VALORIZACIJA UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU REKONSTRUKCIJE HE ĐERDAP 2 I VLASINSKE HE
Energoprojekt–Hidroinženjering a.d. je nastavio uspešnu saradnju sa Akcionarskim društvom ‘’Elektroprivreda Srbije’’ u domenu izrada Studija o proceni uticaja na životnu sredinu za potrebe Nosioca projekta, a radi ishodovanja Saglasnosti kod nadležnog Ministarstva zaštite životne sredine Republike Srbije. Izrada studija je zahtevala multidisciplinarni pristup u okviru a.d. sa dominantnim učešćem specijalista tehnološke, hidrotehničke, mašinske i elektro struke.
Imajući u vidu karakteristike postojećeg stanja životne sredine na predmetnim područjima i karakteristike postojećih potencijala sa jedne strane, i karakteristike planiranih Projekata sa druge strane, pokazala se potreba za izradom posebnih studijskih istraživanja, na nivou Studija o proceni uticaja, kojima su se definisali svi relevantni uticaji koji se mogu pojaviti na relaciji planirani Projekti – životna sredina, kao i mere za sprečavanje ili smanjenje potencijalnih uticaja na životnu sredinu i zdravlje ljudi.
Studije su izrađene u skladu sa Rešenjima o određivanju obima i sadržaja koje je izdalo Ministarstvo zaštite životne sredine, a na bazi utvrđenih lokacija, postojećeg stanja životne sredine, tehničke dokumentacije, procene mogućeg uticaja predmetnih projekata na životnu sredinu i na osnovu postojećih znanja i raspoloživih podataka (rezultata istraživanja i merenja „in situ“). Isto tako, za izradu predmetnih Studija o proceni uticaja na životnu sredinu korišćeni su uslovi i saglasnosti nadležnih organa koji su izdati za potrebe izrade Idejnih projekata rekonstrukcije HE Đerdap 2 i Vlasinskih HE.
HE Đerdap 2 je druga zajednička srpsko – rumunska hidroelektrana na Dunavu. Izgrađena je na 863 km Dunava od ušća u Crno more, na profilu Kusjak – Ostrovul Mare. Kao i HE Đerdap 1 i ovaj sistem je kompleksan i višenamenski hidrotehnički objekat. Sastoji se od osnovne elektrane, dve dodatne elektrane, dve prelivne brane i dve brodske prevodnice. Svakoj strani, srpskoj i rumunskoj, pripada po jedan od pomenutih objekata. elektrana, kao građevinska celina, podeljena je na dva jednaka dela, tako da svaka strana nesmetano održava i eksploatiše svoj deo sistema. U osnovnu i dodatnu elektranu ugrađeno je 10 horizontalnih cevnih agregata.
Vlasinske HE spadaju u grupu najstarijih hidroelektrana u okviru ‘’Elektroprivrede Srbije’’ AD. Izgradnjom brane i akumulacije za potrebe hidroelektrane Vrla 1, nastalo je Vlasinsko jezero. Izgradnja prve faze celog sistema i četiri hidroelektrane trajala je do 1958. godine. Agregati I faze (A, B – faza I) pušteni su u pogon u periodu od aprila 1954. do februara 1958. godine. Agregati II faze (C, D – faza II) realizovani su i pušteni u pogon nekih dvadesetak godina kasnije tokom 1975. godine. Bazična koncepcija korišćenja vode u Vlasinskom hidrosistemu sastoji se iz prevođenja vode iz gornjeg dela sliva reke Vlasine i slivova Božičke i Lisinske reke u sliv reke Vrle, nakon čega se ta voda, zajedno sa delom voda iz sliva reke Vrle, koristi u četiri hidroenergetske stepenice.
Revitalizacija HE Đerdap 2 i Vlasinskih HE, odnosno poslovi zamene, rekonstrukcije i sanacije opreme u okviru postojećih objekata, imaju za cilj povećanje stepena korisnosti agregata, odnosno njihove snage, produženje životnog veka hidroelektrana, kao i povećanje sigurnosti u radu. Dakle, revitalizacijom hidroelektrana će se pre svega povećati njihovi proizvodni kapaciteti, što ima pozitivan uticaj na održivi razvoj unutar energetskog sektora, s obzirom da hidroenergija predstavlja obnovljiv izvor energije i resurs koji je ekonomski konkurentan fosilnim gorivima i nuklearnoj energiji. Povećanjem funkcionalnosti opreme i pomoćnih instalacija, broj zastoja u proizvodnji usled nepredviđenog otkazivanja opreme se svodi na minimum, kao i usled havarijskog otkazivanja koje je često praćeno udesnim situacijama u pogledu kvaliteta činioca životne sredine.
Razradom Studija, uvidom u postojeća stanja, sumiranjem uticaja tokom rekonstrukcije i dalje eksploatacije, kao i predviđenim merama zaštite, može se reći da dobrobiti Projekata i njihovih ciljeva premašuju potencijalne negativne uticaje koji se mogu javiti tokom realizacije.
Projekti ne ugrožavaju prirodna i kulturna dobra u većoj meri u odnosu na aktuelni režim rada, a sa ekološkog aspekta planirani radovi ne mogu izazvati veće negativne ekološke efekte niti mogu ugroziti bezbednost, zdravlje i život ljudi, kao ni bezbednost objekata i sredine u okruženju.
Pozitivni uticaji realizacije Projekata manifestuju se u dodatnoj proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora, kao i u podizanju nivoa funkcionalnosti i bezbednosti u radu predmetnih hidroenergetskih sistema.
Predviđena vrsta i obim radova spadaju u one, čiji je mogući negativan uticaj na životnu sredinu zanemarljiv i može se potpuno kontrolisati pravilnim održavanjem, kako je opisano u poglavljima predmetne Studije. U skladu sa tim, konstatuje se da izvođenje radova revitalizacije HE Đerdap 2 i Vlasinske HE ispunjava uslove sa stanovišta zaštite životne sredine.
Treba istaći da su planirane revitalizacije HE Đerdap 2 i Vlasinske HE saglasne sa ciljevima Strategije razvoja energetike Republike Srbije do 2025. godine sa projekcijama do 2030. godine („Službeni gl. RS“ br. 101/15), kojom su u okviru elektroenergetskog sektora predviđeni revitalizacija i modernizacija postojećih hidroelektrana, kao i povećanje proizvodnje iz hidroenergije.
Iskustvo sa sličnim projektima na postojećim hidroelektranama pokazuje da se, uz produženje njihovog životnog veka, može dobiti dodatna energija, uz niže troškove i manje operativnih problema u eksploataciji, u odnosu na nove hidro i termo elektrane.
Source link
HIDROINŽENJERING – Energoprojekt
