Prevencija i borba protiv korupcije
Istraživanje javnog mnjenja „Stavovi građana o korupciji“ sprovedeno je u okviru aktivnosti projekta Prevencija i borba protiv korupcije s ciljem utvrđivanja stepena vidljivosti i prepoznatljivosti institucija uključenih u borbu protiv korupcije, poverenja građana prema ovim institucijama, kao i percepcije raširenosti korupcije u Srbiji. Istraživanje je sprovedeno od 15-25. januara 2018. na teritoriji Republike Srbije bez KiM.
Ključni problemi sa kojima se suočavaju građani Srbije u svojoj osnovi imaju ekonomski karakter – 61% građana smatra da su nezaposlenost, niske plate i siromaštvo glavni problemi građana Srbije. Svaki deveti građanin Srbije (11%) kaže da je korupcija glavni problem sa kojim se suočava njihova država.
Uočava se rast procenta ispitanika koji su imali i direktno i indirektno iskustvo sa korupcijom: sa 20% 2015. na 25% u ovom istraživanju kada je reč o indirektnom iskustvu, odnosno sa 8% na 11% kada je reč o direktnom iskustvu. Najčešće okolnosti u kojima je dolazilo do koruptivnih radnji je samoinicijativno davanje mita od strane građana kako bi im se izvršila neka usluga, odnosno kako bi se izbegli problemi sa nadležnima (74% u slučaju direktnog, odnosno 72% u slučaju indirektnog iskustva). Prosečna vrednost datog mita iznosi približno 74 evra, na šta najviše utiče činjenica da je u najvećem broju slučajeva (oko 70%) mito imao vrednost do ili tačno 50 evra. Nema većih promena kada je reč o tome koje profesije građani percipiraju kao najpodložnije koruptivnim radnjama – prva dva mesta, kao i u svim istraživačkim ciklusima do sada, rezervisana su za lekare (44%, isto kao i 2015.) i policajce (21%, rast od 5% u odnosu na 2015. godinu). Službenici državne administracije nalaze se na trećem mestu, sa ujednačenim udelom u odnosu na ranija istraživanja (10%), dok sada na četvrto mesto izbijaju carinici (10%, uz rast od oko 7%). Najveći procenat građana – 28% – ne bi prijavio korupciju jer veruje da to ništa ne bi promenilo. Drugi najčešći razlog za neprijavljivanje korupcije je stav da je vrlo teško dokazati da je neko tražio mito, što smatra 21% građana, uz još 17% ispitanika koji ne poznaju procedure za prijavljivanje korupcije ili koja je institucija zadužena za ove slučajeve.
BORBA PROTIV KORUPCIJE
Kao faktor koji ometa suzbijanje korupcije građani najčešće navode rasprostranjenu korupciju u organima za sprovođenje zakona – 39% dok se na drugom (33%) i trećem mestu (31%) nalazi uobičajena praksa da se problemi rešavaju mimo zakona odnosno neadekvatna kontrola državnih službi. Očekivanja građana su da borbu protiv korupcije treba da predvode policija, Agencija za borbu protiv korupcije i izvršna vlast.
ORUPCIJA PO OBLASTIMA.
Za 71% građana političke partije su i dalje korumpirane, dok po 63% građana veruje i da su institucije pravosuđa/zaposlenih u njima korumpirani, a 54% i advokate vidi kao korumpirane. Na listi najviše korumpiranih institucija/zaposlenih u njima nalaze se i zdravstvo/doktori, carina/carinici i mediji/novinari.
PERCEPCIJA I SHVATANJE KORUPCIJE.
Najveći procenat građana Srbije (40%) veruje da je nivo korupcije u poslednjih godinu dana ostao na istom nivou, da je nivo korupcije manje ili više smanjen smatra 22% građana dok 28% građana veruje suprotno. Najveći udeo građana očekuje da će nivo korupcije u narednih 12 meseci ostati isti (41%), a građani koji su opredeljeniji su podeljeni, sa blagom prevagom onih koji su pesimističniji – 22% veruje da će se nivo korupcije manje ili više smanjiti dok 24% veruje da će ipak doći do manjeg ili većeg povećanja nivoa korupcije.
STAV PRIVREDE
U poslovnom okruženju korupcija uzrokuje nesigurnost, pri čemu se usporavaju procesi i mogu nastati dodatni troškovi.
Zbog toga određeno područje postane manje privlačno za poslovanje te se smanjuju privatna ulaganja i konkurentnost,
a privreda ne može ostvariti svoj potencijal. Osim toga, korupcija odvraća porezne obveznike od plaćanja poreza.
Sve to zajedno ima domino-efekt na financije u javnom sektoru jer se smanjuju porezni prihodi i dodatno ograničavaju mogućnosti ulaganja javnog sektora.
Korupcija je složena pojava privrednih, društvenih, političkih i kulturnih dimenzija. Efikasne politike odluke donesene kao odgovor na tu pojavu trebale bi se temeljiti na dokazima o raširenosti i oblicima korupcije u određenoj sferi, uslovima koji joj pogoduju i institucionalnim i drugim korisnim merama koje se mogu primeniti za suzbijanje korupcije kakav je standard ISO 37001.
Borba protiv korupcije ne može se svesti samo na standardni niz mera koje odgovaraju potrebama pojedinih delova sistema, neophodna su sveobuhvatna rešenja. Ipak, kako bi odgovor bio adekvatan, moraju se uspostaviti instrumenti za sprečavanje, otkrivanje i suzbijanje korupcije, te napraviti prvi korak i pokazati da u postavljeni preduslovi za sistemsku borbu .
Source link
Borba i sistem upravljanja protiv mita i korupcije (ABMS) – ISO 37001:2016
