre\u017eivljavanju. U takvim scenarijima, kada stresor nestane, nivoi kortizola \u0107e pasti. Me\u0111utim, u savremenom \u017eivotu, ovi stresori mo\u017eda ne\u0107e nestati brzo i visoki nivoi kortizola mogu se nastaviti dugoro\u010dno.<\/li>\n<li><strong>Ne\u017eeljeni efekti lekova:<\/strong> Odre\u0111eni lekovi, kao \u0161to su <strong>kortikosteroidi<\/strong>, koji se \u010desto koriste za le\u010denje astme, artritisa ili odre\u0111enih karcinoma i drugih stanja tako\u0111e mogu da izazovu pove\u0107anje nivoa kortizola. Na primer, neke studije prime\u0107uju vezu izme\u0111u oralnih kontraceptiva i nivoa kortizola u krvi. Do ovih ne\u017eeljenih efekata naj\u010de\u0161\u0107e dolazi kada se konzumiraju u velikoj dozi ili tokom du\u017eeg vremenskog perioda. Kortikosteroidi koji se obi\u010dno prepisuju uklju\u010duju: prednizon, kortizon, metilprednizolon, deksametazon. Va\u017eno je da razgovarate o svim ne\u017eeljenim efektima uzimanja lekova sa lekarom pre nego \u0161to napravite bilo kakve promene. Pronala\u017eenje prave doze i uzimanje kortikosteroida kako je propisano mo\u017ee pomo\u0107i u smanjenju rizika od razvoja visokog nivoa kortizola.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>Va\u017ena napomena<\/strong><strong>:<\/strong> Nikada ne bi trebalo da prestanete da uzimate steroidne lekove bez postepenog smanjivanja ili prethodnog razgovora sa lekarom. Naglo prestajanje mo\u017ee da izazove nizak nivo kortizola, \u0161to mo\u017ee da izazove nizak krvni pritisak ili \u0161e\u0107er u krvi, komu i smrt.<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Problemi sa hipofizom: <\/strong>Hipofiza se nalazi u dnu va\u0161eg mozga. Ponekad je nazivaju \u201eglavnom \u017elezdom\u201c jer ona nadgleda i poma\u017ee u kontroli mnogih funkcija tela osloba\u0111anjem hormona. Problemi sa hipofizom mogu da dovedu do toga da ona ne proizvodi hormone, ili ih previ\u0161e proizvodi, uklju\u010duju\u0107i ACTH, koji onda pokre\u0107e nadbubre\u017ene \u017elezde da osloba\u0111aju vi\u0161e kortizola. Stanja hipofize koja mogu izazvati visok nivo kortizola uklju\u010duju: <strong>hiperpituitarizam<\/strong> (preterano aktivna hipofiza), <strong>benigni tumori hipofize<\/strong> uklju\u010duju\u0107i adenome, <strong>kancerozni tumori hipofize.<\/strong><\/li>\n<li><strong>Tumori nadbubre\u017ene \u017elezde<\/strong> <strong>ili prekomerni rast nadbubre\u017enog tkiva (hiperplazija):<\/strong> mogu dovesti do prekomerne proizvodnje kortizola. Nadbubre\u017ene \u017elezde se nalaze iznad svakog bubrega. Tumori nadbubre\u017ene \u017elezde mogu biti: <strong>benigni <\/strong>(nekancerozni) ili <strong>maligni<\/strong> (kancerogeni) i variraju u veli\u010dini. Obe vrste mogu lu\u010diti visoke nivoe hormona, uklju\u010duju\u0107i kortizol. Pored toga, ako je tumor dovoljno velik da vr\u0161i pritisak na obli\u017enje organe, mo\u017eda \u0107ete primetiti bol ili ose\u0107aj puno\u0107e u stomaku.Tumori nadbubre\u017ene \u017elezde su obi\u010dno benigni i nalaze se kod otprilike 1 od 10 ljudi koji imaju slikovni test nadbubre\u017ene \u017elezde. Maligni tumor nadbubre\u017ene \u017elezde je mnogo re\u0111i.<\/li>\n<li>Re\u0111e, <strong>tumori u drugim delovima tela<\/strong> kao \u0161to je karcinom malih \u0107elija plu\u0107a ili sitno\u0107elijski (mikrocelularni) karcinom plu\u0107a mogu izazvati povi\u0161en kortizol.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>Simptomi povi\u0161enog kortizola<\/strong><\/p>\n<p>Visok nivo kortizola mo\u017ee izazvati razli\u010dite simptome u na\u0161em telu. Simptomi se mogu razlikovati u zavisnosti od toga \u0161ta uzrokuje pove\u0107anje nivoa kortizola.<\/p>\n<p>Op\u0161ti znaci i simptomi visokog nivoa kortizola tokom du\u017eeg vremena uklju\u010duju:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>stanja mentalnog zdravlja, kao \u0161to su anksioznost i depresija<\/strong><\/li>\n<li><strong>oslabljen imuni sistem<\/strong><\/li>\n<li><strong>Ku\u0161ingov sindrom, koji mo\u017ee izazvati:<\/strong><\/li>\n<li><strong>pove\u0107anje telesne te\u017eine, uglavnom oko srednjeg dela i gornjeg dela le\u0111a<\/strong><\/li>\n<li><strong>masne naslage izme\u0111u lopatica<\/strong><\/li>\n<li><strong>debljanje i zaokru\u017eivanje lica i stomaka<\/strong><\/li>\n<li><strong>bubuljice<\/strong><\/li>\n<li><strong>stanjivanje ko\u017ee<\/strong><\/li>\n<li><strong>lako stvaranje modrica<\/strong> <strong>ili ljubi\u010daste strije na ko\u017ei<\/strong><\/li>\n<li><strong>zajapureno lice<\/strong><\/li>\n<li><strong>usporeno zarastanje rana<\/strong><\/li>\n<li><strong>slabost mi\u0161i\u0107a<\/strong><\/li>\n<li><strong>jak zamor<\/strong><\/li>\n<li><strong>pove\u0107ana \u017ee\u0111<\/strong><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/analiza-urina-i-urinokultura\/\" data-type=\"post\" data-id=\"44138\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><strong>\u010de\u0161\u0107e mokrenje<\/strong><\/a><\/li>\n<li><strong>razdra\u017eljivost i promene raspolo\u017eenja<\/strong><\/li>\n<li><strong>te\u0161ko\u0107e u koncentraciji<\/strong><\/li>\n<li><strong>visok krvni pritisak<\/strong><\/li>\n<li><strong>glavobolja<\/strong><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/osteoporoza\/\" data-type=\"post\" data-id=\"45656\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><strong>osteoporoza, pove\u0107an rizik od preloma i slabije kosti<\/strong><\/a><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/dijabetes-simptomi-dijagnostika-prevencija-i-kontrola-secerne-bolesti\/\" data-type=\"post\" data-id=\"5491\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><strong>dijabetes tipa 2<\/strong><\/a><\/li>\n<li><strong>usporen rast kod dece<\/strong><\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/trombofilija-simptomi-dijagnostika-i-lecenje\/\" data-type=\"post\" data-id=\"51641\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><strong>pove\u0107an rizik od krvnih ugru\u0161aka.<\/strong><\/a><\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>Simptomi visokog kortizola kod \u017eena<\/strong><\/p>\n<p>Za \u017eene, hormoni igraju posebno klju\u010dnu ulogu u svakodnevnom \u017eivotu, zdravlju i dobrostanju, \u0161to zna\u010di da <a href=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/hormonski-poremecaji-kod-zena-uzroci-simptomi-i-terapija\/\" data-type=\"post\" data-id=\"48767\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">hormonalni poreme\u0107aji<\/a>\u00a0mogu imati zna\u010dajan uticaj. Povi\u0161en kortizol uklju\u010duje efekte i na druge hormone, uklju\u010duju\u0107i nivoe estrogena koji mogu biti pove\u0107ani u kombinaciji sa visokim kortizolom. <strong>Za \u017eene u reproduktivnom dobu, visoki nivoi kortizola mogu da uti\u010du na menstrualne cikluse i da dovedu do anovulacije, izostanka ili nerodovnih menstruacija, obilnijih menstruacija ili du\u017eih menstrualnih ciklusa.<\/strong><\/p>\n<p>Pored ovih i redovnih simptoma, \u017eene sa visokim nivoom kortizola mogu da imaju i slede\u0107e:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Poja\u010dani hormonalni simptomi <\/strong>kao \u0161to su<strong> no\u0107no znojenje i promene raspolo\u017eenja.<\/strong><\/li>\n<li><strong>Poja\u010dana dlakavost, maljavost (hirzutizam).<\/strong><\/li>\n<li><strong>Poja\u010dana \u017eelja za slatki\u0161ima i drugom hranom koja mo\u017ee dovesti do gojenja.<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>Simptomi visokog kortizola kod mu\u0161karaca<\/strong><\/p>\n<p>Mu\u0161karci su jednako ranjivi na suo\u010davanje sa visokim nivoima kortizola, kao i \u017eene i tako\u0111e mogu patiti od svih prethodno navedenih redovnih simptoma povi\u0161enog kortizola. Me\u0111utim, pored ovoga, oni mogu imati i simptome koji su jedinstveni za njihov pol, uklju\u010duju\u0107i:<\/p>\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><a id=\"_Kako_smanjiti_nivo\"\/>Kako smanjiti nivo kortizola u krvi?<\/h2>\n<p>Kortizol je neophodan hormon koji, unutar normalnih nivoa, igra klju\u010dnu ulogu u regulisanju mnogih procesa u telu. Ovaj \u201ehormon stresa\u201c tako\u0111e poma\u017ee da se obezbedi dodatni podsticaj energije kada se pojave pretnje. Me\u0111utim, kada nivoi kortizola ostanu na nenormalno visokom nivou tokom du\u017eeg perioda, to mo\u017ee da prouzrokuje zna\u010dajnu \u0161tetu. Mozak i nadbubre\u017ene \u017elezde mogu sami da reguli\u0161u kortizol. Kada stres nestane, telo \u0107e prestati da proizvodi kortizol i nivoi \u0107e se vratiti u normalu.Me\u0111utim, ljudi sa hroni\u010dnim stresom, odre\u0111enim zdravstvenim stanjima ili koji uzimaju odre\u0111ene lekove mogu da imaju nivoe kortizola koji su vi\u0161i nego obi\u010dno. Zato je va\u017eno da u\u010dinite sve \u0161to mo\u017eete da odr\u017eite dobru ravnote\u017eu hormona.<\/p>\n<p>Na sre\u0107u, postoje saveti i koraci koje mo\u017eete da preduzmete da biste upravljali visokim nivoima kortizola, koji uklju\u010duju:<\/p>\n<p><strong>1. Smanjenje stresa<\/strong><\/p>\n<p>Stres je okida\u010d za proizvodnju kortizola, tako da smanjenje stresa tako\u0111e smanjuje kortizol u mnogim slu\u010dajevima. Ljudi koji \u017eele da smanje nivo kortizola mogu da poku\u0161aju<strong>:<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li><strong>Odre\u0111ivanje prioriteta:<\/strong> Da bi se smanjio stres, osoba mo\u017ee poku\u0161ati da izbegne stresore gde god je to mogu\u0107e. Ljudi to mogu da urade tako \u0161to \u0107e razmi\u0161ljati o stvarima u svom \u017eivotu koje izazivaju stres i da li se one mogu izbe\u0107i ili su neizbe\u017ene. Za stresore koje mo\u017eete izbe\u0107i, razmislite da li su oni prioriteti. Sve \u0161to nije prioritet mo\u017ee biti ne\u0161to \u010dega se treba odre\u0107i.<\/li>\n<li><strong>Upravljanje nivoima stresa:<\/strong> Ovo uklju\u010duje u\u010denje kako da se \u0161to bolje nosite sa stresom koji je neizbe\u017ean. Preduzimanje koraka za upravljanje stresom, od meditacije do jednostavnog izbegavanja stresora i upravljanja stresnim obrascima razmi\u0161ljanja, mo\u017ee pomo\u0107i u smanjenju nivoa kortizola izazvanog visokim stresom.<\/li>\n<li><strong>Briga o mentalnom zdravlju<\/strong>: Kada je stres rezultat stanja <a>mentalnog zdravlja<\/a><a href=\"#_msocom_10\">[JV10]<\/a>\u00a0, kao \u0161to je anksioznost, onda tretman mentalnog zdravlja mo\u017ee da pomogne da se on smanji. Ljudi mogu da razgovaraju sa terapeutom kako bi nau\u010dili kako da identifikuju anksiozne misli i postepeno ih zamene uravnote\u017eenijima.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>2. Isprobavanje tehnika opu\u0161tanja<\/strong><\/p>\n<p>Ljudi koji do\u017eivljavaju stres tako\u0111e mogu da isprobaju razli\u010dite tehnike opu\u0161tanja. To su prakse koje aktiviraju \u201erelaksacijski odgovor\u201c za razliku od odgovora na stres. Ovo omogu\u0107ava telu da prestane da proizvodi hormone stresa.<\/p>\n<p>Neki primeri tehnika opu\u0161tanja koje treba isprobati uklju\u010duju:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Ve\u017ebe disanja. <\/strong>Kontrolisano disanje poma\u017ee da stimuli\u0161e va\u0161 parasimpati\u010dki nervni sistem, va\u0161 sistem za \u201eodmor i varenje\u201c, koji poma\u017ee u sni\u017eavanju nivoa kortizola.<\/li>\n<li><strong>vo\u0111ena meditacija<\/strong><\/li>\n<li><strong>meditacija u hodu<\/strong><\/li>\n<li><strong>joga ili tai \u010di<\/strong><\/li>\n<li><strong>vizualizacija<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>3. Uravnote\u017eena ishrana<\/strong><\/p>\n<p>Iako se u svakoj hrani mo\u017ee u\u017eivati u umerenim koli\u010dinama, vode\u0107i ra\u010duna o hrani koju jedete mo\u017ee ubla\u017eiti simptome stresa i pomo\u0107i vam da bolje upravljate nivoima kortizola. Redovan unos visokog dodanog \u0161e\u0107era mo\u017ee dovesti do povi\u0161enih nivoa kortizola. Zanimljivo je da ishrana bogata \u0161e\u0107erom tako\u0111e mo\u017ee da potisne osloba\u0111anje kortizola tokom stresnih doga\u0111aja, \u0161to ote\u017eava va\u0161em telu da se nosi sa stresnim situacijama. Jedna studija je otkrila da je ishrana sa visokim sadr\u017eajem \u0161e\u0107era, rafinisanih \u017eitarica i zasi\u0107enih masti dovela do zna\u010dajno vi\u0161ih nivoa kortizola od ishrane bogate celim \u017eitaricama, vo\u0107em, povr\u0107em i polinezasi\u0107enim mastima.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanja su pokazala jaku vezu izme\u0111u <a href=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/crevna-mikrobiota-kako-moze-uticati-na-mentalno-zdravlje\/\" data-type=\"post\" data-id=\"53961\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">zdravog mikrobioma creva<\/a>\u00a0(svih mikroba koji \u017eive u crevima) i pobolj\u0161anog mentalnog zdravlja. Stoga, konzumiranje hrane koja podr\u017eava zdrava creva tako\u0111e mo\u017ee pomo\u0107i u smanjenju stresa i anksioznosti i pobolj\u0161anju op\u0161teg zdravlja.<\/p>\n<p>\u010clanak iz 2021. godine sugeri\u0161e da slede\u0107i na\u010din ishrane mo\u017ee da pomogne da se smanji nivo stresa, \u010dime se poma\u017ee u odr\u017eavanju stabilnog nivoa kortizola:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Dijetalna vlakna:<\/strong> uklju\u010diti u ishranu povr\u0107e, vo\u0107e, pasulj, ora\u0161aste plodove, so\u010divo, semenke i integralne \u017eitarice.<\/li>\n<li><strong>Cela zrna.<\/strong> Za razliku od rafinisanih \u017eitarica, cela zrna su bogata polifenolima i vlaknima biljnog porekla, \u0161to mo\u017ee da podr\u017ei nivo stresa i zdravlje creva.<\/li>\n<li><strong>Celo vo\u0107e i povr\u0107e<\/strong> sadr\u017ei mnogo antioksidanata i polifenolnih jedinjenja koja se bore protiv slobodnih radikala koji o\u0161te\u0107uju \u0107elije i mogu pomo\u0107i u smanjenju nivoa kortizola.<\/li>\n<li><strong>Mahunarke i so\u010divo<\/strong> sa visokim sadr\u017eajem vlakana podr\u017eavaju zdrava creva i kontroli\u0161u nivo \u0161e\u0107era u krvi.<\/li>\n<li><strong>Zdrave masti.<\/strong> Ishrana bogata nezasi\u0107enim mastima i malo zasi\u0107enih masti povezana je sa boljim ukupnim zdravljem i mentalnim blagostanjem. Posebno, <strong>omega-3 masne kiseline<\/strong> su najbolje povezane sa zdravljem mozga i smanjenim stresom. Dobri izvori su masna riba, morski plodovi orasi i semenke. Ishrana na bazi biljaka (vegeterijanci, vegani) mo\u017ee da uklju\u010duje seme lana, \u010dia seme, alge i morsko povr\u0107e.<\/li>\n<li><strong>Probiotici i prebiotici (Fermentisana i kultivisana hrana).<\/strong> <strong>Probiotici<\/strong> su prijateljske, simbiotske bakterije u hrani kao \u0161to su jogurt, kefir, kiseli kupus i kim\u010di. <strong>Prebiotici<\/strong>, kao \u0161to su rastvorljiva vlakna, obezbe\u0111uju hranu za ove bakterije. I probiotici i prebiotici su povezani sa boljim zdravljem creva i mentalnog zdravlja. Preporu\u010duje se tako\u0111e i kombuha (gljiva), miso, tempeh i jabukovo sir\u0107e.<\/li>\n<li><strong>Tamna \u010dokolada:<\/strong> Tamna \u010dokolada sadr\u017ei mnogo flavonoida, koji mogu da ubla\u017ee stresnu reaktivnost nadbubre\u017enih \u017elezda, \u0161to rezultira manjim osloba\u0111anjem kortizola.<\/li>\n<li><strong>Zeleni \u010daj<\/strong> sadr\u017ei katehine, druge polifenole i umiruju\u0107e jedinjenje poznato kao L-teanin, koje je povezano sa smanjenim stresom i pove\u0107anom mentalnom budno\u0161\u0107u.<\/li>\n<li><strong>Voda.<\/strong> Dehidratacija mo\u017ee privremeno da pove\u0107a nivo kortizola, \u010dine\u0107i vodu za pi\u0107e tokom dana jo\u0161 va\u017enijom.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Jedna druga studija iz 2019. godine pokazala je da pove\u0107anje unosa ugljenih hidrata u ishrani tako\u0111e mo\u017ee dovesti do sni\u017eavanja nivoa kortizola.<\/p>\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"682\" alt=\"Hormon stresa kortizol 2\" class=\"wp-image-59307\" src=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/hormon-stresa-kortizol\/aspect-ratio:16\/9;object-fit:cover\" title=\"Hormon stresa kortizol 4\" srcset=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/Uravnotezena-ishrana-1024x682.jpg 1024w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/Uravnotezena-ishrana-300x200.jpg 300w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/Uravnotezena-ishrana-768x512.jpg 768w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/Uravnotezena-ishrana-600x400.jpg 600w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/Uravnotezena-ishrana.jpg 1379w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\"\/><\/figure>\n<p><strong>4<\/strong>. <strong>Izbegavanje, <\/strong><strong>minimiziranje <\/strong><strong>kofeina<\/strong><\/p>\n<p>Ljudi koji poku\u0161avaju da smanje nivo kortizola treba da ograni\u010de unos kofeina. Izbegavajte konzumiranje hrane i pi\u0107a koja sadr\u017ee kofein oko 6 sati pre spavanja. Kofein mo\u017ee da ometa dobar san.<\/p>\n<p><strong>5. Dovoljno spavanja<\/strong><\/p>\n<p><strong>Kvalitetan san:<\/strong> Redovano spavanja sa dovoljno kvalitetnog sna je klju\u010dno za pomo\u0107 va\u0161em telu da upravlja nivoima kortizola. Samim tim davanje prioriteta spavanju mo\u017ee pomo\u0107i u smanjenju nivoa kortizola.<\/p>\n<p>Lo\u0161 no\u0107ni san ili du\u017ei nedostatak sna mogu da uti\u010du na nivoe kortizola u krvotoku. Hroni\u010dni problemi sa spavanjem, kao \u0161to su nesanica koja mo\u017ee biti rezultat mnogih stvari, uklju\u010duju\u0107i stres i opstruktivnu apneju ili rad u no\u0107noj smeni, mogu da pove\u0107aju cirkuliraju\u0107i kortizol, koji uti\u010de na dnevne hormonske obrasce, nivoe energije i druge aspekte zdravlja. Tako\u0111e, pokazano je da oni koji rade u no\u0107nim smenama mogu da imaju lo\u0161ije zdravstvene rezultate (gojaznost, bolest srca, dijabetes tipa 2, pogor\u0161ano mentalno zdravlje), \u0161to su sve posledice povi\u0161enog kortizola.<\/p>\n<p>Sa druge strane, adekvatan san i redovan raspored spavanja i bu\u0111enja mogu pomo\u0107i u smanjenju nivoa kortizola.<\/p>\n<p><strong>6. Odr\u017eavanje dobre rutine odlaska na spavanje<\/strong><\/p>\n<p>Dobra rutina odlaska na spavanje mo\u017ee biti korisno sredstvo za du\u017ei i kvalitetniji san. Ona mo\u017ee da uklju\u010duje kombinaciju opu\u0161taju\u0107ih aktivnosti koje poma\u017eu na\u0161em mozgu i telu da po\u010dnu da se opu\u0161taju, kao \u0161to su:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Uspostavljanje dosledne rutine za spavanje<\/strong> (na primer: kupanje ili tu\u0161iranje, istezanje, \u010ditanje knjige ili audio knjige, vo\u0111enje dnevnika, meditiranje).<\/li>\n<li><strong>Idite u krevet i budite se u isto vreme svakog dana<\/strong>. Redovan raspored spavanja je jedan od najefikasnijih na\u010dina za pobolj\u0161anje sna.<\/li>\n<li><strong>Ve\u017ebajte ranije tokom dana<\/strong>. Redovno ve\u017ebanje mo\u017ee da pobolj\u0161a kvalitet sna, ali treba da se radi najmanje 2-3 sata pre spavanja.<\/li>\n<li><strong>Izbegavajte alcohol<\/strong>, pokazano je da mo\u017ee da uti\u010de na kvalitet i trajanje sna.<\/li>\n<li><strong>Ograni\u010dite izlaganje jakom svetlu no\u0107u<\/strong>. Ljudi bi trebalo da steknu naviku da isklju\u010de sve ekrane (telefone, televizore, kompjutere) i opuste se pre odlaska u krevet. Otprilike 45\u201360 minuta pre spavanja, smanjite izlaganje jakom i plavom svetlu. Umesto da posegnete za telefonom u krevetu, poku\u0161ajte da \u010ditate knjigu ili slu\u0161ate podkast.<\/li>\n<li><strong>Idite u krevet u tihoj prostoriji<\/strong>. Ograni\u010dite ometanje pomo\u0107u belog \u0161uma, \u010depi\u0107a za u\u0161i i uti\u0161avanja telefona.<\/li>\n<li><strong>Dremajte:<\/strong> Rad u smenama skra\u0107uje va\u0161 san, dremanje mo\u017ee da smanji pospanost i spre\u010di nedostatak sna. Me\u0111utim, dremanje mo\u017ee da pogor\u0161a kvalitet sna kod radnika koji ne rade u smenama.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>7. Baviti se nekim hobijem<\/strong><\/p>\n<p>Hobiji mogu biti i opu\u0161taju\u0107i i nagra\u0111uju\u0107i, odvra\u0107aju\u0107i ne\u010diji um od stresora i daju\u0107i mu ne\u0161to na \u0161ta da se fokusira. Na primer, jedna starija pilot studija o tretmanima zloupotrebe supstanci otkrila je da je ba\u0161tovanstvo dovelo do smanjenja nivoa kortizola me\u0111u veteranima. Tako\u0111e se pokazalo da ba\u0161tovanstvo pobolj\u0161ava kvalitet \u017eivota vi\u0161e od konvencionalne radne terapije.<\/p>\n<p>Drugi hobiji za osloba\u0111anje od stresa mogu da uklju\u010duju:<\/p>\n<ul>\n<li>crtanje ili slikanje<\/li>\n<li>zanatstvo<\/li>\n<li>kuvanje<\/li>\n<li>kreativno pisanje<\/li>\n<li>sviranje muzi\u010dkog instrumenta<\/li>\n<li>slu\u0161anje muzike, plesanje<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>8. Smejanje i zabava<\/strong><\/p>\n<p>Te\u0161ko je ose\u0107ati se pod stresom kada se dobro provodite, tako da pronala\u017eenje vremena za zabavu tako\u0111e mo\u017ee smanjiti nivo kortizola. <strong>Smeh<\/strong> ima mnoge terapeutske prednosti. On podsti\u010de osloba\u0111anje endorfina i potiskuje kortizol. Tako\u0111e, smeh mo\u017ee pomo\u0107i u smanjenju kortizola i pove\u0107anju serotonina (neurotransmiter i hormon u mozgu koji poma\u017ee u regulisanju raspolo\u017eenja, \u201chormone sre\u0107e\u201d) \u0161to je povezano sa boljim raspolo\u017eenjem i smanjenim stresom, ni\u017eim krvnim pritiskom i ja\u010dim imunolo\u0161kim sistemom. Pored toga, na taj na\u010din mo\u017eete pobolj\u0161ati dru\u0161tvene odnose.<\/p>\n<p><strong>9. Redovno ve\u017ebanje<\/strong><\/p>\n<p>Biti fizi\u010dki aktivan je korisno za zdravlje i mo\u017ee pobolj\u0161ati raspolo\u017eenje osobe. Studije su pokazale da ve\u017ebanje mo\u017ee pomo\u0107i u smanjenju stresa i pobolj\u0161anju kvaliteta sna, \u0161to mo\u017ee pomo\u0107i u smanjenju nivoa kortizola tokom vremena. Me\u0111utim, intenzivna ve\u017eba mo\u017ee da izazove pove\u0107anje nivoa kortizola, jer je to na\u010din na koji se telo nosi sa dodatnim stresom koji mu ve\u017eba stavlja. Kao rezultat toga, ve\u017ebanje sa malim ili umerenim intezitetom mo\u017ee biti dobra opcija za ljude sa visokim nivoom kortizola. Preporu\u010duje se oko 150\u2013200 minuta ve\u017ebi uglavnom niskog do umerenog intenziteta svake nedelje i ostavite sebi vremena za odmor izme\u0111u treninga. Najbolja vrsta i koli\u010dina ve\u017ebanja zavisi od jedinstvenih fizi\u010dkih sposobnosti i uzrasta osobe, pa je preporu\u010dljivo da o tome konsultujete lekara.<\/p>\n<p><strong>10. Izgradnja i odr\u017eavanje dobrih odnosa<\/strong><\/p>\n<p>Veze su zna\u010dajan aspekt na\u0161ih \u017eivota. Napeti i nezdravi odnosi sa voljenim osobama ili saradnicima mogu da izazovu velik i \u010dest stres i podignu nivo kortizola. Nasuprot, stabilni, dobri odnosi sa partnerima, prijateljima i porodicom mogu biti od vitalnog zna\u010daja kada je u pitanju sre\u0107an i ispunjen \u017eivot i mogu pomo\u0107i osobi da prebrodi stresne periode.<\/p>\n<p><strong>11. Dr\u017eanje ku\u0107nog ljubimca<\/strong><\/p>\n<p>Neke studije pokazuju da ku\u0107ni ljubimac mo\u017ee da smanji nivo kortizola. Jedna skora\u0161nja studija je merila nivoe kortizola kod 101 dece koja su bila podvrgnuta stres testovima. Deca su u\u010destvovala zajedno sa roditeljem ili negovateljem i njihovim psima ku\u0107nim ljubimcima. Istra\u017eiva\u010di su ih podelili u vi\u0161e grupa: sa prisutnim psom, prisustvom roditelja ili sami. Deca su zatim u drugoj prostoriji radila testove kao u \u0161koli i dala uzorke pljuva\u010dke. Rezultati su pokazali da prisustvo psa zna\u010dajno ubla\u017eava porast percipiranog stresa kod dece u pore\u0111enju sa onima koji su bili sami ili sa roditeljem.<\/p>\n<p><strong>12. Prestanite da pu\u0161ite<\/strong><\/p>\n<p>Postoje neki dokazi da pu\u0161enje mo\u017ee da uti\u010de na nivo kortizola, kao i na kvalitet sna. Studija iz 2019. godine pokazala je da su u\u010desnici koji su pu\u0161ili imali vi\u0161i nivo kortizola od u\u010desnika koji nisu. Tako\u0111e su imali ni\u017ei kontinuitet sna, \u0161to zna\u010di da su se \u010de\u0161\u0107e budili.<\/p>\n<p><strong>13. Uzimanje suplemenata<\/strong><\/p>\n<p>Mnoge promene u na\u010dinu \u017eivota mogu smanjiti nivoe kortizola. Me\u0111utim, ako ove promene nisu mogu\u0107e ili ne dovode do o\u010dekivanog smanjenja nivoa, slede\u0107i korak mo\u017ee biti razgovor sa lekarom o suplementima.<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Omega 3 nezasi\u0107ene masne kiseline.<\/strong> Riblje ulje je jedan od najboljih izvora omega-3 masnih kiselina, za koje se smatra da smanjuju kortizol. Mala studija iz 2019. godine pokazala je da uzimanje Omega-3 masnih kiselina smanjuje nivoe kortizola kod medicinskih sestara koje su mnogo radile na poslu. U\u010desnice su uzimali Omega-3 tokom 8 nedelja i prijavile pobolj\u0161anje emocionalne iscrpljenosti. Druga kohortna studija koja je uklju\u010divala 2.724 u\u010desnika pokazala je da je visok nivo omega-3 u krvi povezan sa ni\u017eim nivoima inflamacije i kortizola.<\/li>\n<li><strong>Dodavanje vi\u0161e magnezijuma<\/strong>, bilo u obliku hrane bogate magnezijumom, vitaminskih suplemenata ili lokalne primene kao \u0161to su kupke sa solima magnezijuma.<\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/vitamin-d\/\" data-type=\"post\" data-id=\"4671\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><strong>Vitamin D<\/strong><\/a>\u00a0. Neka skora\u0161nja istra\u017eivanja su ukazala na to da suplementi vitamina D mogu da pomognu u sni\u017eavanju nivoa kortizola u krvi i urinu. Rezultati ovih istra\u017eivanja bi mogli da pomognu da se smanji riizik od kardiovaskularnih bolesti.<\/li>\n<\/ul>\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"602\" height=\"338\" alt=\"Hormon stresa kortizol 3\" class=\"wp-image-59309\" src=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/hormon-stresa-kortizol\/aspect-ratio:16\/9;object-fit:cover\" title=\"Hormon stresa kortizol 5\" srcset=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/vitamin-d.jpg 602w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/vitamin-d-300x168.jpg 300w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/vitamin-d-600x337.jpg 600w\" sizes=\"auto, (max-width: 602px) 100vw, 602px\"\/><\/figure>\n<ul>\n<li>Uklju\u010divanje<strong> intravenozne vitaminske terapije<\/strong> za otklanjanje zamora nadbubre\u017ene \u017elezde u va\u0161u rutinu. Intravenozne infuzije su zgodan na\u010din za isporuku vitamina, minerala i drugih hranljivih materija direktno u va\u0161 krvotok. Ova vrsta suplemenata poma\u017ee va\u0161em telu da se izle\u010di daju\u0107i mu vitamine i minerale neophodne za popravku i restauraciju.<\/li>\n<li><strong>A\u0161vaganda <\/strong>jeadaptogena biljka koja potpoma\u017ee i pove\u0107ava sposobnost organizma da se adaptira na razli\u010dite stresne situacije.Dvostruko slepa studija iz 2019. godine tako\u0111e je otkrila da biljka a\u0161vaganda smanjuje kortizol, posebno jutarnje nivoe kortizola. Me\u0111utim, va\u017eno je napomenuti da nau\u010dnici jo\u0161 uvek nisu sigurni u tome kako a\u0161vaganda funkcioni\u0161e. \u010cini se da tako\u0111e uti\u010de i na nivoe serotonina i GABA na sli\u010dan na\u010din kao i antidepresivi. Pored toga, postoji mogu\u0107nost da mo\u017ee izazvati povla\u010denje ako osoba prestane da ga koristi. Do sada, nau\u010dnici su tako\u0111e ustanovili da a\u0161vaganda nije pogodna za one sa: autoimunim stanjem, poreme\u0107ajem \u0161titne \u017elezde, rakom prostate osetljivim na hormone. A\u0161vaganda tako\u0111e mo\u017ee da stupi u interakciju sa lekovima koji uti\u010du na glukozu u krvi, krvni pritisak i \u0161titnu \u017elezdu i nije prikladna tokom trudno\u0107e ili dojenja.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>14. Posetite svog lekara<\/strong><\/p>\n<p>Ukoliko verujete da ose\u0107ate simptome visokog kortizola koji ne nestaju u kratkom periodu, klju\u010dno je da potra\u017eite pomo\u0107. Zdravstveni radnik mo\u017ee da pomogne da se dijagnostikuje osnovni uzrok ovih simptoma i time pomogne u njihovom le\u010denju.<\/p>\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><a id=\"_Sni\u017een_kortizol_\u2013\"\/>Sni\u017een kortizol \u2013 uzroci i simptomi<\/h2>\n<p>Mo\u017ee li nizak nivo kortizola da negativno uti\u010de na va\u0161e zdravlje i dobrostanje? Prethodno je navedeno da je kortizol poznat kao hormon stresa pa se moglo pretpostaviti da je manje kortizola dobra stvar. Me\u0111utim, kortizol je u odgovaraju\u0107im koli\u010dinama, kao \u0161to je ve\u0107 re\u010deno, neophodan za mnoge funkcije na\u0161eg tela: poma\u017ee u regulisanju krvnog pritiska i \u0161e\u0107era u krvi, u smanjenju upale i odr\u017eavanju zdravog ciklusa spavanja. Normalni nivoi kortizola variraju u zavisnosti od doba dana. Na primer, ujutru normalni nivoi kortizola kre\u0107u se od oko 10 do 20 mikrograma po decilitru (mcg\/dL) i oni se sni\u017eavaju kako se ide prema ve\u010deri kada ovi nivoi mogu pasti na oko 3 do 10 mcg\/dL i najni\u017ei su oko pono\u0107i. Nivoi koji su ni\u017ei od ovog mogu biti opasni po zdravlje. Opasno nizak nivo kortizola bi bio niska jednocifrena o\u010ditavanja ili u su\u0161tini izostanak proizvodnje kortizola.<\/p>\n<p><strong>Koji su uzroci sni\u017eenog nivoa kortizola?<\/strong><\/p>\n<p>Nizak nivo kortizola, poznat i kao <strong>hipokortizolizam<\/strong>, mo\u017ee biti uzrokovan vi\u0161estrukim problemima. Tokom dana i nedelja niskog nivoa kortizola, negativni efekti se mogu osetiti kao nuspojava ovih abnormalnih nivoa. Ni\u017ei od normalnog nivoa kortizola smatra se insuficijencijom nadbubre\u017ene \u017elezde.<\/p>\n<p>Postoje dve vrste adrenalne insuficijencije: <strong>primarna<\/strong> i <strong>sekundarna<\/strong>.<\/p>\n<p><strong>Primarna insuficijencija<\/strong> <strong>nadbubre\u017ene \u017elezde:<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li><strong>Adisonova bolest. <\/strong>Primarna adrenalna insuficijencija naj\u010de\u0161\u0107e je uzrokovana autoimunom reakcijom u kojoj na\u0161 imuni sistem napada zdrave \u0107elije u nadbubre\u017enim \u017elezdama bez poznatog razloga. Ovo se zove Adisonova bolest i ona mo\u017ee da dovede do stanja opasnog po \u017eivot poznatog kao <strong>akutna nadbubre\u017ena kriza<\/strong>. Do ovog stanja mo\u017ee do\u0107i kada je telo dodatno pod stresom usled neke infekcije, povrede ili drugih vrsta traume kao \u0161to je operacija ili dehidratacija. Ovaj dodatni stres mo\u017ee da izazove glavobolju, slabost, visoku temperaturu i nizak krvni pritisak i ako se ne le\u010di lekovima, mo\u017ee da dovede do \u0161oka, a ponekad i smrti.<\/li>\n<li>Nadbubre\u017ene \u017elezde se tako\u0111e mogu o\u0161tetiti usled infekcije ili gubitka krvi u tkivima (<strong>krvarenje nadbubre\u017ene \u017elezde<\/strong>). Sve ove situacije ograni\u010davaju proizvodnju kortizola.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>Sekundarna insuficijencija nadbubre\u017ene \u017elezde:<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>Ukoliko imate neaktivnu hipofizu (<strong>hipopituitarizam<\/strong>) ili tumor hipofize, to mo\u017ee da ograni\u010di proizvodnju ACTH. ACTH signalizira na\u0161im nadbubre\u017enim \u017elezdama da proizvode kortizol, tako da ograni\u010deni ACTH dovodi do ograni\u010dene proizvodnje kortizola.<\/li>\n<li>Tako\u0111e, mo\u017eete da imate ni\u017ee nivoe kortizola od normalnog <strong>nakon<\/strong> <strong>prestanka le\u010denja kortikosteroidnim lekovima<\/strong>, posebno ako prestanete da ih uzimate veoma brzo nakon du\u017eeg perioda upotrebe.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Veruje se da \u201c<strong>zamor\u201d, iscrpljenje nadbubre\u017ene \u017elezde<\/strong> mo\u017ee biti glavni krivac za nizak nivo kortizola. Iako se kortizol prirodno javlja kao esencijalni hormon povezan sa krvnim pritiskom, \u0161e\u0107erom u krvi i ciklusima spavanja, kortizol tako\u0111e igra ulogu u regulisanju nivoa na\u0161e energije. Na\u0161a tela su dizajnirana da odgovore na prete\u0107e situacije reakcijom borbe ili bekstva koja se javlja zahvaljuju\u0107i kortizolu. Ovo je bilo od su\u0161tinskog zna\u010daja za opstanak na\u0161e vrste i mo\u017ee nam dati nalet intenzivne energije i poja\u010dana \u010dula. Me\u0111utim, ovo mo\u017ee biti veoma optere\u0107uju\u0107e za telo, ali po\u0161to je obi\u010dno rezervisano za izolovane trenutke opasnosti, mo\u017ee biti od velike pomo\u0107i. Kako su na\u0161i \u017eivoti postali preoptere\u0107eniji i stresniji, taj odgovor na bekstvo ili borbu mo\u017ee postati preoptere\u0107en. To je ono \u0161to je poznato kao zamor nadbubre\u017ene \u017elezde, koji je povezan sa niskim nivoom kortizola.<\/p>\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"538\" alt=\"Hormon stresa kortizol 4\" class=\"wp-image-59310\" src=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/hormon-stresa-kortizol\/aspect-ratio:16\/9;object-fit:cover\" title=\"Hormon stresa kortizol 6\" srcset=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/Cortisol-1024x538.jpg 1024w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/Cortisol-300x158.jpg 300w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/Cortisol-768x403.jpg 768w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/Cortisol-600x315.jpg 600w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/Cortisol.jpg 1379w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\"\/><\/figure>\n<p><strong>Simptomi niskog nivoa kortizola<\/strong><\/p>\n<p>Va\u017eno je razumeti simptome niskog nivoa kortizola da biste identifikovali problem, a zatim mogli da uradite ne\u0161to po tom pitanju.<\/p>\n<p>Generalno nizak nivo kortizola mo\u017ee da izazove bilo koji od slede\u0107ih simptoma:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Umor i jutarnja tromost.<\/strong><\/li>\n<li><strong>Nizak krvni pritisak (hipotenzija).<\/strong><\/li>\n<li><strong>Nizak nivo glukoze u krvi (hipoglikemija).<\/strong><\/li>\n<li><strong>Depresija.<\/strong><\/li>\n<li><strong>Anksioznost.<\/strong><\/li>\n<li><strong>Oslabljen imuni sistem i pove\u0107ana podlo\u017enost infekcijama i bolestima.<\/strong><\/li>\n<li><strong>Gubitak otpornosti u stresnim situacijama.<\/strong><\/li>\n<li><strong>\u201cMutan\u201d ose\u0107aj u glavi ili nedostatak fokusa sredinom dana.<\/strong><\/li>\n<li><strong>Pove\u0107ana \u017eelja za slanom ili slatkom hranom<\/strong>.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Kod osoba sa Adisonovom bole\u0161u pored ovih mogu se javiti i simptomi koji uklju\u010duju:<\/p>\n<ul>\n<li>Bol u stomaku.<\/li>\n<li>Abnormalne menstrualne periode.<\/li>\n<li>Gubitak apetita ili neobja\u0161njivi gubitak te\u017eine.<\/li>\n<li>Dehidrataciju.<\/li>\n<li>Razdra\u017eljivost.<\/li>\n<li>Slabost mi\u0161i\u0107a, posebno kod penjanja uz stepenice i \u010de\u0161ljanja kose.<\/li>\n<li>Mu\u010dninu, povra\u0107anje ili dijareju.<\/li>\n<li>Mrlje tamne ko\u017ee, zatamnjenje usana, desni i dlanova.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>Simptomi niskog kortizola kod \u017eena<\/strong><\/p>\n<p>Kao \u0161to ve\u0107ina \u017eena mo\u017ee da potvrdi, <a href=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/polni-hormoni-i-njihov-znacaj-za-reproduktivno-zdravlje\/\" data-type=\"post\" data-id=\"50688\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">hormoni igraju glavnu ulogu<\/a>\u00a0u velikom delu \u017eivota \u017eene, od zdravlja i dobrostanja do raspolo\u017eenja i psiholo\u0161kih stanja. Samim tim, kada postoji hormonska neravnote\u017ea, kao \u0161to je nizak nivo kortizola, simptomi mogu biti posebno ometaju\u0107i za \u017eene. Bez obzira da li ste u reproduktivnim godinama, kada menstrualni ciklusi mogu stalno da menjaju nivoe hormona ili ste u <a href=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/menopauza-izazovi-i-promene-u-zivotu-svake-zene\/\" data-type=\"post\" data-id=\"45516\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">menopauzi<\/a>\u00a0, nizak nivo kortizola mo\u017ee da izazove \u010ditav niz simptoma kod \u017eena, kao \u0161to su:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Isprekidan san.<\/strong><\/li>\n<li><strong>Abnormalni menstrualni periodi.<\/strong><\/li>\n<li><strong>Gubitak libida.<\/strong><\/li>\n<li><strong>Nove alergije.<\/strong><\/li>\n<li><strong>Stalni ose\u0107aj hladno\u0107e.<\/strong><\/li>\n<li><strong>Neobja\u0161njivo pove\u0107anje telesne te\u017eine.<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>Simptomi niskog kortizola kod mu\u0161karaca<\/strong><\/p>\n<p>Kao i \u017eene, i mu\u0161karci mogu jednako patiti od niskog nivoa kortizola. Mnoge od uobi\u010dajenih simptoma \u201czamora\u201d nadbubre\u017ene \u017elezde mogu da iskuse i mu\u0161karci. Pored op\u0161tih simptoma sni\u017eenog nivoa kortizola, mu\u0161karci mogu da ose\u0107aju i druge simptome koji su jedinstveni za njihov pol, kao \u0161to su:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Gubitak mi\u0161i\u0107a.<\/strong><\/li>\n<li><strong>Bolovi u zglobovima.<\/strong><\/li>\n<li><strong>Ose\u0107aj nervoze ili jake anksioznosti.<\/strong><\/li>\n<li><strong>Slabost ili \u201eostajanje bez energije\u201crano u toku dana.<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>Koji su efekti niskog nivoa kortizola<\/strong><\/p>\n<p>Kao \u0161to se vidi, nizak nivo kortizola mo\u017ee zna\u010dajno da poremetiti va\u0161 \u017eivot. Iako malo stresa mo\u017ee biti dobro za nas, previ\u0161e mo\u017ee izazvati zamor nadbubre\u017ene \u017elezde i smanjenje nivoa kortizola \u0161to mo\u017ee direktno da uti\u010de na ravnote\u017eu va\u0161eg tela i izazove fiziolo\u0161ke uticaje koji ga dodatno slabe.<\/p>\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><a id=\"_Kada_je_potrebno\"\/>Kada je potrebno testiranje na analizu kortizola?<\/h2>\n<p>Testiranje na analizu kortizol je potrebno uraditi ukoliko pokazujete simptome zdravstvenog stanja koje je posledica porasta ili pada nivoa kortizola. Odnosno, lekar mo\u017ee da preporu\u010di testiranje nivoa kortizola ako postoji sumnja da ga telo proizvodi premalo ili previ\u0161e. Testiranje kortizola tako\u0111e poma\u017ee da se utvrdi da li nadbubre\u017ene \u017elezde rade kako treba, odnosno, da li proizvode odgovaraju\u0107u koli\u010dinu kortizola.<\/p>\n<p>Meri se koli\u010dina kortizola u svim telesnim te\u010dnostima (krvi, pljuva\u010dki ili urinu).<\/p>\n<p>Merenja kortizola se mogu koristiti za dijagnozu ili pra\u0107enje odre\u0111enih zdravstvenih stanja i mo\u017ee pomo\u0107i u dijagnosticiranju ili isklju\u010divanju stanja koja uzrokuju abnormalne nivoe kortizola. Visok nivo kortizola, na primer, mo\u017ee da izazove razli\u010dite simptome, kao \u0161to su pove\u0107anje telesne te\u017eine, glavobolja, razdra\u017eljivost i drugo. Me\u0111utim, u ve\u0107ini slu\u010dajeva ovi simptomi nisu specifi\u010dni za pove\u0107an nivo kortizola. Mora\u0107ete da posetite lekara radi formalne dijagnoze, koja \u010desto zahteva test analize nivoa kortizola u krvi, pljuva\u010dki ili urinu.<\/p>\n<p>Testiranje se koristi i za dijagnozu i pra\u0107enje zdravstvenih stanja koja uti\u010du na zdravlje i funkciju nadbubre\u017ene \u017elezde.<\/p>\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><a id=\"_Priprema_za_analizu\"\/>Priprema za analizu kortizol iz uzorka krvi<\/h2>\n<p>Koncentracije kortizola u serumu normalno pokazuju dve varijacije u toku jednog dana. Maksimum koncentracije obi\u010dno se dosti\u017ee u ranim jutarnjim satima a potom, koncentracija opada tokom dana do nivoa u ve\u010dernjim satima koji je otprilike upola manji od jutarnje koncentracije. Zbog toga je za interpretaciju rezultata neophodno znati vreme uzimanja uzorka seruma. Uzorak je venska krv. Potrebno je mirovati 20 do 30 minuta pre nego \u0161to izvadite krv za jutarnji kortizol.<\/p>\n<p>Priprema za analizu nivoa kortizola u krvi obi\u010dno uklju\u010duje slede\u0107e korake:<\/p>\n<ul>\n<li>Osoba \u0107e sedeti u stolici, a tehni\u010dar \u0107e im vezati gumenu traku oko nadlaktice tik iznad lakta. Ovo zaustavlja protok krvi i \u010dini vene vidljivijim.<\/li>\n<li>Tehni\u010dar \u0107e identifikovati venu i o\u010distiti podru\u010dje oko nje maramicom koja sadr\u017ei alkohol.<\/li>\n<li>Tehni\u010dar \u0107e umetnuti iglu u otkrivenu venu.<\/li>\n<li>Krv iz vene \u0107e putovati kroz iglu u jednu ili vi\u0161e malih epruveta za sakupljanje.<\/li>\n<li>Tehni\u010dar \u0107e skinuti gumenu traku pre nego \u0161to ukloni iglu i izvr\u0161i pritisak na mesto.<\/li>\n<li>Nakon otpu\u0161tanja pritiska, tehni\u010dar \u0107e \u010desto staviti mali lepljivi zavoj na to mesto.<\/li>\n<li>Tehni\u010dar \u0107e zatim poslati krv u laboratoriju na obradu i pregled.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>O \u010demu treba voditi ra\u010duna prilikom tuma\u010denja dobijenih rezultata testa analize nivoa kortizola<\/strong><\/p>\n<p>Kod zdrave osobe, kortizol raste i pada u razli\u010dito doba dana. Obi\u010dno je ve\u0107i ujutro i ni\u017ei no\u0107u osim ako osoba ne radi do kasno ili ima promene u smenama. Zbog toga je va\u017eno da pre testa obavestite svog lekara ako imate atipi\u010dan raspored spavanja.<\/p>\n<p>Drugi doga\u0111aji ili faktori koji mogu uticati na nivoe kortizola uklju\u010duju:<\/p>\n<ul>\n<li>Ve\u017ebanje. Od vas mo\u017ee biti zatra\u017eeno da se uzdr\u017eite od intenzivnog ve\u017ebanja tokom dana koji prethodi testu.<\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/stitna-zlezda\/\" data-type=\"post\" data-id=\"11925\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Hipotireoza<\/a>.<\/li>\n<li>Infekcija, povreda ili bolest.<\/li>\n<li>Lekovi kao \u0161to su hidrokortizon, prednizon ili pilule za kontrolu ra\u0111anja. Ukoliko ste pod odre\u0111enom terapijom, lekar \u0107e mo\u017eda sugerisati da privremeno prestanete da uzimate odre\u0111ene lekove koji mogu da ometaju dobijanje ta\u010dnih rezultata testa.<\/li>\n<li>Gojaznost.<\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/trudnoca-iz-ugla-laboratorijske-dijagnostike\/\" data-type=\"post\" data-id=\"53192\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Trudno\u0107a<\/a>.<\/li>\n<li>Fizi\u010dki ili emocionalni stres.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Za testiranje putem pljuva\u010dke, potrebno je pre testiranja isprati usta. Tako\u0111e, medicinsko osoblje koje uzima uzorak mo\u017ee zamoliti pacijenta da pre davanja uzorka \u017eva\u0107e \u017evaka\u0107u gumu, <strong>k<\/strong>ako bi se stimulisala proizvodnja pljuva\u010dke.<\/p>\n<p>Testiranje kortizola u urinu obi\u010dno zahteva 24-\u010dasovni uzorak urina.<\/p>\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><a id=\"_Prolaktin_i_kortizol\"\/>Prolaktin i kortizol<\/h2>\n<p><strong>Prolaktin (PRL)<\/strong> ima vi\u0161e od tri stotine razli\u010ditih biolo\u0161kih funkcija i dobro je poznat po svojim materinskim funkcijama. \u010cak i naziv ovog hormona poti\u010de od njegove sposobnosti da stimuli\u0161e laktaciju kao odgovor na bebin stimulans sisanja. Me\u0111utim, uloga ovog hormona u odgovorima na stres nije bez zna\u010daja, zbog \u010dega se \u010desto naziva hormonom stresa. Stres doprinosi mnogim poreme\u0107ajima, posebno neuropsihijatrijskim poreme\u0107ajima. Smatra se da PRL ima ulogu kod poreme\u0107aja povezanih sa stresom i da disregulacija PRL mo\u017ee da bude uzrok takvih poreme\u0107aja. Kako i kortizol i PRL spadaju u hormone stresa prime\u0107eno je da postoji interakcija izme\u0111u njih. Tako je kod pacijenata sa Ku\u0161ingovim sindromom koji karakteri\u0161e visok nivo kortizola prime\u0107en i povi\u0161en nivo PRL.<\/p>\n<p>Tako\u0111e, ustanovljeno je da interakcija kortizola i prolaktina doprinosi klini\u010dkom izra\u017eavanju rane psihoze.<\/p>\n<p>Jedna skora\u0161nja studija pokazala je da povi\u0161ena sekrecija kortizola i PRL kod neplodnih \u017eena naru\u0161ava menstrualni ciklus smanjenjem preovulacionog pika luteiniziraju\u0107eg hormona i nivoa estradiola i postovulatornog estradiola koji uti\u010du na rast endometrijuma, i posledi\u010dno smanjuju \u0161anse za za\u010de\u0107e. Rezultati ove studije ukazuju na to da su poreme\u0107aji ovulacije koji su uzrok \u017eenske neplodnosti rezultat, izme\u0111u ostalog, interakcije izme\u0111u hormona osovine hipotalamus\u2013hipofiza\u2013gonada (<em>engl. hypothalamic\u2013pituitary\u2013gonadal axis,<\/em> HPG). Pored toga, pokazano je da hormoni koji su uklju\u010deni u stres kao \u0161to su kortizol i PRL uti\u010du na HPG osovinu. Kako u toku stresne reakcije, pored ostalih pojava, dolazi do poja\u010danog lu\u010denja kortizola i prolaktina njihova interakcija sa HPG osovinom mogla bi da bude obja\u0161njenje za zapa\u017eene poreme\u0107aje ovulacije i \u017eensku neplodnost.<\/p>\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><a id=\"_Kako_je_reguliisan\"\/><strong>Kako je regulisan nivo kortizola u na\u0161em telu?<\/strong><\/h2>\n<p>Na\u0161e telo ima razra\u0111en sistem za regulisanje nivoa kortizola. Osloba\u0111anje kortizola je pod kontrolom <strong>osovine hipotalamus-hipofiza-nadbubre\u017ena \u017elezda (HPA)<\/strong>.<\/p>\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"877\" height=\"1024\" src=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/Regulacija-nivoa-kortizola-877x1024.jpg\" alt=\"Hormon stresa kortizol 5\" class=\"wp-image-59312\" title=\"Hormon stresa kortizol 14\" srcset=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/Regulacija-nivoa-kortizola-877x1024.jpg 877w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/Regulacija-nivoa-kortizola-257x300.jpg 257w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/Regulacija-nivoa-kortizola-768x897.jpg 768w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/Regulacija-nivoa-kortizola-600x700.jpg 600w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/Regulacija-nivoa-kortizola.jpg 1261w\" sizes=\"auto, (max-width: 877px) 100vw, 877px\"\/><\/figure>\n<p>Kada nivoi kortizola u krvi padnu, hipotalamus (paraventrikularno jezgro (PVN) hipotalamusa) osloba\u0111a <strong>kortikotropin-osloba\u0111aju\u0107i hormon (<\/strong><em>engl. corticotropin-releasing hormone,<\/em> <strong>CRH)<\/strong>, koji deluje na prednju hipofizu i usmerava je da proizvodi i osloba\u0111a <strong>adrenokortikotropni hormon (<\/strong><em>engl. adrenocorticotropic hormone<\/em><strong>, ACTH)<\/strong>. ACTH zatim putuje kroz krvotok do korteksa nadbubre\u017enih \u017elezda gde se vezuje za receptore na povr\u0161ini nadbubre\u017enih \u0107elija i stimuli\u0161e nadbubre\u017ene \u017elezde da proizvode i osloba\u0111aju kortizol koji potom uti\u010de na rad i funkcionisanje razli\u010ditih organe u na\u0161em telu.<\/p>\n<p>Kroz mehanizam <strong>negativne povratne sprege<\/strong>, pove\u0107ana koli\u010dina kortizola inhibira osloba\u0111anje i ACTH i CRH. Naime, kortizol, kada se jednom oslobodi, daje negativne povratne informacije hipotalamusu i hipofizi kako bi regulisao sopstvenu proizvodnju.<\/p>\n<p>Koncentracija ACTH se pove\u0107ava kada je kortizol nizak i opada kada je kortizol visok. Istovremeno odre\u0111ivanje koncentracija ACTH i kortizola mo\u017ee pomo\u0107i u diferencijaciji porema\u0107aja u radu hipofize i\/ili nadbubre\u017enih \u017elezda jer se nivo ACTH normalno menja u suprotnom smeru od nivoa kortizola. Povi\u0161ene vrednosti kortizola uzrokuju da hipofiza smanjuje proizvodnju i sekreciju ACTH, \u0161to usporava stvaranje kortizola u nadbubre\u017enim \u017elezdama.<\/p>\n<p>HPA osa prati cirkadijalni ritam. Dakle, nivo kortizola \u0107e biti visok ujutru i nizak no\u0107u. Jutarnji nivo kortizola dosti\u017ee svoje najvi\u0161e koncentracije 30 do 45 minuta nakon bu\u0111enja, zatim postepeno opada u toku dana i dosti\u017ee svoje najni\u017ee koncentracije kasno uve\u010de izme\u0111u 24h i 04h. Jutarnji kortizol mo\u017ee da bude i 10 puta ve\u0107i od ve\u010dernjih vrednosti.<\/p>\n<p>Da biste imali optimalne nivoe kortizola u va\u0161em telu, hipotalamus, hipofiza i nadbubre\u017ene \u017elezde moraju da pravilno funkcioni\u0161u.<\/p>\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><a id=\"_\u0160ta_je_salivarni\"\/>\u0160ta je salivarni kortizol?<\/h2>\n<p>Salivarni kortizol je realan indikator aktivnog slobodnog oblika kortizola u krvnoj plazmi, koji prati ritam serumskog ili kortizola iz plazme, u zavisnosti od doba dana. Testiranje salive (pljuva\u010dke) je laka, neinvazivna opcija za merenje nivoa nevezanog, biolo\u0161ki aktivnog hormona, koja odra\u017eava koncentraciju nevezanog kortizola u krvi (usled nedovoljnih koli\u010dina albumina i transkortina u salivi).<\/p>\n<p>Biolo\u0161ki aktivna forma kortizola u pljuva\u010dki je oblik koji je aktivan, za razliku od hormona u serumu koji je uglavnom vezan za protein i u neaktivnom je obliku. Ovaj nevezani kortizol je biolo\u0161ki aktivan oblik cirkuli\u0161u\u0107eg hormona, a njegova koncentracija je nezavisna od promena koncentracije transportnog proteina.<\/p>\n<p>\u010cetiri uzorka salive merena tokom dana daju uvid u prirodni cirkadijalni dnevni ritam kortizola i poma\u017eu klini\u010darima da se bave specifi\u010dnim dnevnim stresovima.<\/p>\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><a id=\"_Kada_se_radi\"\/>Kada se radi analiza kortizola iz uzorka pljuva\u010dke?<\/h2>\n<p>Smatra se da su nivoi kortizola u pljuva\u010dki u korelaciji sa nivoima slobodnog kortizola u plazmi i serumu. U skladu sa tim ovaj test bi mogao da se koristi kao po\u010detni dijagnosti\u010dki test za Ku\u0161ingov sindrom za koji je karakteristi\u010dan povi\u0161en nivo kortizola. Uzorak pljuva\u010dke prikupljen no\u0107u se analizira da bi se utvrdilo da li je va\u0161 nivo kortizola visok. Nivo kortizola raste i pada tokom dana i zna\u010dajno pada no\u0107u kod ljudi bez Ku\u0161ingovog sindroma. Visok nivo kortizola no\u0107u bi ukazivao na to da mo\u017eda imate Ku\u0161ingov sindrom. Studije pokazuju da je ovaj test oko 90% ta\u010dan u dijagnostici Ku\u0161ingovog sindroma.<\/p>\n<p>Sa druge strane, po\u0161to bi nivoi kortizola trebalo da budu visoki ujutru kod zdravih osoba, test pljuva\u010dke na kortizol (salivarni test) mogao bi da bude i jedan od po\u010detnih dijagnosti\u010dkih testova za Adisonovu bolest (nizak nivo kortizola). Ukoliko bi provera ranih jutarnjih nivoa kortizola u pljuva\u010dki pokazala nizak nivo onda bi ovaj rezultat ukazivao na to da mo\u017eda imate Adisonovu bolest.<\/p>\n<p>Va\u0161 lekar \u0107e vam dati komplet (\u0161tapi\u0107 i epruveta za skladi\u0161tenje, salivete) i re\u0107i u koje vreme da obavite sakupljanje pljuva\u010dke. Najverovatnije \u0107ete to u\u010diniti uve\u010de pre nego \u0161to odete u krevet. To je zato \u0161to su nivoi kortizola najni\u017ei izme\u0111u 23 h i pono\u0107i. Visok nivo kortizola blizu pono\u0107i mo\u017ee da signalizira na neki poreme\u0107aj. Tako\u0111e, obi\u010dno \u0107e vam biti re\u010deno da <strong>ne jedete, pijete, pu\u0161ite ili perete zube 15-30 minuta pre testa<\/strong>.<\/p>\n<p>Detaljno uputstvo za pravilno sakupljanje uzorka salive mo\u017eete na\u0107i na <a href=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/priprema-za-analize\/sakupljanje-uzoraka-salive\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.beo-lab.rs\/priprema-za-analize\/sakupljanje-uzoraka-salive\/<\/a>\u00a0\u00a0<\/p>\n<p>Procedura je jednostavna i obuhvata slede\u0107e korake:<\/p>\n<ol>\n<li>0-15 minuta pre uzorkovanja salive (pljuva\u010dke) pacijent ne treba da uzima hranu i pi\u0107e, niti da pu\u0161i. U tom periodu kontaminanti nestaju iz usne dublje gutanjem.<\/li>\n<li>Sakupljanje salive se vr\u0161i u predhodno obele\u017eenim epruvetama za uzorkovanje (salivetama), redom brojevima, kako se sakupljaju uzorci (1, 2 \u2026).<\/li>\n<li>Kada je pacijent spreman da po\u010dne sa prikupljanjem salive, ispere usta vodom za pi\u0107e i ispljune je. Ne treba ka\u0161ljati jer uzorak posle ka\u0161ljanja nije validan za rezultat.<\/li>\n<li>Pacijent popunjava salivetu sa pljuva\u010dkom (do 2 mL). Ukoliko se pojavi pena prilikom sakupljanja treba je razbiti lupkanjem dna epruvete.<\/li>\n<li>Uzorci koji nemaju dovoljno pljuva\u010dke ne mogu da se analiziraju!<\/li>\n<li>Po zavr\u0161enom sakupljanju uzorka, saliveta se dobro zatvori i vrati u kesicu.<\/li>\n<li>Uzorke salive je potrebno zamrznuti ukoliko se ne donose odmah u laboratoriju.<\/li>\n<\/ol>\n<p><a id=\"_Testovi_kortizola_dostupni\"\/><strong>Testovi kortizola dostupni u Beo-lab laboratorijama<\/strong><\/p>\n<p>U BeoLab laboratorijama je dostupan \u010ditav niz panela i pojedina\u010dnih skrining testova i analiza koji mogu da pomognu u odre\u0111ivanju nivoa kortizola u krvi, pljuva\u010dki i urinu.<\/p>\n<p><strong>Odre\u0111ivanje nivoa kortizola u krvi:<\/strong><\/p>\n<p>U serumu merimo koli\u010dinu hormona (ukupnu) od koje je velika porcija u neaktivnom obliku jer je vezana za transportne proteine.<\/p>\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"682\" src=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/Odredjivanje-nivoa-kortizola-1024x682.jpg\" alt=\"Hormon stresa kortizol 6\" class=\"wp-image-59313\" title=\"Hormon stresa kortizol 18\" srcset=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/Odredjivanje-nivoa-kortizola-1024x682.jpg 1024w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/Odredjivanje-nivoa-kortizola-300x200.jpg 300w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/Odredjivanje-nivoa-kortizola-768x512.jpg 768w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/Odredjivanje-nivoa-kortizola-600x400.jpg 600w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/Odredjivanje-nivoa-kortizola.jpg 1379w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\"\/><\/figure>\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Kortizol<\/h2>\n<p>Uzorak je venska krv.<\/p>\n<p><strong>Priprema za analizu:<\/strong> Potrebno je mirovati 20 do 30 minuta pre nego \u0161to izvadite krv za jutarnji kortizol.<\/p>\n<p>Koncentracije kortizola u serumu normalno pokazuju dve varijacije u toku jednog dana. Maksimum koncentracije obi\u010dno se dosti\u017ee u ranim jutarnjim satima a potom, koncentracija opada tokom dana do nivoa u ve\u010dernjim satima koji je otprilike upola manji od jutarnje koncentracije. Zbog toga je za interpretaciju rezultata neophodno znati vreme uzimanja uzorka seruma. Detaljnije o ovom testu (za\u0161to i kod koga se radi, o pripremi uzorka i tuma\u010denje dobijenih rezultata, kao i cenu testa) mo\u017eete pogledati na <a href=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/analiza\/kortizol\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.beo-lab.rs\/analiza\/kortizol\/<\/a><\/p>\n<p><strong>Salivarni kortizol<\/strong><\/p>\n<p>U Beo-lab laboratorijama mo\u017eete uraditi odre\u0111ivanje kortizola iz uzorka salive (pljuva\u010dke). Adrenokorteks Stres Profil test (ASP) pru\u017ea procenu osovine hipotalamus-hipofiza-nadbubre\u017ena \u017elezde (HPA) koriste\u0107i pa\u017eljivo tempirane uzorke pljuva\u010dke hormona kortizola i DHEA.<\/p>\n<p><strong>Kada se radi navedena analiza?<\/strong><\/p>\n<p>Simptomi disfunkcije HPA osovine mogu biti nejasni i veoma varijabilni, ali mogu da uklju\u010duju:<\/p>\n<ul>\n<li>Umor<\/li>\n<li>Nesanicu<\/li>\n<li>Pove\u0107anje telesne te\u017eine<\/li>\n<li>Depresiju<\/li>\n<li>Gastrointestinalne tegobe<\/li>\n<li>Hroni\u010dni bol<\/li>\n<\/ul>\n<p>Svakodnevni stres, hroni\u010dni bol, poreme\u0107aj regulacije \u0161e\u0107era u krvi, lo\u0161e psiholo\u0161ko stanje mogu promeniti HPA osovinu.<\/p>\n<p>Neravnote\u017ea u hormonima nadbubre\u017ene \u017elezde mo\u017ee imati \u0161irok spektar negativnih posledica koje mogu negativno uticati na ukupan kvalitet \u017eivota pacijenta.<\/p>\n<p>Disfunkcija HPA osovine je povezana sa mnogim stanjima uklju\u010duju\u0107i hipertenziju, kardiovaskularne bolesti, gastrointestinalnu i imunolo\u0161ku disregulaciju, dijabetes i metaboli\u010dki sindrom, depresiju, hroni\u010dni umor, bol, neurodegenerativne bolesti i kognitivni pad.<\/p>\n<p>Za potrebe testa primenjuje se protokol uzorkovanja salive (pljuva\u010dke) koji je jednostavan i omogu\u0107ava \u010desto i jednostavno uzorkovanje bez stresa. Za test pacijent dobija posebne bo\u010dice za sakupljanje salive koje se nazivaju salivete, kao i <a href=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/priprema-za-analize\/sakupljanje-uzoraka-salive\/\" data-type=\"page\" data-id=\"8478\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Uputstvo za pravilno sakupljanje uzorka salive.<\/a><\/p>\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Test adrenalnog stresa (salivarni kortizol -dva ili 4 uzorkovanja)<\/h2>\n<p><strong>Odre\u0111ivanje nivoa kortizola u urinu:<\/strong><\/p>\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"750\" src=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/Odredjivanje-nivoa-kortizola-u-urinu-1024x750.jpg\" alt=\"Hormon stresa kortizol 7\" class=\"wp-image-59314\" title=\"Hormon stresa kortizol 23\" srcset=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/Odredjivanje-nivoa-kortizola-u-urinu-1024x750.jpg 1024w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/Odredjivanje-nivoa-kortizola-u-urinu-300x220.jpg 300w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/Odredjivanje-nivoa-kortizola-u-urinu-768x562.jpg 768w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/Odredjivanje-nivoa-kortizola-u-urinu-600x439.jpg 600w, https:\/\/www.beo-lab.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/Odredjivanje-nivoa-kortizola-u-urinu.jpg 1379w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\"\/><\/figure>\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Kortizol \u2013 24h urin i Free Kortizol -24h urin<\/h2>\n<p>Za sve informacije u vezi sa analizama pomenutim u prethodno navedenom tekstu, mo\u017eete nas kontaktirati na broj telefona <a>+<\/a><a href=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/hormon-stresa-kortizol\/tel:+381113622888\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">381113622888<\/a>\u00a0ili nam svoj upit po\u0161aljite na mail <a href=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/hormon-stresa-kortizol\/mailto:office@beo-lab.rs\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">office@beo-lab.rs<\/a><\/p>\n<p><em>Ukoliko Vam se svi\u0111a \u010dlanak podelite ga sa prijateljima.<\/em><em\/><\/p>\n<p><strong>Literatura<\/strong><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/my.clevelandclinic.org\/health\/articles\/22187-cortisol\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/my.clevelandclinic.org\/health\/articles\/22187-cortisol<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/my.clevelandclinic.org\/health\/diagnostics\/22417-cortisol-test\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/my.clevelandclinic.org\/health\/diagnostics\/22417-cortisol-test<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/my.clevelandclinic.org\/health\/articles\/23151-adrenocorticotropic-hormone-acth\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/my.clevelandclinic.org\/health\/articles\/23151-adrenocorticotropic-hormone-acth<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.yourhormones.info\/hormones\/cortisol\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.yourhormones.info\/hormones\/cortisol<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.webmd.com\/a-to-z-guides\/what-is-cortisol\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.webmd.com\/a-to-z-guides\/what-is-cortisol<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.webmd.com\/a-to-z-guides\/cortisol-test\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.webmd.com\/a-to-z-guides\/cortisol-test<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.healthdirect.gov.au\/the-role-of-cortisol-in-the-body\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.healthdirect.gov.au\/the-role-of-cortisol-in-the-body<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.healthdirect.gov.au\/the-role-of-cortisol-in-the-body\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.healthdirect.gov.au\/the-role-of-cortisol-in-the-body<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.healthline.com\/health\/high-cortisol-symptoms\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.healthline.com\/health\/high-cortisol-symptoms<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.healthline.com\/health\/dexamethasone-suppression-test\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.healthline.com\/health\/dexamethasone-suppression-test<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.healthline.com\/nutrition\/ways-to-lower-cortisol\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.healthline.com\/nutrition\/ways-to-lower-cortisol<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.healthline.com\/health\/cortisol-level\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.healthline.com\/health\/cortisol-level<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.healthdirect.gov.au\/the-role-of-cortisol-in-the-body\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.healthdirect.gov.au\/the-role-of-cortisol-in-the-body<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.healthdirect.gov.au\/the-role-of-cortisol-in-the-body\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.healthdirect.gov.au\/the-role-of-cortisol-in-the-body<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.healthdirect.gov.au\/the-role-of-cortisol-in-the-body\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.healthdirect.gov.au\/the-role-of-cortisol-in-the-body<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.healthdirect.gov.au\/the-role-of-cortisol-in-the-body\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.healthdirect.gov.au\/the-role-of-cortisol-in-the-body<\/a><\/p>\n<p>Thau L, Gandhi J, Sharma S. Physiology, Cortisol [Updated 6 Sept 2021]. In: StatPearls [Internet]. Treasure Island (FL): StatPearls Publishing. https:\/\/www.ncbi.nlm.nih.gov\/books\/NBK538239\/<\/p>\n<p>Naidoo U. Eat to Beat Stress. <em>Am J Lifestyle Med<\/em>. (2020) Dec 8;15(1):39-42. doi: 10.1177\/1559827620973936. PMID: 33456419; PMCID: PMC7781050. <a href=\"https:\/\/www.ncbi.nlm.nih.gov\/pmc\/articles\/PMC7781050\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.ncbi.nlm.nih.gov\/pmc\/articles\/PMC7781050\/<\/a><\/p>\n<p>Wdowiak A, Raczkiewicz D, Janczyk P, Bojar I, Makara-Studzi\u0144ska M, Wdowiak-Filip A. Interactions of Cortisol and Prolactin with Other Selected Menstrual Cycle Hormones Affecting the Chances of Conception in Infertile Women. Int J Environ Res Public Health. 2020 Oct 16;17(20):7537. doi: 10.3390\/ijerph17207537. PMID: 33081268; PMCID: PMC7588978. <a href=\"https:\/\/www.ncbi.nlm.nih.gov\/pmc\/articles\/PMC7588978\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.ncbi.nlm.nih.gov\/pmc\/articles\/PMC7588978\/<\/a><\/p>\n<p>Soltani H, Keim NL, Laugero KD. Increasing Dietary Carbohydrate as Part of a Healthy Whole Food Diet Intervention Dampens Eight Week Changes in Salivary Cortisol and Cortisol Responsiveness. <em>Nutrients<\/em>. (2019); 11(11):2563. <a href=\"https:\/\/doi.org\/10.3390\/nu11112563\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/doi.org\/10.3390\/nu11112563<\/a><\/p>\n<p>Labad J.The role of cortisol and prolactin in the pathogenesis and clinical expression of psychotic disorders. <em>Psychoneuroendocrinology<\/em>, (2019); 102, 24-36,ISSN 0306-4530. <a href=\"https:\/\/doi.org\/10.1016\/j.psyneuen.2018.11.028\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/doi.org\/10.1016\/j.psyneuen.2018.11.028<\/a><\/p>\n<p>Lopresti AL, Smith SJ, Malvi H, Kodgule R. An investigation into the stress-relieving and pharmacological actions of an ashwagandha (Withania somnifera) extract: A randomized, double-blind, placebo-controlled study. <em>Medicine (Baltimore)<\/em>. (2019) Sep;98(37):e17186. doi: 10.1097\/MD.0000000000017186. PMID: 31517876; PMCID: PMC6750292.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.healthdirect.gov.au\/the-role-of-cortisol-in-the-body\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.healthdirect.gov.au\/the-role-of-cortisol-in-the-body<\/a><\/p>\n<p>Carisha S. Thesing, Mariska Bot, Yuri Milaneschi, Erik J. Giltay, Brenda W.J.H. Penninx. Omega-3 polyunsaturated fatty acid levels and dysregulations in biological stress systems. <em>Psychoneuroendocrinology<\/em> (2018) 97, 206-215, ISSN 0306-4530,<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.healthdirect.gov.au\/the-role-of-cortisol-in-the-body\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.healthdirect.gov.au\/the-role-of-cortisol-in-the-body<\/a><\/p>\n<p>Kertes DA, Liu J, Hall NJ, Hadad NA, Wynne CDL, Bhatt SS. Effect of Pet Dogs on Children\u2019s Perceived Stress and Cortisol Stress Response. <em>Soc Dev.<\/em> 2017 May;26(2):382-401. doi: 10.1111\/sode.12203. Epub 2016 Jul 28. PMID: 28439150; PMCID: PMC5400290. <a href=\"https:\/\/www.ncbi.nlm.nih.gov\/pmc\/articles\/PMC5400290\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.ncbi.nlm.nih.gov\/pmc\/articles\/PMC5400290\/<\/a><\/p>\n<p>Al-Dujaili EAS, et al. (2016). Effect of vitamin d supplementation on cardiovascular disease risk factors and exercise performance in healthy participants: a randomized placebo-controlled preliminary study. <a href=\"https:\/\/www.ncbi.nlm.nih.gov\/pmc\/articles\/PMC4973406\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">https:\/\/www.ncbi.nlm.nih.gov\/pmc\/articles\/PMC4973406\/<\/a><\/p>\n<\/p><\/div>\n<p><a href=\"https:\/\/www.beo-lab.rs\/hormon-stresa-kortizol\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Source link <\/a><br \/>\n\nHormon stresa kortizol &#8211; Beo-lab laboratorije<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kortizol je steroidni hormon koji proizvode i osloba\u0111aju nadbubre\u017ene \u017elezde, endokrine \u017elezde koje su sme\u0161tene na vrhu svakog od na\u0161ih&hellip;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":6939,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-6938","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-oglasi-velika-plana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/oglasi.infooglasi.rs\/oglasi\/oglasivelikaplana\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6938","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/oglasi.infooglasi.rs\/oglasi\/oglasivelikaplana\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/oglasi.infooglasi.rs\/oglasi\/oglasivelikaplana\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/oglasi.infooglasi.rs\/oglasi\/oglasivelikaplana\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/oglasi.infooglasi.rs\/oglasi\/oglasivelikaplana\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6938"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/oglasi.infooglasi.rs\/oglasi\/oglasivelikaplana\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6938\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/oglasi.infooglasi.rs\/oglasi\/oglasivelikaplana\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6939"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/oglasi.infooglasi.rs\/oglasi\/oglasivelikaplana\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6938"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/oglasi.infooglasi.rs\/oglasi\/oglasivelikaplana\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6938"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/oglasi.infooglasi.rs\/oglasi\/oglasivelikaplana\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6938"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}